Bio je to visenamjenski logor, u kojeg su se upucivale razne skupine ljudi, muskarci ali i zene i djeca sa teritorija tadasnje NDH, logor sa besplatnom radnom snagom, logor iz kojeg su se ljudi slali i u njemacku na prislni radi, bio je to LOGOR SMRTI, simbol jednog zlocinackog rezima, rezima koji je Hrvatskom narodu dao nadu, nadu tek za jedan dan, kad je vec ubrzo pokazao svoje pravo, zlocinacko lice, lice koje je vecina hrvatskog naroda prezrela i odbacila, odlaskom u partizane ili jednostavno neposluhom i gnusanjem prema ustaskoj odori.. postojanje tog sramotnog logora smrti trajalo je sve do travnja 1945. godine, kada nakon visednevnih bombardiranja, zapovjednik logora Luburić, daje zapovjed da se preostali i prezivjeli logorasi likvidiraju a ostaci spale i da se uniste svi dokazi i tragovi tog cetverogodisnjeg masakra, vec 21. travnja likvidirana je posljednja skupina zena iz logora, a 22. travnja prezivjelih 600 - tinjak muskaraca odlucilo se za proboj iz logora, od tog broja prezivjelo ih je tek 107, isti dan, samo nekoliko sati kasnije, poceo je proboj zatocenika iz KOŽARE, od njih 176., spasilo ih se samo 11.. kasnije ce se taj datum obiljezavati iz godine u godinu komemoracijom u jasenovcu u cast stradalim žrtvama tog koncetracijskog logora.