Rok 90 dana Nakon što zakonske izmjene stupe na snagu, umirovljenici koji već koriste mirovinu iz sustava kapitalizirane štednje moći će u roku od 90 dana zatražiti određivanje i isplatu mirovine prema ZOMO-u.

Ovim izmjenama odredba članka 10. ZOMO-a usklađena je s člankom 13. Zakona o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, broj 57/12.), kojim je uvedena nova kategorija osiguranika - sezonski radnik u poljoprivredi (koji može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja) koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

S obzirom da se na sezonskog radnika u poljoprivredi ne primjenjuju posebni propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine, trebalo je u članku 90. stavku 3. ZOMO-a propisati iznimku od općeg pravila - da se u slučaju zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine obustavlja.

Prosječna je pak braniteljska mirovina iznosila 5.861 kunu, odnosno 2,7 puta više od mirovine korisnika prema ZOMO-u.

Prosječna saborska mirovina gotovo je pet puta veća od prosječne mirovine prema ZOMO-u (bez branitelja, vojske i HVO-a).

- u čl. 136. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu skraćeno: ZOMO) propisuje se da se tekuće financiranje mirovinskog osiguranja ostvaruje i prihodima od dividenda, kamata i drugo.

Prema odredbi članka 116. ZOMO-a, nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju kojeg se stječe pravo iz mirovinskog osiguranja, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika, obavezno podliježe reviziji.

- i kao posljednje, treba imati na umu i odredbe čl. 159. ZOMO, koje propisuju obvezu da se novčana sredstva (dobit) ostvarena poslovanjem trgovačkih društava, koriste za smanjenje obveza uplatitelja doprinosa i drugih davanja ili za povećanje primanja korisnika iz mirovinskog osiguranja.

da se u smislu članka 21. stavak 2. ZOMO smatra da je korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti korisnika mirovine nije bio veći od 66 % svote najniže starosne mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovom Zakonu;

Da bi ostvario pravo na starosnu mirovinu, bivši politički zatvorenik mora ispuniti uvjete prema odredbama ZOMO i u tom slučaju mu se mirovina određuje i prema odredbama navedenih zakona pod povoljnijim uvjetima.

Budući da je produženo osiguranje uređeno člankom 17. ZOMO-a iz spomenutih razloga, navedeni članak 6. izmijenjen je tako da od 18. prosinca 2002. pravo na produženo osiguranje može ostvariti osoba kojoj je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, ako od prestanka tog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci, uz napomenu da više nije potrebna prijava Zavodu za zapošljavanje, odnosno uredno prijavljivanje tom Zavodu.

Osigurana osoba iz članka 18. ZOMO, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Ta se smanjivanja starosne granice, ovisno o visini uvećanja staža i vremenu provedenom na takvim poslovima, primjenjuju na isti način i osiguranike koji ostvaruju pravo na starosne mirovine po čl. 179. ZOMO, tj. s punim mirovinskim stažem od 40 godina (muškarci), odnosno 35 godina (žene).

ZOMO je usvojem većinom glasova, Predsjednik RH je zatražio provjeru ustavnosti istoga.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema ZOMO mogu ostvariti osiguranici i osigurane osobe kod kojih je nastala invalidnost, ako ispunjavaju uvjete mirovinskog staža, ili da je uzrok invalidnosti nesreća na radu ili profesionalna bolest, uz uvjet da su mlađi od 50 godina.

U utorak, 27. listopada ove godine podružnica HKLD-a u Slavonskom Brodu je ugostila profesora Niku Zuraka, prof. neurologije i jednog od najboljih medicinskih etičara u Hrvatskoj, koji nam je objasnio i približio novi zakon o medicinskoj oplodnji (ZOMO) koji je usvojen u Hrvatskom saboru 17. srpnja 2009. g.

Pa već postajemo ljuti i pitamo se zašto se ne primjenjuje Zakon o izmjenama ZOMO-a od 1.1.2008. godine.

Korisnici novih mirovina imaju pravo na dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovinu ostvarene prema ZOMO (NN 79/07).

Praksa primjene ZOMO-a, u odnosu na obvezu iz ZUP-a da upravni postupak za ostvarivanje prava može trajati najviše dva mjeseca, pokazala je neodrživost toga roka u slučajevima ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju (u budućnosti i primjenom Uredbi EU).

Prosječna mirovina (prema Zakonu o obveznom mirovinskom osiguranju) iznosila je 2.181,26 kuna, tako da je udio prosječne mirovine (prema ZOMO) u prosječnoj neto plaći za studeni 2012. godine koja je iznosila 5.681 kuna bio 38,40 %.

Tijekom javne rasprave o ZOMO, prof. Zurak je održao četiri tribine u hrvatskim sveučilišnim centrima u organizaciji HKLD, a Središnjica je uputila primjedbe na nacrt ZOMO ističući kako je po svojem medicinskom, odnosno biološkom i genetskom učinku rođenje djeteta heterolognom medicinskom oplodnjom jednako rođenju djeteta iz preljuba.

Osiguraniku, odnosno članovima obitelji u slučaju smrti osiguranika, koji je uz obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti bio osiguran i u obveznome mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovina se određuje kao zbroj dva dijela, i to: - dijela mirovine za mirovinski staž navršen samo u obveznome mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, primjenom odredbi članka 74. do 82. ZOMO, i - osnovne mirovine određene primjenom odredbe članka 84. ZOMO, za mirovinski staž navršen u oba obvezna osiguranja.

Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, koji je preveden od 1. siječnja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 174. st. 3. toč. 3. ZOMO-a) promjenom mirovinskog faktora 0,3333 ili 0,5, potrebno je da to što hitnije učini.

Više od polovice njih prima prosječnu mirovinu od 7.084 kune, dok je među korisnicima prema ZOMO-u za 68 posto njih prosječna invalidska mirovina 2.319 kuna, a samo 1 posto njih ima prosječnu invalidsku mirovinu veću od 5.000 kuna.

Pravo na mirovinu, prema odredbama ZOMO, ostvaruju i borci NOR-a, pripadnici Hrvatske domovinske vojske i pripadnici bivše JNA.

Međutim prijelazne i završne odredbe ZOMO u čl. 27. (Narodne novine br. 121/10) za žene propisuju blaže uvjete za razdoblja od 2010. do 2029. godine, kako starosti tako i mirovinskog staža.

Naime, u skladu s izmijenjenim člankom 114. ZOMO-a (članak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013., Vlada Republike Hrvatske općim aktom propisuje postupak vještačenja za ostvarivanje prava prema navedenom Zakonu, tko su ovlašteni vještaci i viši ovlašteni vještaci (članak 113. stavak 1. i članak 120. stavak 4. navedenoga zakona) način njihovog imenovanja, područje i način rada, sadržaj nalaza i mišljenja kojeg daju, te način i postupak obavljanja revizije iz članka 116. ZOMO-a.

- kod toga treba uzimati u obzir i propis čl. 156. ZOMO, prema kojem imovinu Zavoda čine stvari, prava, dionice ili udjeli, novac i ostala sredstva, na kojima su bivši republički fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja i njihovi pravni prednici imali pravo raspolaganja, odnosno vlasništva;

Slijedom navedenog, pristupilo se dopuni članka 21. ZOMO, i izmjeni Zakona o pravima (članak 6. stavkom 2. i 3). hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 137/09 od 23. 11. 2009 i prijašnjih Zakona (Narodne novine, br. 174/04. i 92/05) kojim su definirani članovi obitelji osiguranika, na način da se omogućilo izvanbračnoj udovici/udovcu ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika ili korisnika mirovine uz uvjet utvrđivanja izvanbračne zajednice.

»... da u smislu članka 64. stavak 3. ZOMO dijete kod kojega je nastupila opća nesposobnost za rad poslije 15 godine života, a prije smrti korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je korisnik prava uzdržavao do svoje smrti;