Ovim izmjenama odredba članka 10. ZOMO-a usklađena je s člankom 13. Zakona o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, broj 57/12.), kojim je uvedena nova kategorija osiguranika - sezonski radnik u poljoprivredi (koji može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja) koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

S obzirom da se na sezonskog radnika u poljoprivredi ne primjenjuju posebni propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine, trebalo je u članku 90. stavku 3. ZOMO-a propisati iznimku od općeg pravila - da se u slučaju zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja isplata mirovine obustavlja.

Prema odredbi članka 116. ZOMO-a, nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju kojeg se stječe pravo iz mirovinskog osiguranja, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika, obavezno podliježe reviziji.

Budući da je produženo osiguranje uređeno člankom 17. ZOMO-a iz spomenutih razloga, navedeni članak 6. izmijenjen je tako da od 18. prosinca 2002. pravo na produženo osiguranje može ostvariti osoba kojoj je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, ako od prestanka tog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci, uz napomenu da više nije potrebna prijava Zavodu za zapošljavanje, odnosno uredno prijavljivanje tom Zavodu.

Pa već postajemo ljuti i pitamo se zašto se ne primjenjuje Zakon o izmjenama ZOMO-a od 1.1.2008. godine.

Praksa primjene ZOMO-a, u odnosu na obvezu iz ZUP-a da upravni postupak za ostvarivanje prava može trajati najviše dva mjeseca, pokazala je neodrživost toga roka u slučajevima ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju (u budućnosti i primjenom Uredbi EU).

Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, koji je preveden od 1. siječnja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 174. st. 3. toč. 3. ZOMO-a) promjenom mirovinskog faktora 0,3333 ili 0,5, potrebno je da to što hitnije učini.

Naime, u skladu s izmijenjenim člankom 114. ZOMO-a (članak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013., Vlada Republike Hrvatske općim aktom propisuje postupak vještačenja za ostvarivanje prava prema navedenom Zakonu, tko su ovlašteni vještaci i viši ovlašteni vještaci (članak 113. stavak 1. i članak 120. stavak 4. navedenoga zakona) način njihovog imenovanja, područje i način rada, sadržaj nalaza i mišljenja kojeg daju, te način i postupak obavljanja revizije iz članka 116. ZOMO-a.

Osiguranici koji su obavljali drugu registriranu samostalnu djelatnost, a u istom su razdoblju bili osigurani na mirovinsko osiguranje na osnovi radnog odnosa ili po nekoj drugoj osnovi, kao i fizičke osobe koje su bile upisane u Registar poreznih obveznika na osnovi obavljanja samostalne djelatnosti u 2003. i 2004., a nisu bile obvezno osigurane na mirovinsko osiguranje u navedenom razdoblju, obvezno su osigurani i ostvaruju prava na mirovinu, te su izjednačeni s osobama koje ostvaruju drugi dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje (članak 16. a. 27. a i 106. a ZOMO-a).

U razdoblju od 1. studenoga 2010. do 31. prosinca 2029., iznimno od članka 78. ZOMO-a (članak 13. stavak 1. ZID ZOMO), osiguraniku ženi, koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi:

U čl. 1. st. 4. Zakona propisano je da za osiguranike korisnike invalidske mirovine iz čl. 25. st. 6. ZOMO-a, Republika Hrvatska plaća doprinos na osnovicu osiguranja prosječnu bruto plaću iz prethodne godine u Republici Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku, razmjerno stažu ostvarenom u skladu s čl. 25. st. 6. ZOMO-a.

Zašto ne možemo podržati brzinske promjene ZOMO-a

U čl. 39. ZOMO-a propisano je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju osiguranici zaposlenici, obrtnici, trgovci pojedinci, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, športaši i vrhunski športaši i CLANOVI uprave trgovačkih društava.

Svojstvo osiguranika invalidne osobe utvrđuje rješenjem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka prema odredbama ZOMO-a na zahtjev invalidne osobe ako im zdravstveno stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad.

SDP, koji je sada, na sreću umirovljenika, u opoziciji, ovim prijedlogom nastavlja udar na standard umirovljenika, kao što su 18. prosinca 2002. godine« socijalnim »odredbama izmjena ZOMO-a na rub socijalne bijede« gurnuli »korisnike najnižih mirovina, a onda primjenom Zakona o dodatku licemjerno« plaču »nad njihovom sudbinom.

Osiguranici koji ostvaruju navedene primitke na temelju uplaćenih doprinosa stječu status osiguranika mirovinskog osiguranja prema članku 16. a ZOMO-a te pravo na vrijednosne bodove prema članku 75. ZOMO-a.

U članku 1. ZOMO-a određuje se trodijelna struktura hrvatskog mirovinskog sustava.

Iz tako određenog prava na mirovinu proizlaze i sljedeće pravne posljedice: dospjeli novčani iznosi koji nisu isplaćeni do smrti korisnika mogu se nasljeđivati; dospjeli, a neisplaćeni novčani iznosi podliježu zastari; mirovinske naknade mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom (druga rečenica članka 5. stavka 1., dio stavka 2. i stavak 4. ZOMO-a).

Razlozi zbog kojih predlagatelji osporavaju suglasnost navedenih članaka ZOMO-a s Ustavom navode se u odgovarajućim točkama obrazloženja ove odluke i rješenja.

13. Članci 3., 4. i 5. ZOMO-a glase:

9. Ustavni sud primjećuje da od tri stupa koja su naznačena u članku 1. ZOMO-a, a koja od 1. siječnja 2002. zajedno čine sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, samo je jedan predmet uređenja ZOMO-a.

Članak 2. stavak 1. ZOMO-a glasi:

8.1. Prva faza mirovinske reforme započela je početkom primjene ZOMO-a 1. siječnja 1999. Riječ je bila o tzv. parametarskoj mirovinskoj reformi.

15.1. Ustavni sud na kraju primjećuje da su odredbe članka 5. stavaka 3. i 5. ZOMO-a dobar povod za ukazivanje na potrebu unapređenja kvalitete nacionalnih zakona, osobito tehnike njihova pisanja, ali i na potrebu standardizacije pravnih pravila u slučajevima kad se jednim zakonom derogiraju odredbe drugog zakona.

Eventualno, postoji mogućnost da se samo za nove korisnike mirovina (korisnici koji ostvaruju pravo na mirovinu nakon stupanja na snagu ZOMO-a) utvrdi viši iznos aktualne vrijednosti mirovine i da im se tako nadoknadi umanjenje mirovina koje proizlazi iz širenja obračunskog razdoblja.

Promjena se ne bi odnosila na osiguranike koji su od početka primjene ZOMO-a pa do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a ostvarili pravo na najnižu mirovinu.

Predlaže da se omogući povratak dijela umirovljenog u radno aktivno stanovništvo. (A. Juričić) POVLAŠTENE MIROVINE ZA RUJAN 2009. Korisnici mirovina Broj korisnika Prosječna mirovina (umanjena za porez, prirez i poseban porez) Sudionici NOR-a 42.678 2.688,46 Radnici na određenim poslovima u unutarnjim poslovima i pravosuđu 16.113 3.895,91 Pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. 20.091 2.214,54 Bivši politički zatvorenici 5.389 3.780,03 Pripadnici bivše JNA 11.391 3.029,75 Redoviti članovi HAZU-a 163 8.307,66 Izvršno vijeće Sabora, Savezno izvršno vijeće i administrativno umirovljeni javni službenici 304 2.715,46 Zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade 479 9.311,15 Članak 38. ZOMO-a (savezni kadar) 75 3.763,02 Rudari istarskih ugljenokopa Tupljak Labin i radnici profesionalno izloženi azbestu 367 3.116,38 Hrvatska vojska (DVO, PS i OSO) 11.384 3.502,32 Hrvatski branitelji (ZOPHBDR) 66.074 5.697,88 Hrvatsko vijeće obrane (HVO) 6.398 2.858,49 Primjena Zakona o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, od mirovine koja pripada za srpanj 2009. (isplata u kolovozu 2009.) Miroslav FILIPOVIĆ

Prosječni staž svih sadašnjih korisnika mirovina ostvarenih temeljem ZOMO-a iznosi 29 godina - blizu 31 godine za muškarce te nešto manje od 28 godina za žene.

Ustavni sud u prvom redu primjećuje da članak 5. stavak 3. ZOMO-a sadrži dva pojma koja se u praksi različito, pa i suprotno tumače.

U slučaju kad iznos mirovine, izračunat prema odredbama ZOMO-a, prelazi iznos određen prema Zakonu o najvišoj mirovini, u isplati se određuje samo iznos dopuštene najviše mirovine.