Hoće li promjene ubrzati rad Upravnog suda koji sada slučajeve ZPPI-a rješava u roku od šest do osam mjeseci, tek treba vidjeti.

Istraživanja GONG-a i TIH-a, pokazuju da je važeći ZPPI nedostatan, a njegova implementacija još gora.

Fokus interesa drugog upitnika je transpanrentna primjena: statuta, pravilnika, natječaja, nabave, komunikacija sa građanima, pristup informacijama, etički kodeks, javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost odluka, sukob interesa, borba protiv korupcije, poštivanje ZPPI, raspolaganje imovinom, rad mjesne samouprave i participacija građana u vlasti.

Između ostalog, u svojem nedavno objavljenom sedmom godišnjem istraživanju o primjeni ZPPI-ja GONG je pokazao da unatoč osviještenosti većine institucija na državnoj razini o potrebi odgovora na ZPPI zahtjeve, ne postoji ujednačena politika, niti koherentna provedba Zakona.

Ovogodišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) u 2010. godini što ga je izradila Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) potvrđuje rezultate paralelnih istraživanja GONG-a: izvješća koja je izrađivalo Ministarstvo uprave prije 2010. godine bila su nepotpuna i metodološki upitna te su prikazivala neistinito stanje provedbe ZPPI.

Problem i dalje predstavlja označavanje dokumenata pojedinim stupnjem tajnosti te nemogućnost provođenja testa javnog interesa od strane žalbenog tijela, neusklađenost ZPPI-a i Zakona o tajnosti podataka (žalbeno tijelo nema mogućnost provjere zloupotrebe označavanja tajnosti), a tijela i dalje ne donose rješenja prilikom odbijanja zahtjeva za ustupanjem informacije.

Detaljnije rezulate, ali i preporuke za bolju implementaciju ZPPI-a pročitajte u samom Izvještaju koji možete pogledati ovdje.

3.1. Upitna Ustavnost članka 8. st. 1. ZPPI - osvrt u svjetlu vladavine prava

" Žalitelj se poziva na izjavu predsjednika Vijeća za elektroničke medije za 2. program Hrvatskog radija o tome da svaki građanin može u prostorijama AEM-a dobiti na uvid ponude koje su sastavni dio ugovora o koncesijama. (...) Prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da je uvid u dokumente koji sadrže traženu informaciju vezan s pravom na preslik, prema odredbi čl. 10 ZPPI-ja ", poučava AZOP Zdenka Ljevaka.

Za razumijevanje pojmova klasificirana informacija i stupanj tajnosti, na koje se poziva ZPPI u članku 8, stavku 1. moramo se osvrnuti na odredbe Zakona o tajnosti podataka (dalje: ZTP) koji regulira navedenu materiju.

Tim više jer je Vlada usvojila i nacrt Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije, pri čemu je nadasve zanimljivo da se u poglavlju koje nosi naslov Pravo na pristup informacijama nigdje ne spominje donošenje novog ZPPI kao sasvim novog konteksta, ne spominju se nikakve mjere za njegovu provedbu, edukacija, inspekcijski nadzor, da ne govorimo o osvještavanju građana.

Dalibor Bošnjaković: - Predzadnjeg dana 2010. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama ZPPI-a (NN 144/10.; izvorni tekst ZPPI-a NN 172/03.).

Još uvijek nisu obveznici primjene ZPPI-a: 7) ustanove i druge pravne osobe koje djeluju u okviru javnog sektora, ali im programi/djelovanje nisu zakonom utvrđeni kao javni interes ili se uopće ne financiraju iz proračuna i 8) trgovačka društva u kojima RH i JLP (R) S imaju manjinsko vlasništvo.

Odgovor na pitanje kojim informacijama u posjedu tijela javne vlasti se ne može pristupiti na temelju ZPPI-a, dat je u čl. 8. ZPPI-a.

ISTINA: AZOP u izvješću navodi da u primjeni odredbi ZPPI u 2010. godini nisu postignuti najbolji rezultati.

Naime, od 3.958 tijela javne vlasti koja su trebala dostaviti izvješće o provedbi ZPPI, samo 854 tijela je to i učinilo, odnosno svoju obvezu izvršilo je 22 % tijela.

Broj pozitivno riješenih ZPPI zahtjeva odnosi se samo na 22 % tijela koja su svoje podatke dostavila AZOP-u.

Drugim riječima, za veliku većinu tijela, njih 78 %, koji nisu u stanju dostaviti niti propisano izvješće državnom tijelu, teško možemo pretpostaviti da redovno ispunjavaju svoje obaveze iz ZPPI prema građanima.

Stoga je postotak neadekvatno riješenih ZPPI zahtjeva prema građanima daleko veći.

Naime, iz ovogodišnjeg izvješća vidljivo je da su godinama prikazivani pogrešni podaci o provedbi ZPPI, te se sada može nedvosmisleno razotkriti sljedeće mitove:

S obzirom na sve navedeno, i da naposljetku ZPPI bude najbolji zakon na svijetu, bez provedbe za koju novca nema, njegova vrijednost bit će ravna nuli i još samo jedan dokaz sustavnog problema u kojem vlasti ne shvaćaju istinski da su poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna, ne zbog formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora, nego zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.

1. MIT: ZPPI upita ima malo, iz čega se zaključivalo da je interes građana za informacijama malen, odnosno rad tijela javne vlasti dovoljno transparentan da građani ne traže dodatne informacije.

GONG je u travnju 2009. nakon ZPPI upita dobio odgovor od SDUU da je svoju zakonsku obavezu dostavljanja podataka ispunilo 748 tijela javne vlasti.

ISTINA: Iz izvješća AZOP-a jasno je da je svako detaljnije provjeravanje dostavljenih podataka rezultiralo saznanjima o površnoj ili nepotpunoj provedbi ZPPI.

Umjesto zaključka, možemo citirati završnu konstataciju iz ovogodišnjeg izvješća, a to je da AZOP, kao tijelo kome je praćenje provedbe ZPPI dano u nadležnost od 2011. godine, nije siguran u točnost objavljenih podataka.

U međuvremenu, potrebno je i jasno definirati što je to tajnost, jer se pod tom i egidom zaštite osobnih podataka ili zapravo najčešće spominjane i zlouporabljene ' poslovne tajne ', nastoji sakriti sve i svašta, pa je osim izmjena samoga ZPPI-ja, potrebno promjene učiniti u skladu s Ustavom i Zakonom o tajnosti podataka što bi zasigurno pridonijelo izmjeni snažno prisutne institucionalne kulture tajnosti.

Ekspresni Upravni sud Predsjednik Upravnog suda Mladen Turkalj prije dva mjeseca za Veèernji list je izjavio da je, nakon što je ZPPI stupio na snagu u studenome 2003, Upravni sud zaprimio 60 tužbi graðana protiv raznih državnih institucija koje su im uskratile informaciju.

Želimo pohvaliti novousvojeni pristup AZOP-a čije je izvješće neuvijeno progovorilo o problemima u provedbi ZPPI koje GONG javno ističe od njegovog usvajanja 2003. godine.

Potreban je, naime, kontinuirani nadzor reformi, a izuzetno važan doprinos OCD-a cijeloj priči predstavlja ZPPI, naglasio je i Berizzi, kazavši da je to primjer toga kako OCD već daju konstruktivne prijedloge, a u sklopu EGSO-a moći će i osigurati hrvatsko gledište kao i partnerstvo s građanima.

2. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZPPI