Prije točno 15 godina, 1. lipnja 1997., suvremena je hrvatska književnost ostala bez jednoga od svojih najznačajnijih predstavnika Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera.

Organizirajući ovaj natječaj, na kojem je prošle godine sudjelovalo oko 800 autora, branitelji žele popularizirati poeziju, ali i podsjetiti na hrvatskog pjesnika, kritičara i glazbenika Zvonimira Goloba rođenog u Koprivnici 1927. a preminulog u Zagrebu 1997. godine

Uz grupu autora: Peru Gotovca, Zvonka Špišića, Arsena Dedića, Nikicu Kalogjeru, Ivu Krajača, Zvonimira Goloba, Milana Lentića te Irenu Vrkljan, osniva " STUDIO 64 ".

Hrvoje Hegedušić tada nastupa prvi puta kao solo pjevač izvodeći šansonu Zvonimira Goloba " Stari vrtuljak ".

Od toga doba bilježimo i stvaranje njegovih najuspješnijih radova - šansone na stihove Dobriše Cesarića, A. G. Matoša, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Vjekoslava Majera, do Miroslava Krleže, Dragutina Tadijanovića, Željka Sabola i Drage Britvića " Balada iz Predgrađa " Dobriše Cesarića, u njegovoj izvedbi, i danas je, nakon 35 godina jednako popularna. 1964. počinje njegova suradnja s tekstopiscem Majom Perfiljevom.

Kratkim osvrtom na život i rad Zvonimira Goloba Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu želi odati svoje priznanje njegovu stvaralaštvu i pozvati vas na otkrivanje opusa ovoga književnika, ponajprije na čitanje i slušanje njegove pjesničke riječi, koju je često znao zaogrnuti u glazbeno ruho.

Goranovo proljeće jedno je od najstarijih kulturnih događanja i najdugovječnija pjesnička manifestacija u Hrvatskoj s polustoljetnom tradicijom koje je u Lukovdol dovodila pjesnike poput Dobriše Cesarića, Dragutina Tadijanovića, Zvonimira Goloba, Vesnu Parun, Juru Kaštelana, Josipa Slamniga i mnoge druge.

Nagradu koja nosi ime njena prijatelja i kolege po peru, pjesnika Zvonimira Goloba, rođenog Koprivičanca, u godini kad B.

Krznarić je nagrađen i za svoju neobjavljenu ljubavnu pjesmu, a ta nagrada nosi ime pjesnika Zvonimira Goloba.

Brand se poziva na vizualni stil i vrijednosti 50 - tih i 60 - tih, te na prezime poznatog koprivničkog pjesnika Zvonimira Goloba.

Prvo izdanje iz 1945. godine prve objavljene zbirke poezije velikog Zvonimira Goloba.

Cilj natječaja UBIUDR-a je potaknuti na pisanje poezije te podsjetiti na hrvatskog književnika Zvonimira Goloba (Koprivnica, 1927. - Zagreb, 1997.).

Nakon uvodnih riječi program je započeo pjesmom Kako se piše pjesma o domovini autora Zvonimira Goloba.

U dvorani Društva hrvatskih književnika u Zagrebu dobitnici će biti uručena Velika zlatna plaketa i to 2. lipnja, u povodu obljetnice smrti pjesnika, prevoditelja i antologičara Zvonimira Goloba.

Gabi Novak, prema riječima Zvonimira Goloba, »pripada interpretatorima koji su u velikoj mjeri autori pjesama koje pjevaju«.

Vjerno njegujući pjesničku riječ niz desetljeća, ostat će zapamćen po skladbama na stihove Zvonimira Goloba, Dobriše Cesarića, Antuna Šoljana, Tina Ujevića, Dragutina Tadijanovića i Željka Sabola.

Iz UBIUDR napominju da se tim natječajem želi potaknuti na pisanje poezije, prije svega mlade, ali i podsjetiti na hrvatskog književnika i kritičara Zvonimira Goloba rođenog u Koprivnici 1927., a preminulog u Zagrebu 1997.

Taj je akt namješten, antierotičan i poetizira žensko tijelo, slično kao što je slučaj kod Joze Četkovića, Toše Dabca i Zvonimira Goloba.

Kako je naše sjećanje kratka daha, a zaborav težak i nepravedan, podsjetila nas je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke iz Koprivnice i njezin predsjednik Mladen Pavković, koji u svojoj osobi ujedinjuje i poznatog publicista, novinara, pisca i neumorna kroničara naših književnih i ostalih zbivanja i aktualija, koji je s nevjerojatnim entuzijazmom uspio realizirati sjajan projekt koncert u Dvorani Domoljub u Koprivnici 19. veljače ove godine (na dan rođenja Zvonimira Goloba) i predstavljanje CD-a njegovih najljepših uglazbljenih pjesama Još uvijek ne znam neke važne stvari u čast 75. obljetnice pjesnikova rođenja i o petoj godišnjici smrti.

Koncertu su prisustvovali brojni uglednici iz zagrebačke glazbene, književne i medijske sredine, koji su u velikom broju u Koprivnicu stigli vlakom, te su u atmosferi natopljenoj prisnošću, toplinom, nostalgijom i poštovanjem odslušali program koji je trajao dulje od dva sata i u kojem su izvođene šansone Zvonimira Goloba, čitani njegovi stihovi i prikazan jedan noviji animirani film posvećen Domovinskom ratu, nadahnut njegovom pjesmom Davne kiše u interpretaciji Arsena Dedića.

I kaže Jesenjin, u prepjevu Zvonimira Goloba: Zauvijek sam, uz magle i rose/zavolio vitak stas u breze,/njene sjajne i zlaćane kose/i haljetak od lana i vezen.

Večeras, na koncertu jedne obitelji glazbenika koju je omogućila jedna druga obitelj i tako, za rođendan, priredila neku vrstu fešte za cijeli grad ⠀ glavni lik, pjesnik, citirao je pokojnog Zvonimira Goloba:

Pjevale su se pjesme najboljih tekstopisaca i pjesnika Jakše Fiamenga, Krste Jurasa, Arsena Dedića, Dinka Škevina, Hrvoja Hegedušića, Stjepana Gulina, Zvonimira Goloba, Tonija Eterovića, Pere Picukarića

U stanci, dok su raniji ovjenčanici Tatjana Radovanović, Drago Štambuk i Igor Zidić vijećali o novoj ovjenčanoj glavi, nastupila je estradna diva Josipa Lisac koja se - na opće iznenađenje i oduševljenje - prvo predstavila kao izvrsna recitatorica interpretirajući poeziju Side Košutić, Zvonimira Goloba i Drage Štambuka, a zatim je a capella izvela kultnu šansonu Kapetane moj skladatelja Zdenka Runjića na tekst pjesnika Tomislava Zuppe kojom je pobijedila na Internacionalnom festivalu zabavne glazbe Split 1970. Potom je Štambuk u ime ostalih vijećnika objavio tko je ove godine poeta oliveatus - akademik Ante Stamać, koji je u natjecateljskom dijelu pročitao svoje dvije pjesme Poputnica sinu i Put u Zvjezdograd.

U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u ponedjeljak 15. studenog, posljednjeg dana Mjeseca hrvatske knjige 2010, u 19:00 će sati biti otvorena izložba fotografija Zvonimira Goloba.

Osim njih, pokazat će se aktovi Toše Dabca, legende hrvatske fotografije, koji je još u tridesetima radio za zagrebačku podružnicu Metro Goldwin Mayer, zatim njegova nećaka Petra Dabca, Zvonimira Goloba, Joze Četkovića, Mladena Grčevića, Ota Hohnjeca, Josipa Klarice, Stanka Abadžića i drugih.

Uglazbljivao je stihove poznatih hrvatskih pjesnika: Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i dr. 1965. započeo je suradnju s tekstopiscem Majom Perfiljevom.

Kako znamo tko je i što je bio nadasve svestrani Boro Pavlović i kako očito nikoga još ne treba podsjećati ni na pjesnika Zvonimira Goloba, o ulozi radiodramskog autora i redatelja Zvonimira Bajsića može se reći da je jedan od glavnih koji su dali dušu hrvatskoj radiodrami.

A ja se danas osjećam nekako romantično, čitaju mi se stihovi.... ljubavni.... i kopajući po svojim knjigama pronađoh jednu malu zbirku pjesama Zvonimira Goloba " Grlice u šumi ".

Autor, iako profesijom nije vezan uz putovanja, predstavit će svoja razmišljanja o putovanjima koja bi se mogla sažeti stihovima Zvonimira Goloba: Iako nije važno stići, nego krenuti i cilj je samo izlika slabima, (volio bih doći kamo sam pošao i naći što sam tražio).