Isto tako, istinitost potpisa opunomoćitelja treba biti ovjerovljena (čl. 53. ZZK-a).

Dodatno isprave trebaju sadržavati; - točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva, te - izričitu izjavu (clausula intabulandi) onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu (čl. 54. ZZK-a).

Te isprave nazivamo knjižnim (tabularnim) ispravama (čl. 43. st. 1. ZZK-a).

Za upis knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak iz isprave mora biti vidljiv pravni temelj za to (čl. 43. st. 2. ZZK-a).

Ako se isprave sastoje iz više listova, oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti ni jedan list (čl. 44. st. 1. ZZK-a).

Osobe protiv kojih se i u čiju korist upis zahtijeva u ispravi moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugima (primjerice navođenjem datuma rođenja, matičnog broja i sl.) dok u ispravi trebaju biti navedeni mjesto, dan, mjesec i godina gdje i kad su isprave sastavljene (čl. 44. st. 2. ZZK-a).

Nadalje, zaštita knjižnih prava ostvaruje se i brisovnom tužbom, kojom nositelji knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štite svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje takve uknjižbe i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije te uknjižbe (članak 129. ZZK-a, te članci 168., 236., 291. i 342. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Takvim uređenjem, u postupku brisanja vlasniku nije pružena mogućnost osporavanja propisane presumpcije, zbog toga jer osporeni članak 118. ZoPDiML nije predvidio postupovna pravila koja bi odstupila od općih pravila ZZK-a koja predviđaju pisani postupak, bez rasprave i bez dostavljanja naknadnih dokaza ili iznošenja novih činjenica u žalbenom postupku. (Na to posredno ukazuje i predlagatelj kad upućuje na članak 1038. stavak 3. Pomorskog zakonika koji je previđao redovitu parnicu koju je pokretao javni pravobranitelj.

Rokovi određeni odredbama ZZK-a ne mogu se produžiti niti je dopušten povrat u prijašnje stanje (čl. 94. ZZK-a).

Izvan okolnosti, kad je to posebno zakonom određeno, zemljišnoknjižni sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka (čl. 92. ZZK-a).

Tako se o prijedlogu odlučuje na temelju isprava koje su dostavljene uz prijedlog, a sve prema stanju zemljišnih knjiga u trenutku podnošenja prijedloga (čl. 106 108 ZZK-a).

U okolnostima kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, tada je zemljišnoknjižni sud ograničen samo na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje sud ili drugo tijelo koje upis dopušta (čl. 108. st. 2. ZZK-a).

Zemljišnoknjižni sud postupa po pravilima izvanparničnog postupka, a podredno po pravilima parničnog postupka (čl. 91. st. 1. ZZK-a).

Ako posebnim zakonom nije što drugo predviđeno, zemljišnoknjižni sud ne može po službenoj dužnosti pokrenuti zemljišnoknjižni postupak (čl. 93. ZZK-a).

Ove isprave prilažu se u izvorniku ili ovjerovljenom presliku (čl. 102. 104. ZZK-a).

Ako je prijedlog neuredan (prijedlog ne sadrži sve podatke koji su nužni da bi se po prijedlogu moglo postupiti) ili nepotpun (prijedlogu nisu priloženi svi prilozi nužni za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga), zemljišnoknjižni sud rješenjem odbacuje taj prijedlog (čl. 109. st. 6. ZZK-a).

U potonjem slučaju (kada je podnijeti prijedlog za upis nepotpisan) zemljišnoknjižni sud može (ali, ne mora) pozvati predlagatelja da dostavi netabularnu ispravu ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka udovoljenju prijedloga za upis (čl. 109. st. 7. ZZK-a).

Upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (knjižni prednik - čl. 40. ZZK-a).

O prijedlogu odlučuje na temelju isprava koje su dostavljene uz prijedlog, a sve prema stanju zemljišnih knjiga u trenutku podnošenja prijedloga (čl. 106 108 ZZK-a).

Tako sudska praksa: S obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio kako tužitelj nije bio raniji nositelj knjižnog prava, a što u žalbi tužitelj niti ne osporava, pravilno je prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama (N. N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04 - dalje ZZK-a) odbio zahtjev tužitelja za uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

Odredba čl. 129. ZZK-a kogentne je prirode, te stoga samo nositelj knjižnog prava koje bi bilo povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe bio bi ovlašten radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (Županijski sud u S., Gž-283/07 od 25. svibnja 2007. godine).

Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba su; isprave koje su o pravnim poslovima sastavili za to nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti, i u propisanom obliku ako sadrže sve što se zahtijeva i za uknjižbu temeljem privatnih isprava te odluke suda ili drugog nadležnog tijela, odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koji se odnosi upis (čl. 55. ZZK-a).

U pravnom prometu izvan nekretnine kako je određuju citirane odredbe ZV-a i ZZK-a (zemljište zajedno sa svim njegovim dijelovima, plodovima, priraštajem i pripadnostima), odnosno pravnih entiteta koje pravni poredak izjednačuje s nekretninom (ograničeno stvarno pravo građenja čl. 280. st. 2. i 3. ZV-a, te zgrade i druge građevine koje su na općem dobru izgrađene na temelju koncesije pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje - čl. čl.3. st. 4., te ćl.9. st. 4. ZV-a) mogu biti i idealni dijelovi nekretnine koja je u suvlasništvu (čl.37. st. 3. ZV-a).

Iznimno, zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga primjenjuje se od 1. siječnja 2007. god. na nekretninama nad kojima društveno vlasništvo nije brisano prije stupanja na snagu ZV-a, ali se radi o nekretnini položenoj u katastarskoj općini za koju je otvorena EOP zemljišna knjiga, kao i o nekretnini koja je prema posebnim odredbama ZZK-a unesena u Bazu zemljišnih podataka.

Tek u okolnostima uredno podnesenog prijedloga, uz kojeg predlagatelj prilaže valjane knjižne isprave čiji sadržaj, prema knjižnom stanju u trenutku podnošenja prijedloga, nedvojbeno dokazuje da su ispunjene sve naprijed navedene pretpostavke izvanknjižno stečenog prava vlasništva nad nekretninom koja predstavlja športski objekt, moguće je udovoljiti prijedlogu i odrediti provedbu upisa prava vlasništva (čl. 109. st. 1 - 3. ZZK-a).

U listu B zemljišne knjige gdje se inače upisuje vlasništvo na nekretnini, treba samo stajati oznaka« pomorsko dobro »bez navođenja nositelja prava ili bilo kojih drugih informacija, što je u skladu s čl. 23. st. 4. ZZK-a.

5.3. Iz sadržaja osporenog članka 117. stavka 3. ZZK-a, proizlazi, međutim, da ako nema sporazuma o ispravku, tada će zemljišnoknjižni sud osobu koja je zahtijevala ispravak uputiti na parnicu i odrediti joj primjereni rok za podizanje tužbe, s uputom da će se, ako se u navedenom roku ne podnese tužba, smatrati da postoji sporazum o ispravku.

Dakle, ta osoba može biti dovedena u situaciju da se, zbog presumpcije predviđene u osporenom članku ZZK-a, pravomoćnom odlukom zemljišnoknjižnog suda odlučuje o njenom pravu, bez mogućnosti te osobe da sudjeluje u tom postupku i štiti svoja prava i interese.

Prema tome, u odnosu na te osobe presumpcija predviđena osporenim člankom ZZK-a može se smatrati arbitrarnom odlukom, koja za posljedicu može imati povredu njihova prava vlasništva (ili drugih stvarnih prava koja se upisuju u zemljišne knjige).

Ispravljeni upis proizvodit će pravne učinke unatrag, od časa kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za provedbu ispravljenog upisa (članak 117. stavak 2. ZZK-a).