Ćićki kanat ili bugarenje predstavili su Tri Ćića - Zorko Ziraldo iz Buja, Josip Žmak iz Umaga i Anton Šverko iz Novigrada.

Pojava prvih Ćića u Istri počinje negdje krajem 14. stoljeća, jedno od njihovih glavnih naselja, Žejane, spominju se još 1395., ali glavnina Vlaha ili Čića, kako su ih sve nazivali, dolazi tek negdje krajem 15. ili početkom 16. stoljeća, što im dopuštaju knezovi Frankopani.

Porijeklo ovih Ćića što ih Frankopani doseljavaju je sjeverna Dalmacija, gdje su bili poznati pod imenom Morlaci.

Neke su vlaške zajednice u svojoj kulturi zadržale elemente predkršćanskih vjerovanja i magijskih obreda (ples Žejanskih zvončara kod Ćića).

Povijest nas pak uči da su se preci Ćića odvojili od Morlaka u području Dalmacije i naselili isprva na Krk, pa na Istru.

Većina Ćića, danas naseljeni u Žejanama očuvali su stare pokladne običaje koje njeguje folklorno društvo ' Žejanski zvončari '.

I svima dođe ćića - mića gotova je pria.

Dakle, fali li vam ćića, imate li grbav nos, govornu manu ili kratku kosu a želite ekstenzije... javite se na audiciju za RTL, sve će vam bit kupljeno.: D

Sve drugo su bedastoće iz ćića tomine kuhinje.

Značajna zajednica Ćića postojala je i na otoku Krku, gdje su očuvani i kulturološki ostaci njihova postojanja.

Napisao: squid, Datum: 11.06.2010 09:18:19 kakvi bre partizan ima da prvi bude čukarički-radnički Napisao: ćića, Datum: 13.06.2010 21:38:48

Tako uz Vlahe postoji niz grupa poput Bezjaka, Ćića, Fućaka, Bazgona, Šavrina.

Činjenice poduprte relevantnim dokazima Martin Kranjec naziva dakle " bedastoće iz ćića tomine kuhinje. "

Očekujemo i da će se tijekom dana stvoriti uvjeti za komunikaciju prometnicom od Ćića do Bukevja koja je nužna za dopremu materijala za sanaciju ", rekao je Marenić.

Tužitelji su bili potomci Ćića koji su prije dva stoljeća zajedno postali vlasnici velikih kraških površina.

Prva smotra tradicijske vokalne baštine hrvatske: Zarozgajmo na Ćićariji 2.6.2008 16:56 Dodao: adimin Tradiciju bugarenja, rustikalnog i gromkog pjevanja svojstvenog samo Ćićariji, predstavili su ženska vokalna skupina Lanišće, dječja vokalna skupina Lanišće i grupa Tri Ćića.

Na povratku iz polja ili na seoskim svetkovinama kantale su se samo ženske i muško? ženske kombinacije, ali najčešći i najglasniji je bio poj ponosnih Ćića, kojeg danas gotovo više i nema.

Od svih muških žitelja laniške općine, u kojoj danas živi svega četristotinjak stanovnika, bugarenje još donekle čuva grupa Tri Ćića-Josip Žmak, Anton Šverko i Zorko Ziraldo, koji su rodom s Ćićarije, no već godinama žive u Umagu, Novigradu odnosno Bujama.

Prvi poznati spomen Ćića kao etničke skupine nalazi se u svjedočanstvu glagoljaša P.

Koruški župnik Jakob Urnest 1499. spominje »zemlju Ćića« (Czyschnlandt) »između Bosne i Hrvatske« (zwischn Wossen und Krabaten), što upućuje na Vlahe s područja Cetinske krajine.

Stari čuvari starinskega kanta, dva Ćića, Anton Šverko i Zorko Ziraldo, odlučili su za napjev Na vrh gore, dok je na ćićskoj tamburici zavirao Bruno Krajcar.

Tako će se djeca, uz pomoć sretne kocke, krećući se po ucrtanoj ruti od starta do cilja, susretati s preprekama ili pak sretnim postajama gdje će se upoznati s likovima Pusta, Ćića i Ćićke, Turka, Korizme, maškara u belo...

Izvori govore da je 16. stoljeće vrijeme najživljih migracija, ali i vrbovanja podanika Morlaka Ćića od strane Mletaka kako bi im poslužili u borbi protiv Tedeska.

Podrijetlo Ćića je morlačko s kojima su do odcjepljenja živjeli u jadranskom zaleđu, od Albanije, Makedonije i preko Crne Gore do sjevernih krajeva Dalmacije.

Ista pojava Turaka izaziva i pokrete Bunjevaca i pretke Ćića na sjever.

E vidin ja, da ti jemaš niku staru školu, a ča će ti dijeta, oli si išempjala, budeš li držala dijetu, u zanju ćeš partit, debela, gladna i nesrikna, a žensko mora jemat malo ćića i guic, zato ti lipo ji i guštaj, ka da moraš pojist cilu teću, a mogu ti reć da fratar i ne debja, on ti je baš dijetalna spiza.

Stari narodni napjev " Oj, javore moj zeleni bore " zakantala su ili zarozgala Tri Ćića: Josip Bepo Žmak, Anton Toni Šverko i Zorko Ziraldo, jedini predstavnici muškog bugarenja Ćićarije.

Pošten čovik taj Kerum, što na umu to na drumu, pa sad Split zna i ne treba se bojati Keruma nego sebe.Iako sumnjam da Split ima pametnijih političara od Keruma i Seke.Čak su i Ćića Senjanovića potirali pa je zadnje godine života pisao u Novom Listu.Laka mu zemlja koju je volio

U bogatom programu i prepunoj dvorani su osim dječjih skupina iz navedenih KUD-ova nastupile i dječje folklorne skupine iz Klinča Sela, Svete Klare, Novog Ćića i Buševca.

I tako nastade zapadna obala ćića-mića gotova priča; -)