Znate, zakonitost skladbe ili romana, ili eseja, ili pjesme, ima velike sli č nosti sa slikanjem.

U prepunoj velikoj dvorani Doma kulture u Dugopolju, u nazo č nosti dopredsjednika MH Stjepana Su č i ć a, Marija Mimice, predsjednika OMH Split, Stanka Bali ć a, predsjednika povjerenstva MH za Dugopolje, i brojnih drugih uglednika Splita i Splitsko-dalmatinske županije, 20. studenoga nakon višegodišnje stanke obnovljen je rad Podružnice Dugopolje Ogranka Matice hrvatske Split.

Pseudonimno ime glavnog antijunaka, a možda najto č nije autsajderskog junaka ove memoarske proze Job Gotal ništa ne skriva, dapa č e otkriva simboliku patnje i snage neobi č na života usmjerena prema vje č nosti, a otvorena društvenoj vjetrometini razli č itih stupnjeva poniženja, baš onako kako na po č etku ovoga zaklju č nog dijela trilogije kaže Heineov moto: Ondje gdje veliki duh iskazuje svoje misli nalazi se Golgota.

Kada kažem duša, aludiram na najbolje u č ovjeku, na iskru vje č nosti u njemu, na ono gdje je sabran integralno, gdje pronalazi sama sebe i svoje dostojanstvo te bitne odgovore o samu sebi tko je on, koji je njegov položaj u svijetu i svemiru, koji je smisao života.

Što kao izravnom posljedicom posve odre đ enih idejnih i ideoloških kretanja i tendencija na europskom zemljovidu, što kao izri č itim prevlastima posve odre đ enih filozofskih i drugih ideja, onih Feurbachovih ili Nietzscheovih, Comteovih ili Schopenhauerovih, ideja o Božjoj smrti i strogoj antropocentri č nosti samoj sebi dovoljnoj i jedinoj svrhovitoj po kojoj je č ovjek temeljna mjera svega svijeta i svega stvorenoga, koji svoj smisao osobito u drugoj polovici 20. stolje ć a nalazi u konzumizmu, hedonizmu i zadovoljenju svake svoje potrebe; što kao strahotnoj drami ateisti č koga humanizma koji posve isklju č uje Boga ili ga zamjenjuje raznim idolima, što kao posvemašnjom ravnodušnoš ć u, tipi č nim indiferentizmom prema svemu svetomu i božanskomu.

Kult li č nosti za novo doba

Prepoznajete li neke specifi č nosti koje su vezane isklju č ivo uz slovensku plesnu scenu?

U sklopu performansa izvedenih u okviru programa Nova rije č ka scena/FONA 2006. u organizaciji MMC-Rijeka 24. ožujka održali ste uvodno predavanje na temu razvoja i specifi č nosti nove rije č ke performerske scene, koja, kako ste naglasili, ove godine može proslaviti tridesetu godišnjicu akcionisti č kog djelovanja rije č kog slikara i performera Zlatka Kutnjaka.

Opera HNK u Osijeku priprema za 25. travnja hrvatsku praizvedbu Aleka zajedno s premijerom Mascagnijeve Cavallerije rusticane, s kojom ima sli č nosti u tematici i motivu ljubomore.

Prikaz ima dojam kona č nosti, sloma i izgubljenosti te tako korespondira s proznim tekstom ispred kojega se nalazi.

Svim navedenim slikarima u njihovim elementima, simbolima kojima su postali op ć e mjesto (ili mem) u imaginariju likovne umjetnosti mogu ć e je u č itati bezbroj zna č enja i mistificirati ih do beskona č nosti.

Ipak, budu ć i da je Negromant/Vidra došao na svijet zapravo kao posmrtna maska, u svevremenoj nazo č nosti ubijanja i smrti, rata pogube ljucke naravi, utjelovljuje nijemi scenarij svijeta, konkretiziraju ć i nestabilnost i neravnotežu toga svijeta.

Zahvaljuju ć i te š koj pristupa č nosti ovih zemalja u 6. i 7. stolje ć u starosjedila č ko stanovni š tvo je izbjeglo veliko pusto š enje Avara pa su uspjeli sa č uvati svoju vjeru.

Njegov filozofski izraz nikada nije naginjao suhoj analiti č nosti i specijalisti č kom vokabularu, što je otvaralo prostor protivnicima Pobunjenoga č ovjeka da dijagnozu i kritiku moderniteta provedenu u toj knjizi proglase nekompetentnom.

Zbog morfoloških sli č nosti s poetikom ekspresionizma u sekciji skulpture možemo vidjeti obilje ranih Meštrovi ć a, ali i Jurja Škarpu, hvarskoga kipara rodenovskog nadahnu ć a č ije se skulpture tako đ er mogu č itati u klju č u ve ć spomenutih poetika zbog naglašavanja ne č eg osobnog ili emotivnog, kao i ponekad karikaturalno-grotesknom pristupu ljudskome liku.

Po tragi č nosti i žestini prati je još samo tre ć a: Pas, psa, psu.

Iako je na kraju pala u svojevrsnu zamku ograni č enosti neokubisti č ke analize forme i prostora, uspjela je ostvariti dojmljiv raspon od dosljedne kristali č nosti koja ju je vodila apstrahiranju krajolika i ljudskoga lika (Kupa č, 1927, ulje na platnu,), ali i ustupcima s narativnim, gotovo anegdotalnim elementima (Ribari/Svi ć arica, 1927, ulje na platnu).

Taj se aspekt njegove kriti č nosti semantizira uglavnom u replikama i u djelovanju Nibelunga Albericha, napose u njegovoj po č etnoj dvojbi izme đ u ljubavi i ekonomske hegemonije, koja, preko glazbenih motiva tako proklinjem ljubav i neka je proklet ovaj prsten odjekuje u cijeloj tetralogiji.

Dapa č e, smisao i regresivno-utopijski smjer njegove ideologi č nosti dovode nas u iskušenje da neke od njih upotpunimo ili ispravimo, pri č emu bi moj izbor pao na tuma č enje djela kao vježbe u schopenhauerovskoj etici odricanja.

Njegovo je mišljenje da je Gr č ka rodila ideju demokracije upravo stoga što je imala golemo oto č je, a svaki je otok nje-govao svoje specifi č nosti, što je pak trebalo pomirivati smislom za dijalog i me đ usobno razumijevanje, podnošenje, podvrgavanje zajedni č kom interesu.

Vrijednost i poticajnost pojedinih Paruni č inih poeti č kih obrazina mogu biti vrlo razli č ito pa i nasuprotno ocjenjivane, ve ć prema č itateljevoj i kriti č arskoj predilekciji prema kakvoj č istoj ili ne č istoj liri č nosti.

Primjerice, dora đ enosti i milozvu č nosti mnogih vrhunskih pjesnikinjinih soneta s jedne strane, ili snažne ikonoklasti č ne geste jetkoga sarkazma s olakšanim, ali zato izravnijim stihom s druge strane; nadalje, zaigrane maštovitosti pjesništva posve ć ena djeci ili mra č ne, sugestivne apokaliptike u svojevrsnoj zadušnici za Europu u pjesmi Oda za transeuropsku željeznicu.

- I zamislite što znači kad se u takvom sustavu, koji se temelji na neprestanoj, munjevitoj razmjeni podataka koji mijenjaju organizme razmjenjivača kad se tu pojavi bolest, virus, nešto što multiplicira greške umjesto to č nosti.

Uz brojne esejisti č ke dionice u kojima autor na zanimljiv na č in apostorfira npr. egocentri č nost kao posljedicu života u samo ć i, ali i mogu ć i uzrok takva egzistencijalnog stanja, ili pak epizode posve ć ene pretjeranoj analiti č nosti osamljenika, te njihovoj sklonosti paranoji i ritualima kojima pokušavaju osmisliti egzistenciju i vlastitu životu dati neki oblik i kontinuitet, draž Mirallesova romana jest u vrlo bogatu citatnom, referencijalnom sloju.

Budu ć i da obrazovanje treba posredovati individualnost i op ć enitost, uvijek je izloženo opasnosti zastranjenja ili u proizvoljnost individualnosti, u kult autenti č nosti, ili pak u obrazovna dobra ukru ć ena u č iste šablone duha, u ono što se mora znati.

Morao bi odustati od cilja, ako bi baš želio pošteno dosegnuti svoju pravu svrhu. Erupcije njegove preparirane svijesti dosegnule su pak svoju pravu svrhu u zapisanoj zvu č nosti jednoga po svemu jedinstvena života.

Prijašnji su još, uvjetno re č eno, najbolje prošli nemaju fizi č kih posljedica, osim dugovje č nosti, pa žive i do č etiristo godina, ali ih psihi č ki uništava sje ć anje na normalan život, ure đ eno društvo i tehni č ki naprednu civilizaciju i njezine tekovine, č ega su sada lišeni; Novi su potomci Prijašnjih koji se ra đ aju sa škrgama, krijestama po č itavu tijelu, kandžama umjesto ruku, repom, rogovima, a Izrodi su stvorenja s glavom č ovjeka i tijelom konja, krave, psa (pa ih se i rabi kao te životinje).

Jedino je mjesto za takve nastupe poprište sve č nosti otvaranja, prostor ispred Crkve sv. Vlaha i Gradskog zvonika, gdje je mogu ć e koncertirati samo uz razglas (kojim se zvuk posreduje do publike na montažno postavljenim tribinama).

Lebde ć i, umno i fizi č ki, izme đ u dviju strasti, one normalne u liku Clare Marije van den Enden i one nastrane u liku Johannesa Caseariusa, romaneskni Spinoza, u svojoj neodlu č nosti, u strahu od gubitka, od ograni č enosti, u samo ć i dodiruje mrtva tijela, o njima mašta i prema njima gaji strast.

Znaju ć i da ć emo biti u središnjem prostoru, u projektu se, me đ u ostalim, bavimo i pitanjem što se doga đ a na izložbi takve gusto ć e i proto č nosti.