Kada bismo imali takav institut, mogla bi se stvoriti baza podataka, kartoteka, fonoteka sa snimkama govora autentičnih ljudi te sastaviti skupine za izradu pojedinih rječnika govornoga jezika čakavskoga, kajkavskoga i hrvatskih štokavskih dijalekata, rekao je Šimunović, podsjetivši kako je između dvaju svjetskih ratova Petar Skok, najveći hrvatski onomastičar, hrvatsku onomastiku bio uzdigao u sam vrh europske onomastike.

Natječaj je otvoren do 30. srpnja 2013. godine, a radovi se dostavljaju preporučenom pošiljkom na adresu: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grad Grobnik 1, 51219 Čavle, s naznakom (ZA NATJEČAJ), ili na e-mail: [email protected] (mp3 tekst)

Posebna gošća ovogodišnjeg izdanja festivala koji je svojim programom usmjeren ka očuvanju čakavskoga izričaja bila je naša proslavljena violončelistica Ana Rucner koja je nastupila u revijalnom dijelu programa zajedno s bratom Mariom na violi.

Hrvatska glagoljaška književnost, koliko su njezina djela došla do nas, najviše se i najdulje, u prvo doba gotovo jedino, razvijala na području čakavskoga narječja.

Tijekom prvoga razdoblja izrazito nehomogeni središnji južnoslavenski dijasistem imao je stanovitu naglašenu povezanost triju zapadnih narječja (kajkavskoga, čakavskoga, zapadnoštokavskoga) i još izraženiju povezanost dvaju istočnih narječja, istočnoštokavskoga i prototorlačkoga.

Skup je otvorio Zvonko Trdić predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Modruše.

Nakon najmlađih, koji dokazuju da se čakavština njeguje od malih nogu, organizator Čakvskih susreta, Katedra Čakavskoga sabora Kostrena, program će posvetiti malo starijima pa će tako sutra u Kostreni nastupiti KUD Primorka iz Krasice s predstavom Testament, a susrete će u petak zatvoriti koncert pod naslovom »Naš ča« na kojem će nastupiti Vivien Galletta i Voljen Grbac s gostima.

Inozemna destinacija za početak je bila Crna Gora u kojoj su početkom svibnja u kojoj su na poziv crnogorskih umjetnika boravile udruge Veli pinel, Vali i Katedra Čakavskoga sabora Kostrene.

Podignuta je kao poseban projekt Čakavskoga sabora u razdoblju od 1977. do 1985. Idejni joj je autor Josip Bratulić, a autor skulptura Ž.

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je osnovana 28. srpnja 1992. godine.

Njezinim su osnivačima bili: u ime Skupštine Općine Rijeka mr. sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, te Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju, koji je zastupa predsjednik Anton Juretić, u ime riječkog Sveučilišta, koje po dekanovoj ovlasti zastupa akademik Lujo Margetić, u ime Čakavskoga sabora dr. sc. Petar Strčić, predsjednik i dr. sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijeka dr. sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a te u ime Matice Hrvatske dr. sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci.

Skoka, koji su primjerice veljotsku diftongaciju promatrali i tumačili prvenstveno iz dijakronijske romanističke perspektive, profesor Guberina je pokazao da nekim veljotskim diftonzima treba tražiti izvor u utjecaju čakavskoga.

Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi te Crnogorci.

OŠ »Turnić«, »Jelenje-Dražice«, »Bakar«, »Hreljin«, »Kostrena« i »Pećine« predstavit će se 16. svibnja dok će se 17. svibnja programom »Dih z kamika i mora« predstaviti Katedra Čakavskoga sabora »Ljubo Pavešić«.

U Narodnoj čitaonici gostovat će i Katedra Čakavskoga sabora Grobinšćine i izvođači festivala Grobnička skala, a zadnji dan bit će posvećen Orfeu Tićcu.

KOSTRENA - U Narodnoj čitaonici u Kostreni prvi će se put održati manifestacija »Čakavski susreti Kostrena 2007.« što će okupiti četiristotinjak sudionika, a na kojoj će od 14. do 19. svibnja Katedra Čakavskoga sabora Kostrena okupiti brojne vrtiće, osnovne škole, susjedne katedre, pjesnike i pjevače čiji se izričaj temelji na čakavskom narječju.

Područje sadašnje Bosne i Hercegovine, od početka dijalekatske diferencijacije u 11. i 12. stoljeću, uglavnom pripada štokavskom narječju, uz prevlast čakavskoga narječja na krajnjem zapadu, sadašnjem Bihaćkom kraju i Pounju.

I štokavski se uvijek prihvaćao, ali još nikada nametao, a još manje ⠀ trijebio iz sebe kulturno blago, većinom leksičko, čakavskoga i kajkavskoga nasljeđa.

I još jedan u nizu dokaza da su sva naklapanja o lingvističkoj insuficijentnosti čakavskoga, o njegovoj rezervatnosti, tek puka naklapanja neukih i četvrt, ili (u najboljem slučaju) dvafrtalj pismenih.

Čakavci na Lastovu su jekavci, va Dalmacije i va zapadnoj Istre su ikavci, Duga Resa i južno se do Kirije i Senja govori se ikavsko-ekavski dijalekt čakavskoga zajika isto na semin kvarneskemin školjin osin Cresa.

Nove stranice Katedre Čakavskoga sabora Modruše

Ročki glagoljaški biennale, znan. skup koji je djelovao kao posebna katedra Čakavskoga sabora utemeljena 1973. s ciljem proučavanja i predstavljanja glagolj. baštine.

Građu je crpio iz cijeloga hrvatskoga narječnog sustava: iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga).

Kako je za srpski za Karadžićeve reforme najbitnije bilo otcijepiti se od starije pisane jezične i književne tradicije jer je bila staroslovjenska (srpske, a zatim i ruske redakcije) i slavjanoserbska, i od nesrpskih dijalekata (čakavskoga i kajkavskoga, a torlački je pritom žrtvovan), tako je za hrvatski u cijelome procesu standardizacije od Kašića do danas ⠀ jedino s iznimkom vukovaca ⠀ najbitnije bilo pri razvoju književnoga ili standardnoga jezika upravo suprotno: ne izgubiti neprekinutu vezu s povijesnom književnom i jezičnom tradicijom i ne izgubiti otvorenost prema drugim hrvatskim narječjima (nego samo sve jezično blago stilizirati novoštokavski).

Upravo njemu posvetili smo ovogodišnji projektni dan, kao svojevrsni nastavak 18. dana Matka Laginje, kulturno-znanstvenoga skupa u organizaciji Katedre čakavskoga sabora Društva za povjesnicu Klana.

Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci.

Hrvati u Gradišću (Austrija, Mađarska, Slovačka) služe se uglavnom dijalektima čakavskoga, rjeđe štokavskoga i kajkavskog narječja, Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise štokavskim narječjem, a Hrvati Krašovani u Rumunjskoj služe se jednim torlačkim dijalektom.

Podizanju župe, upoznavanju života i običaja hrv. dijela njezina žiteljstva, a napose učenju čakavskoga hrvatskoga jezika posvetio je cijeli život.

Kako je istaknula recenzentica dr. Danijela Bačić Karković, radi se o trećoj zbirci poezije ove višestruko nagrađivane autorice, objavljenoj u izdanju Katedre Čakavskoga sabora Kostrene.

KOSTRENA Nastupom učenika Osnovne škole Kostrena u Narodnoj čitaonici započeli su treći Čakavski susreti koje organizira Katedra Čakavskoga sabora Kostrena i Turistička zajednica Kostrene, a koji bi u iduća dva tjedna Kostrenu trebali pretvoriti u meku stvaralaštva na čakavštini...