Mi se moramo integrirati kao Hrvati, a ne, kao za vrijeme Miloševića, pod nekim izmišljenim imenima Bunjevci, Šokci, Jugoslaveni i tako dalje.

Završila je riječima da su Šokci kako bi rekao književnik Vlado Rem Hrvati duhom i dahom..

Nakon što su sudionici Osnivačke skupštine otpjevali himnu Lijepa naša uz tamburaški sastav Slavonski bećari Skupština je nastavila prigodnim kulturno-umjetničkim programom u kojem su sudjelovali: Tatjana Bertok-Zubković, dramska umjetnica HNK-a Osijek, govorenjem teksta Vladimira Rema Tko su Šokci? (ulomak), te pjesmom Vladimira Kovačića Hvaljen Isus moja stara bako; zatim je nastupila ženska pjevačka skupina Semeljačke snaše, Anita Tomoković na gajdama i Franjo Verić na samici, glazbalima uz koje su pjevali i igrali naše bake i didaci, muška pjevačka skupina KUD-a Mijat Stojanović iz Babine Grede i ponajbolji šokački tamburaši Slavonski bećari pod ravnanjem Antuna Tuce Nikolića.

Prethodno smo se nazivali Šokci - Slavonci.

Poslije utakmice od 21 h u prostorijama Udruge svira tamburaški sastav Šokci.

Karaševci, Šokci i Turopoljci dio su široj javnosti malo znane hrvatske nacionalne manjine u rumunjskom Banatu.

Baš tako, Šokci su imali snaše, a ne kumice i baš bi mi bilo drago da tako i ostane.. jer smo uvoznog i previše dobili, a nismo željeli

Hrvati se ne dijele, a hrvbatski etnički prostor se dijeli na brojne zavičaje od kojih su neki imali i političku samostalnost, drugi su ostali samo regije, Hrvati se nalaze i pod imenima Bošnjani, Dalmoši, Dubrovčani, Slovini, Iliri, Ličani, Slavonci, Šokci, Bunjevci, Istrani, Hercegovci, Neretljani, itd., itd.

Piše poglavito na šokačkoj ikavici i tako daje svoj puni doprinos očuvanju ovoga dijalekta. Rođena sam u Sonti, roditelji su mi Šokci.

Uvodno treba ponoviti da pod pojmom hrvatske zajednice ne podrazumijevamo samo osobe koje su se u popisima izjasnile Hrvatima, nego smo u navedeni kontingent, uz službeni broj Hrvata, uključili i stanovništvo u popisima izjašnjeno kao Bunjevci (za 1991. i 2002.) i Šokci (za 1991.), te procijenjeni broj osoba hrvatskoga etničkoga podrijetla iz kategorije " Jugoslavena " (za 1991. i 2002.).

Pjesma ' ' Moja tugo koju su uglazbilii Saša Rališ i Stjepan Rudinski na stihove Davora Magušića i Zorana Kune, a u Pitomači 2012. godine otpjevali tamburaši ' ' Šokci iz Osijeka proglašena je najslušanijom na Glazbenom festivalu ' ' Pjesme Podravine i Podravlja 2013, a na dvije večeri izvedene su 42 nove skladbe, te objavljene na dvostrukom albumu.

Načelnik Općine Oriovac, Antun Pavetić, koji je također član oriovačke udruge vinara i vinogradara, napomenuo je kako je obilježavanje Martinja u oriovačkom kraju počelo tek nedavno. Mi šokci inače ne slavimo Martinje, nama je puno važniji blagdan sv. Vinka.

Kapelica Kraljice mira na Krunskoj utvrdi - odlaganje baklji u postolje u obliku križa napunjeno pijeskom koje se nalazi na sredini platoa ispred Kapelice - postrojavanje počasnih postrojbi Hrvatske vojske i policije te Počasne garde Hrvatskog sokola na desnoj strani platoa ispred Kapelice - himna (Sanja Toth) - polaganje vijenaca (Županija, Grad Osijek, Hrvatska vojska i Policija, Koordinacija udruga iz Domovinskog rata Osječko-baranjske županije) - molitva pater Ignac Čižmešija - prigodna riječ: - Zamjenice gradonačelnika - Župana Osječko-baranjske županije - kratki nastup tamburaškog sastava Šokci i Sanje Toth u pratnji Igora Valerija

Šokci su odmah nakon doseljenja u novi kraj prionuli gradnji crkve, o čemu svjedoči poveći kamen postavljen s njezine desne strane ulaza na kojemu su uklesane godine 1716. i 1913. Dakle, prvu su crkvu Šokci sagradili već početkom 18. st. a sadašnju početkom 20. st.

Nakon oslobođenja od Turaka, Slavonija ostaje uglavnom pusta i u nju se počinje doseljavati stanovništvo iz Bosne, poznato po nazivu Šokci.

Al svejedno me naši šokci zovu.

Jedan od najboljih poznavatelja Hrvata u Bačkoj dr. Ante Sekulić smatra da su se »Šokci u Bačku i druge krajeve gdje žive doselili iz Bosne« i ističe mišljenje Mije V.

Batinića da su Šokci »Bača, Plavne, Bodjana i Vajske (kao i Bukina i Novog Sela) većinom s područja Donje Tuzle (Gradovrh), dok su oni u Santovu, Beregu, Sonti i Monoštoru iz istog područja kao i šokačka skupina u Baranji i Srijemu«.

No prema drugoj teoriji, Šokci iz Sonte su podrijetlom iz Hercegovine, koji su se doselili predvođeni Sondom Vidakovićem, po čijem je imenu selo i dobilo naziv.

Slavko Žebić je istaknuo da je Šokačka grana osnovana s nakanom očuvanja i njegovanja, unapređivanja i promicanja kulturnih i tradicijskih vrijednosti Šokaca, prelijepih običaja i još ljepših narodnih nošnji s područja Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke te drugih krajeva koje Šokci nastanjuju.

Mada su istaknuli da ne žele politiku u svojoj udruzi, Šokci su naglasili da ne žele biti na marginama društvenih zbivanja, niti družina za tamburanje i pivanje po šokački, kako bi bili samo glazbena i vizualna kulisa i dekor brojnih manifestacija.

Šokci su u Osijeku domaćini, mnogi osječki Šokci su i starosjedioci Osijeka, i žele skrenuti pozornost čitavog društva na nesrazmjer u zastupljenosti šokačkog pučanstva u odnosu na upravljačke strukture u politici ili gospodarstvu.

No, unatoč kratkoći vremena, evo Šokci su napunili velebnu dvoranu Kandit-Premijera, jer to je od nedavna vlasnik osječke Šećerane, kako bi ustrojili Udrugu, kao prepoznatljiv oblik djelovanja za ispunjenje još prepoznatljivijih sadržaja.

Brojni štrikeri pletači izrađivali su ih u nedavnoj prošlosti, jer je i potražnja među šokcima bila velika. šokci su ih nosili za svakidašnje i manje svečane prigode.

Zato nas i zovu ' bijeli Šokci '.

Ne toliko zbog geostrateških problema, već zato što je Vojvodina bogata žitnica, zatim što tu žive Bunjevci i Šokci koji se izjašnjavaju kao Hrvati.

SVAKO BAREM 50 KN.. AJDEEEEEEEEE Nakon što smo prvo bili " Šokci " (70 - te), pa " Osijek Torcida " (1986.), 1988. godine najvatreniji navijači NK Osijeka nazivaju se " Kohorta ".

Pa to se već i danas događa nekad autonomna pokrajina Vojvodina više nema Hrvata, već su to Bunjevci i Šokci, koje sad srbi svojataju i obilježavaju kao njihovu narodnu zajednicu.

Šokci nemaju većih problema s nacionalnim izjašnjavanjem kao što ih imaju Bunjevci, iako su govori jednima i drugima sasvim nedvojbeno hrvatske fizionomije.

Kad je bio u Zagrebu 23. travnja 1939., predvodeći izaslanstvo od 50 bačkih Bunjevaca i Šokaca je rekao, a idućeg dana Hrvatski dnevnik prenio:« Bunjevci i Šokci u Bačkoj... priznaju se za česti i uda onoga naroda koji živi u Međimurju, u Zagorju, u Lici pod Velebitom, na Hrvatskom Primorju, koji s nama isti jezik govori, najvećim dijelom istu vjeru ispovijeda, odgojen na grudima iste kulture, iz koje je ustao Ante Starčević i Stjepan Radić.