Srijemci su na kraju svog boravka u Vukovaru posjetili i spomen obilježje Ovčara gdje su se također pomolili i odali počast svima koji su dali život i onima koji su te 1991. godine tri mjeseca nadljudski branili grad i obranili Hrvatsku.

Skup se održava već sedmu godinu, a većina radova sa dosadašnjih skupova objavljena je u dva zbornika: Prvi je zbornik posvećen Juliju Benešiću, a u drugom su predstavljene tri cjeline: Ilok u prošlosti, Julije Benešić, te Iločani i Srijemci.

Srijemci Srijemu bit će zajedničke manifestacije srijemskih udruga kulture koja će biti održana 19. svibnja u srijemskomitrovačkom kazalištu.

Prije svega to je gradonačelnik Grada Požege i saborski zastupnik Zdravko Ronko, naš počasni član i iskreni prijatelj, koji je na ovoj Skupštini i u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske, zatim bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Božidar Pankretić, koji je također bio uz nas i u potpunosti razumio našu tragičnu sudbinu, a bio je i pokrovitelj našeg svečanog koncerta Srijemci Hrvatskoj u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u listopadu prošle godine, te gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, koji nam je pomagao u svim našim aktivnostima i dao prostore za rad, bez kojeg sasvim sigurno ne bi mogli ispuniti naše zacrtane ciljeve zbog koje smo i osnovani, rekao je predsjednik Jurić te zahvalio bivšim predsjednicima Milanu Bičaniću, Antunu Pliveliću, pokojnom Franji Orloviću, te Zvonimiru Cvijinu, Zlatku Pinteru i pučkom pjesniku Ivanu Bonusu, jednima od utemeljitelja Zajednice.

IZLOŽBA SRIJEMCI - DVA DESETLJEĆA U OBJEKTIVU

Tijekom je kraja 18. i početka 19. stoljeća posebno otvoren za štokavski književni jezik kojim piše većina Hrvata (Slavonci, Ličani, Dalmatinci, Bošnjaci, Hercegovci, Dubrovčani, Srijemci, Bačvani).

Ja kao Predsjednik udruge protjeranih žitelja srijema bačke i banata sam vrlo zadovoljan sa suživotom koji su moji srijemci ostvarili Svetoj Klari po mojim saznanjima ima negdje oko dvjesto obitelji, svi su se vrlo dobro snašli, nisam naišao niti na jedan veći problem nas koji smo došli sa prostora srijema i starosjedioca ovoga mjesta.

Do reprize je terora kao i u mnogim drugim hrvatskim krajevima došlo u vrijeme Domovinskog rata.« Svi će se Srijemci sjećati 1992. godine.

Sedma po redu Srijemska svinjokolja započela je u ranim jutarnjim satima 9. veljače na nogometnom igralištu Drava, a u želji postizanja izvornog ambijenta svojstvenog svinjokolji Srijemci su centralni novigradski trg pretvorili u tradicionalno srijemsko guvno, ukrašeno kukuruzovinom, bundevama, originalnim drvenim remom, koritom za šurenje svinja i ostalim rekvizitima koji su se tradicionalno upotrebljavali pri svinjokolji, te cijeli dan prezentirali način izrade nadaleko poznatih srijemskih specijaliteta.

A Slavonci i Srijemci su vrijedni ljudi, hoće raditi i valja nam postići gospodarsku konkurentnost, ulagati u razvoj sela i kontinentalni turizam jer imamo što pokazati - kaže Božo Galić. (S. B.)

Zato oni koji žive u jednom djelu su Slavonci, a oni na drugom djelu Srijemci...

Ali, Srijemci ne bi bili Srijemci da prije povratka, osim prirodnih čarolija, nisu uživali i u gastro-čarolijama u obližnjem restoranu Citadela koji nudi više nego zanimljiv repertoar: čobanac od vepra, perket od vepra, cigansko pečenje, kotlovina, fiš paprikaš, teletina ispod peke, žablji bataci, krumpir ispod peke kao i ostale baranjske delicije, dok su najtraženiji bili šarani pečeni na rašljama.

Srijemci su te sunčane subote imali priliku uživati u netaknutoj prirodi Kopačkog rita ploveći turističkim brodovima Orao i Liska, dok su iznad njihovih glava kružile ptice, jer je ovaj park prirode i najveći zaštićeni rezervat ptica čijih 280 vrsta živi u stoljetnim šumama, močvarnim jezerima i riječnim rukavcima.

Jednom riječju, Petrovaradinci su se u pjesmi i plesu pokazali nenadmašnima, bilo ih je nemoguće nadglasati dok su cijelo poslijepodne pjesmom i po kojom suzom lutali divnim kićenim Srijemom, pokazavši još jednom kako Srijemci imaju veliko srce i da su spremni biti jedni uz druge u lijepim, ali i u najtežim trenucima svoje povijesti.

Brglec dodavši kako su Srijemci vrijedni i marljivi ljudi, dobri vjernici i katolici, te da je ponosan što ove godine sa svojim sumještanima može ugostiti i prijatelje iz Srijema, iz Petrovaradina.

Povodom manifestacije " Rodom srijemci ", održane 26.05.2012. god. u organizaciji KUD-a A.

Čanak je tada rekao, nakon što je završio koncert, kako je taj koncert pokazao svu snagu, ljubav i ljepotu duše srijemskog čovjeka i dodao: Kada ti se prijatelji protjeraju iz svog zavičaja, sa svoga ognjišta, kao što smo mi Srijemci protjerani tada čovjek shvati da se protjerivanjem prijatelja, protjeruje i dio samoga sebe, neovisno o vjeri ili naciji, te kako se ljude može protjerati iz svog zavičaja, ali zavičaj ostaje vječno živjeti u ljudima, u njihovim srcima i mislima.

Pisao je još u gimnazijskim klupama, osnivač je Literarno-enig matskog kluba »Srijemci« u Vinkovcima.

Ta mjestašca s istočne granice, koja su kamere zaboravile čim je posljednji UN-ov vojnik 1998. otišao iz reintegriranoga hrvatskog istoka, u posljednjem su desetljeću uspjela odgojiti novu, europsku generaciju mladih, obrazovanih, ambicioznih i vedrih ljudi, u svemu ravnopravnih s vršnjacima iz Europe, čiji roditelji nisu morali prolaziti ono što su prolazili Srijemci i Slavonci.

Danas s ponosom govorimo da smo SLAVONCI i SRIJEMCI.

Ovaj najvažniji skup iseljenih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata održan je pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Požege i zastupnika u Hrvatskom saboru Zdravka Ronka, a okupili su se Srijemci iz cijele Hrvatske, jer Zajednica djeluje kroz devet ogranaka (Osijek, Požega, Virovitica, Koprivnica, Bjelovar, Rijeka, Poreč, Zadar i Zagreb) i devet zavičajnih klubova koji su organizirani prema mjestu stanovanja iz kojih su srijemski Hrvati doseljavali (Beška, Gibarac, Golubinci, Hrtkovci, Kukujevci, Nikinci, Slankamen, Petrovaradin i Srijemska Mitrovica).

To svoje bogato tradicijsko nasljeđe, kao jedan od brojnih kamenčića u bogatom mozaiku hrvatske kulture i tradicije pokazali su Srijemci i ove godine u Požegi, u organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i pokroviteljstvom i suorganizacijom Grada Požege.

Dobro došli Šokci, Srijemci, Bunjevci, Bačvani, dobro došli svi ljudi dobre volje koji žele sačuvati dio zajedničke povijesti i kulture Šokaca.

Zadnji je u ime HAD-a govorio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je na početku prenio čestitke od dr. sc. Slavena Bačića, predsjednika HNV - a i drugog nakladnika HAD-a iz Subotice. Svi mi koji živimo i radimo, unatoč svemu, u Vojvodini radosni smo zbog činjenice što je ovaj projekt nastao u sunakladništvu Libera editio d. o. o. iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, jer smo na taj način spojili dva mjesta, dvije države, a posebno smo radosni što su Srijemci smogli snage ući u ovu, rekao bih, avanturu iz razloga što su napisi o srijemskim Hrvatima uvelike podzastupljeni kada je riječ o napisima Hrvata u Vojvodini.

Nakon službenog dijela Skupštine u holu Starogradske vijećnice organizirana je i izložba fotografija Borisa Ćavara Srijemci dva desetljeća u objektivu te prigodni domjenak uz vojvođanske specijalitete, obilje pića i, naravno, Slankamenske tamburaše čiji je zvuk i pjesma dugo odjekivala zagrebačkom Gornjogradskom vijećnicom.

Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda uputit će se na blagdan sv. Vinka, ili kako to Srijemci kažu " na Vicenciju ", u svoj vinograd.

Predavanje o uskrsnim običajima nadopunili su i prisutni Srijemci, koji su se, također, prisjetili svojih uskrsnih običaja, i koji su vrlo slični običajima bačkih Hrvata, razlike su u nijansama.

Nakon pisane i likovne umjetnosti Srijemci su se zaputili u crkvu Blaženog Alojzija Stepinca na svetu misu za Srijemce, koju je služio Mitrovački dekan, preč.

Dan Srijema je završio zajedničkim druženjem u Dvorani Milanovac u Virovitici, a Srijemci su i ovog puta pokazali da su snažni u svom zajedništvu te da su povijesno odgovorni u čuvanju bogate kulturne baštine, tradicije i običaja koji su vojvođanske Hrvate obilježili kao narod.

Slavonci, Baranjci i Srijemci su navodno na mukama i besparici jer grožđe su pradavno prodali, ali naplate gotovo nema.