Knjizi objavljenoj u nakladi Glasa Koncila ova je prestižna nagrada dodijeljena u konkurenciji šezdeset djela hrvatskih autora, a prema odluci stručnog žirija u sastavu: Franjo Sinković (predsjednik), Igor Zidić, Goran Ogurlić, Dražen Ilinčić, Gojko Bežovan, Zvonimir Jakobović i Žarko Dadić.

Akademik Žarko Dadić je istaknuo kako Leksikon pokazuje da su franjevci svih provincija imali veliku ulogu u hrvatskoj kulturi i u razvitku pojedinih područja kao nastavnici u franjevačkim školama, javnim školama ili na druge načine.

Akademik Žarko Dadić je podsjetio kako jedna talijanska akademija iz Rima priprema objavljivanje cjelokupnih djela Ruđera Boškovića te napomenuo kako unutar tog projekta uspio izboriti da se u biografskim podatcima navede da je Ruđer Bošković rođen od oca Hrvata i majke Talijanke.

O doprinosu Ruđera Boškovića astronomiji, matematici i tehnici govorio je akademik Žarko Dadić, o njegovim istraživanjima u fizici, geodeziji i kartografiji te konstrukciji instrumenata prof. dr. Stipe Kutleša, dok je osvrt na njegovo djelovanje u području filozofije, meteorologije, arheologije, pjesništva, te napose privrženost Dubrovniku predstavio prof. dr. Ivica Martinović. (ika/gk)

Ove godine nagrada " Josip Juraj Strossmayer " dodijeljena je najuspješnijim djelima iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih i tehničkih znanosti, kao i za najuspješniji izdavački pothvat, koji su objavljeni u prošloj, 2008. godini, a prema ocjeni Odbora za dodjelu nagrade koji čine: akademik Tomislav Raukar, predsjednik i članovi: akademik Hrvoje Babić, mr. Juraj Centner, akademik Žarko Dadić, akademik Nedjeljko Fabrio, akademik Vladimir Goldner, akademik Božidar Liščić, Katja Luka Kovačić, akademik Slavko Matić, prof. dr. sc. Željko Potočnjak i akademik Petar Šimunović. agrebački velesajam - osnivač stalne godišnje nagrade " Josip Juraj Strossmayer " i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, pokrovitelj nagrade, dodjeljuju ovu nagradu zbog poticanja znanstvenog stvaralaštva na području društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih, tehničkih i informacijskih znanosti kao i za izdavački pothvat godine.

Među njima su akademici - Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Žarko Dadić, Marin Hraste, Dubravko Jelčić, Slavko Matić, Stanko Popović i Ante Stamać te pomoćni biskup zagrebački msgr. Valentin Pozaić i fra Šimun Šito Ćorić, kao i više sveučilišnih profesora i umjetnika.

Prvi urednik bio je Radovan Vernić, a zatim su urednici bili Radovan Vernić i Zlatko Britvić, niz godina Leo Randić, a posljednja dva izdanja, 1974. i 1976. godine uredio je Žarko Dadić.

Žarko Dadić Iz recenzije knjige OPERA PHYSICA/RADOVI IZ FIZIKE

Ocjenjivački sud, kojeg su članovi bili Žarko Dadić, Stjepan Damjanović, Mladen Klemenčić, Trpimir Macan, Mladen Boršić i Stanislav Marijanović, obrazložio je svoju odluku time da je ovaj pionirski pothvat Lovorke Čoralić opsežan sažetak desetogodišnjega rada u venecijanskim arhivima i knjižnicama, zahvaljujući čemu autorica stvara monografiju o useljavanju, nazočnosti, djelovanju i značenju Hrvata u Veneciji.

Laureat nagrade za životno djelo Frane Bulić u području znanosti je akademik Žarko Dadić, matematičar i povjesničar znanosti kojem je nagradu uručio Sandro Pogutz, urednik kulturne rubrike Slobodne Dalmacije, kao i Nikoli Viskoviću, profesoru splitskog Pravnog fakulteta, kojem je Godišnja nagrada za znanost Kruno Prijatelj pripala za knjigu Stablo i čovjek.

Članovi žirija su Franjo Sinković (predsjednik žirija i predstavnik HPB-a), glavni urednik Večernjeg lista Goran Ogurlić, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, urednik kulture u Informativnom programu HTV-a Dražen Ilinčić, leksikograf Zvonimir Jakobović, matematičar Žarko Dadić (?) i Gojko Bežovan (??).

Za prvog predsjednika Društva izabran je akademik Žarko Dadić.

Publicistika: 1. U vrtlogu izopačenih stavova, Žarko Dadić (Izvori) Naš poznati povjesničar prirodnih znanosti Žarko Dadić govori o nekom događajima i pojavama ' iza kulisa ' njegovog plodnog stvaralačkog života.

Ocjenjivački sud nagrade, koju je utemeljila Hrvatska poštanska banka, u sastavu Franjo Sinković (predsjednik), Goran Ogurlić, Igor Zidić, Dražen Ilinčić, Gojko Bežovan, Žarko Dadić i Zvonimir Jakobović, suzio je listu knjiga na pet.

O Leksikonu su govorili fra Ivan Sesar, predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica, Vlaho Bogišić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, akademik Žarko Dadić te fra Emanuel Hoško, urednik Leksikona.

Akademik Žarko Dadić govorio je o ulozi franjevačkih učilišta u razvoju kulture na ovim prostorima te istaknuo da kod njih nalazimo prve skripte i rukopise za školstvo te da su autori prvih udžbenika za školstvo koji su prevedeni na hrvatski jezik.

Akademik Žarko Dadić je ocijenio kako je hrvatski znanstvenik Ruđer Bošković presudno utjecao oko rekonstrukcije kupole Svetoga Petra u Rimu. Tada je došlo do sukoba između graditelja koji su svoju arhitekturu temeljili na iskustvu i onih na znanju matematičara, rekao je dodavši kako su u tom sukobu pobijedile matematičke prosudbe hrvatskoga znanstvenika Ruđera Boškovića.

Akademik Žarko Dadić (Split, 1930), matematičar i povjesničar znanosti, najistaknutiji je i najplodniji hrvatski istraživač povijesti matematike, fizike i astronomije.

Žarko Dadić, Mladen Martinis, Ivo Derado i Matija Berljak govorili su o De Domisovim pokusima koje je provodio, njegovom objašnjenju nastajanja duge, te plime i oseke.

Iste godine izabrana je od strane Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti H A Z U, u zvanje asistenta (članovi stručnog povjerenstva povjerenstva: Prof. dr. Žarko Dadić, red. član HAZU; prof. dr. Vladimir Devide, red. član HAZU; prof. dr. Drago Grdenić, red. član HAZU).

Tako je odlučio ocjenjivački sud u kojem sjede Franjo Sinković (predsjednik), Dražen Ilinčić, Goran Ogurlić, Igor Zidić, Gojko Bežovan, Žarko Dadić i Zvonimir Jakobović.

Akademik dr. Žarko Dadić približio je Boškovićev udio u razvitku astronomije, matematike i tehnike, a dr. Stipe Kutleša njegov doprinos istraživanjima u fizici, geoznanosti, kartografiji i izradi instrumenata.

Nenada Smoljana pod naslovom Velika rasprava Shapley-Curtis u kontekstu povijesti znanosti i filozofije spoznaje, mentor akademik Žarko Dadić i sumentor