Od tih plemenskih zajednica potječe niz ostataka gradina, rasutih na uzvisinama različitih nadmorskih visina još iz željeznoga doba.
Od tih plemenskih zajednica potječe niz ostataka gradina, rasutih na uzvisinama različitih nadmorskih visina još iz željeznoga doba.
Histarsko-liburnska božanstva, skupina kultova s kraja željeznoga doba, koja je preživjela na početku rim. doba.
Tijekom probnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Vašarište u Sotinu kod Vukovara arheolozi su pronašli 15 paljevinskih grobova datiranih u početak željeznoga doba (8. stoljeće prije Krista), tri rimska paljevinska i kosturna groba te ostatke rimske ceste i objekata iz avaro-slavenskoga razdoblja, doznaje se od voditeljice arheološkog istraživanja Darije Ložnjak Dizdar sa zagrebačkoga Instituta za arheologiju i Mirele Hutinec iz Gradskog muzeja Vukovar.
Tu su već pronađeni ostaci posuđa iz kasnog brončanog doba (13. ili 12. stoljeća prije Krista), zatim, ostaci iz željeznoga doba, te dijelići kasnolateranske keramike iz kraja 2. i 1. stoljeća prije Krista, koji ukazuju na postojanje nizinskog keltskog naselja.
Teško je utvrditi koliko je ime Arba staro ali javlja se najkasnije od početka željeznoga doba od kada su uglavnom poznati ostaci naselja, obzirom da ilirski liburni nisu gradili gradove i utvrde.
Iz starijega željeznoga doba dali su za izložbu zlatnu fibulu iz 7. st. pr.
Početak ranoga brončanog doba određen je između 1850. i 1800. pr. Kr., početak srednjega brončanog doba između 1580. i 1550. pr. Kr., početak kasnoga brončanog doba oko 1300. pr. Kr., a kraj brončanoga doba, odn. početak željeznoga doba oko 800. pr. Kr.
U Istri je kasno b. d. (od oko 1300) prekinuto dolaskom Histra u XI.st.pr.Kr., što označava početak željeznoga doba.
Mnogobrojna gradinska naselja brončanoga i željeznoga doba svjedoče o gustoj naseljenosti u posljednja dva tisućljeća pr.
Nastaje na eneolitičkom supstratu i traje sve do željeznoga doba.
Poznato je grobišće nedaleko Grada Grobnika, s tragovima nekropole iz željeznoga doba, ranoantičkoga razdoblja te ranoga srednjeg vijeka.
Vrlo često gomile su kameni grobni humci, promjera od nekoliko metara, pa sve do više desetaka metara, koji pod svojim plaštom skrivaju prapovijesne grobove iz razdoblja bakrenoga doba, najčešće iz brončanoga, a rjeđe iz željeznoga doba.
Etnička pripadnost brončanodobnih stanovnika gradina nije poznata (Indoeuropljani), dok tijekom cijeloga željeznoga doba na gradinama žive Histri.
Oko gradina ranoga brončanoga doba nalaze se tumuli, u srednjem se brončanom dobu mrtvi pokapaju u nekropolama uz bedeme naselja, a s nastupom željeznoga doba prelazi se na spaljivanje pokojnika (incineracija).
Unatoč detaljnom obilasku svih otoka nisu nađeni nalazi (keramika, metal) koji bi upućivali na razdoblje željeznoga doba, a koji su obilno potvrđeni na gradinama na susjednom kopnu.
Svi I. pripadaju istomu jezičnom i kult. krugu; doselili su se onamo na poč. željeznoga doba (kraj II. i poč.
Nastanjenost mjesta tijekom brončanoga i željeznoga doba potvrđuju nalazi ulomaka keramike te nalaz ostave željeznoga oružja datiran oko 600. pr.
Naime, nakon faze brončanoga doba nema tragova iz željeznoga doba, kada se naselja očito koncentriraju na kopnu.
Radionica započinje obilaskom pješačke staze koja se prostire na području dvaju arheoloških nalazišta - Budinjaka iz vremena starijeg željeznoga doba i Bratelja iz rimskog...
Najznačajnije i najviše naseljeno razdoblje, izložbom obuhvaćenog teritorija i materijala, je vrijeme starijega željeznoga doba.
Arheolog John Creighton u časopisu Sveučilišta u Cambridgeu piše kako su u Halstattu, središtu kulture željeznoga doba, povezanog s Keltima, pronađeni tragovi hašiša.
Istraživanje obuhvaća proučavanje naseljavanja i gospodarstva Istre i okolnih regija od željeznoga doba (Histri, gradine), preko rimskog razdoblja (osvajanje, kolonizacija, romanizacija) i kasnoantičkog razdoblja (gospodarska i opća kriza države), do bizantskog doba i naseljavanja Slavena/Hrvata.
Liburni, grč. Λιϐουρνοί), narod koji se formirao na poč. željeznoga doba (X IX.st.pr.Kr.).
U središtu svakog od tih tumula nalazio se po jedan kneževski grob, a u oba su kneževska groba pronađene brončane kacige i u europskim okvirima vrlo vrijedni i rijetki nalazi iz vremena starijega željeznoga doba.
Očuvana su dva prstena gradinskih zidina, iz brončanog i željeznoga doba.
Raznorodna građa pruža uvid u razvoj i slijed kultura pretpovijesnih razdoblja na povijesnim hrvatskim prostorima, uključujući i područje vojvođanskog Srijema, u rasponu od sedam tisućljeća, tj. od mlađeg kamenog doba pa sve do mlađeg željeznoga doba.
Na teško pristupačnoj budinjačkoj gradini stanovnici starijega željeznoga doba bili su dobro zaštićeni od opasnosti.
Formiraju se kao narodnosna skupina poč. željeznoga doba (IX.st. pr.
U brojnije mlađe grobove bila su položena tijela pokojnika iz starijega željeznoga doba.
U mjestu postoje arheološka nalazišta iz brončanoga i željeznoga doba, a iz rimskoga perioda miljokazi.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com