Hrvatski autori bili su najzastupljeniji u konkurenciji kratkog filma i to: Ivan Faktor s filmom Željko Jerman moj mjesec, Ana Hušman s Placom, Vladislav Knežević s radom Relocated, Marko Mihalinec s filmom Najljepši dan u mom životu te Ivan Ozetski s radom Love Life.

N a jednoj uličnoj fasadi u Savskoj, davne 1974. Željko Jerman napisao je Ovo nije moj svijet grafit koji će u nastavku svog stvaralačkog vijeka ponavljati u različitim izvedbama i koji predstavlja stanoviti punctum njegova umjetničkog rada u cjelini.

Malo je reći da su Zbirke jasno ocrtale svoje vrijeme, one su bile i važan korektiv ukusa sredine koja se formirala na kulturnoj razmeđi Istoka i Zapada, često puta inertna na kvalitativne promjene (konceptualna umjetnost sedamdesetih, koja je s djelima najvažnijih domaćih i međunarodnih predstavnika prisutna u Zbirkama: Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Marina Abramović, Tomislav Gotovac, Boris Bućan, Braco Dimitrijević, Gorki Žuvela, Mladen Stilinović, Dalibor Martinis, Damir Sokić, Marijan Molnar, Željko Jerman, John Baldessari, Hans Haacke, Ben Vautier, Christian Boltanski, Annette Messager, Carolee Schneemann i dr.), odnosno nekritična spram prihvaćanja novih trendova (različite derivacije nove slike i nove skulpture koje su najčešće bile samo epigonske pojave).

ŽELJKO JERMAN, voditelj splitske galerije Ghetto, govori kako kao umjetnik i splitski Zagrepčanin reagira na zapostavljenost splitske likovne scene, poplavu kiča na Jadranu te prigovore da forsira kontinentalne umjetnike u razgovoru koji je s njim vodio SANDI VIDULIĆ

Umjetnik Željko Jerman živi naizgled kao i svi drugi - okružen ku ć nim ljubimcem, svakodnevnim stvarima i medijskim slikama vanjskog svijeta, ispunjen sitnim užicima, žudnjama, sjetama...

Gospe mi, bilo bi dobro sve ih objediniti, s jedinstvenom špicom i odjavom, napraviti prijevod na engleski, da sve bude jasno i nekom Eskimu, a ne samo hrvatskoj publici. Je, je hik, onako kako je napravio Ivan Faktor u filmu Željko Jerman Moj mjesec, na temelju tvojeg svakodnevnog videosamosnimanja u kolovozu 2003., prikazanog krajem veljače na ovogodišnjem ZagrebDoxu, hiiik dojavi napokon opamećeni kompić.

Željko Jerman Čovječe, pardon, kompjuteru dragi, dođi sebi, nemoj me zezati, nećeš valjda opet u ludnicu, hoću reći servis, pa da ponovno ostanem bez svih podataka koje nisam spržio

In the mid-seventies in Zagreb, together with Mladen and Sven Stilinović, Fedor Vučemilović, Boris Demur and Željko Jerman, he founded and was a member of the Group of Six Authors.

Formirani u vremenu u kojemu je želja za globalnom promjenom bila usko povezana s vjerom u zajedništvo, umjetnici Mladen Stilinović, Vlado Martek, Boris Demur, Željko Jerman, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović počinju se okupljati 1975. godine.

Željko Jerman Postoji mogućnost da Ja završim u masovnoj anonimnoj rupi, što će, naravno, obradovati jako mi sklonu hrvatsku kulturnu javnost

Tu je i treći član Grupe šestorce umjetnika Željko Jerman, koji je još 1976. godine svojim radom, napravljenim kemikalijama na foto papiru, poručio Ovo nije moj svijet.

O UMJETNICIMA: ŽELJKO JERMAN - - MOJ MJESEC, r.

To su samo neka od pitanja kojima ću se baviti u ovom predavanju, kroz komparativnu analalizu radova domaćih suvremenih umjetnika/ca, poput Vanje Babić, Marka Markovića, Andree Kulunčić, Selme Banich, Siniše Labrovića, te određenih strategija djelovanja, poput samoorganizacije, kolektivizacije i anonimnosti, koje su u drugoj polovini sedamdesatih prakticirali članovi Radne zajednice umjetnika okupljeni u Podroomu (Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Mladen Stilinović, Boris Demur, Željko Jerman itd.) i drugi protagonisti nove umjetničke prakse.

Npr. interesiraju me podaci, u kojima nalazim i svoje utjecaje, kao što je primjerice ovaj: Željko Jerman moj mjesec, desetminutni dokumentarac Ivana Faktora snimljen u produkciji Hrvatskoga filmskog saveza i nedavno premijerno prikazan u okviru ZagrebDoxa, uvršten je u konkurenciju 52. međunarodnog festivala kratkoga filma u Oberhausenu koji će se održati od 4. do 9. svibnja 2006. Premda su u arhiv prikazanih i nagrađenih filmova u Oberhausenu upisani brojni hrvatski naslovi i autori (Nedjeljko Dragić, Vlado Petek, Krsto Papić, Vlado Kristl, Ivan Ladislav Galeta, Vinko Brešan i dr.), Faktorov portret hrvatskoga konceptualnoga umjetnika uspio je probiti dugogodišnji oberhauzenski led kao prvi hrvatski film realiziran u samostalnoj državi koji je uvršten u međunarodnu konkurenciju tog uglednog svjetskog festivala. Posebno zato, jer znam njegovu vrijednost, a u vašoj sredini kritika ga je sasvim ignorirala.

Željko Jerman NadDuh se nakostriješi, bijesno zablista i pretvori u (otprilike) lik svjetlećeg morskog ježa: To su ti, pogađaš mali moj, talenti raznih vrsta umjetnosti, od glazbenika i pisaca do tvoje branše interdisciplinarnih multimedijalnih artista, koji su spočetka uspješno koristili dobiven dar, no kada su shvatili što u pretežito primitivnom društvu prolazi, apsolutno su zloiskoristili emisarstvo, te iako dio njih momentalno visoko kotira u sredini gdje živi (onu glavninu koja svoje likovno umijeće prodaje po inim sajmišnim štandovima, ili muzicira po birtijama, uopće više ne pripajam svijetu umjetnosti) dakle, etablirana no iskvarena družba artista s vremenom će nestati iz svih muzeja, zbirki, enciklopedija i sličnih vrijednosnih depoa

Željko Jerman Uzmem metlu da rastjeram vrećice, te za svaki slučaj, ako naiđem na snažan otpor, veliki kuhinjski nož.

Osječki filmaš i multimedijalac Ivan Faktor, koji je ove godine režirao Jermanov dokumentarni portret Željko Jerman moj mjesec, priredio je nekoliko dana poslije (10 - 15. kolovoza) izložbu pod istoimenim naslovom u prostoru suvremene i medijske umjetnosti siva) (zona, smještenu stotinjak metara od Jermanove kuće u Korčuli.

Bili su prisutni Branka Jurjević, Vlasta Delimar, Željko Jerman, Vlado Martek i ja.

Naziv akcije-izložbe je " Ovo nije moj svijet - hommage a Željko Jerman ".

Donosimo i Martekov tekst " Moj prijatelj, art frend Željko Jerman ": " Jedan od Jermanovih stvaralačkih ciklusa zvao se: Ostavljam trag.

Krećući se u koordinatama od sto godina sastav autora/fotografa je ovaj: Petar Dabac, Tošo Dabac, Karlo Dragutin Drašković, Ivan Ladislav Galeta, Vladimir Gudac, Mario Hlača, Radovan Ivšić, Željko Jerman, Ivica Kiš, Josip Klarica, Dalibor Martinis, Enes Midžić, Nada Orel, Hrvoje Sarić, Željko Sarić, Mladen Stilinović, Šime Strikoman, Zdenko Strižić, Goran Trbuljak i Zlata Vucelić.

U zbirci toj skupini pripadaju fotografije članova Grupe šestorice iz 70 - ih (Željko Jerman, Mladen i Sven Stilinović, Boris Demur, Fedor Vučemilović) te radovi novijeg datuma fotografske instalacije i fotoambijenti Vlaste Delimar (fotografija je sredstvo« govora »umjetnice u prvom licu), Ivana Šeremeta, Izabele Peculić Stančić, Đorđa Jandrića, Igora Eškinje i Igora Grubića.

No za razliku od Le Samouraïa, film Željko Jerman: Moj mjesec bio je upečatljiva priča o čovjeku koji je vlastiti život, također, preobražavao u umjetničku zbilju.

GRUPA ŠESTORICE u kojoj su bili Vlado Martek, Boris Demur, Željko Jerman, Fedor Vučemilović, Sven i Mladen Stilinović NACIONAL: Počeli ste s Grupom šestorice, osnovanom sredinom 70 - ih.

Grupa je djelovala od 1975. do 1980. godine, a u njoj je bilo šest različitih individualaca - pokojni Željko Jerman, Boris Demur, Vlado Martek, Fedor Vučemilović, moj brat Sven Stilinović i ja.

Željko Jerman Poveselili smo se pakiranju naše repke, pomislili kako će konačno prestati histerija, no ćeš ti vraga vidjet, Hrvatska je i dalje ukockana

- U sklopu dokumentarnih filmskih i video priloga (uz biblioteku) posjetitelji mogu pogledati priloge iz ciklusa Fotografija u Hrvatskoj (nastali u produkciji HRT-a) o umjetnicima: Boris Cvjetanović, Petar Dabac, Željko Jerman, Antun Maračić, Ivan Posavec, Goran Trbuljak, Fedor Vučemilović.

Prvo smo surađivali Boris Demur, Željko Jerman i ja, a zatim smo se proširili s novim članovima i počeli raditi punom snagom pod pokroviteljstvom tadašnje Galerije suvremene umjetnosti.

Izložba je rezultat istraživanja koja su Sandra Križić Roban, Ivana Hanaček i Irena Gessner provele usko surađujući sa sljedećim umjetnicima: Boris Cvjetanović, Petar Dabac, Sandro Đukić, Igor Eškinja, Ivan Faktor, Tomislav Gotovac, Boris Greiner, Miljenko Horvat, Vlatka Horvat, Željko Jerman, David Maljković, Antun Maračić, Enes Midžić, Marijan Molnar, Ivan Posavec, Davor Sanvincenti, Edita Schubert, Mladen Stilinović, Slaven Tolj, Goran Trbuljak, Josip Vaništa, Mirjana Vodopija, Fedor Vučemilović.

Naime, na mirogojskoj generalsko-teatarskoj-posmrtnoj pozornici Vlado Martek me đ u sudionicima pogrebne povorke ostavlja Krležine knjige iz svoje biblioteke, a Željko Jerman izvodi akciju snimanja pogreba fotoaparatom bez filma.