Nekoć su Žumberčani hrabro branili austrijske careve od najezde Turaka još u Srednjem vijeku, a ovi su ih silno pustošili.

Naše aktivistice pojačane s članovima KUD Žumberčani u narodnim nošnjama su na štandu podijelile na tisuće narcisa, čajeva i kava.

Slična dozvola postoji i iz godine 1721. Ovo znači da su se žumberčani i dalje držali Gomirja i svoje vere.

Ondje se nije ničega bojati jer su Žumberčani naši.

U jednoj predstavci vladici Danilu od godine 1758, žumberčani kažu: »Molimo te, blaženi vladiko, najpokornije, da izvoliš ovu našu nevolju Ekselenciji, našem gospodinu Arhiepiskopu i mitropolitu (izložiti), neka bi se on smilovao, pa neka nas siromašne Žumberčane, koji nismo unijati preporuči milosti njezinog carskog veličanstva«.

Žumberčani ti serviraju još jednu domovinu.

Naime, Žumberčani se još uvijek prisjećaju od Jazovke krvave Kupčine.

»Biskup kao pastir mora na prvom mjestu biti što češće sa svojim stadom, s Božjim narodom koji mu je povjeren« »Najstariji dio biskupije čine grkokatolici Hrvati, Žumberčani, zatim Rusini i Ukrajinci.

Vjerni Žumberčani sa svojim svećenicima i biskupom na početku prošloga stoljeća

Gdje se god nalaze, Žumberčani su ponosni na svoje podrijetlo i na svoju pripadnost grkokatoličkoj Crkvi.

U utorak 09.03.2010. godine u 18,00 sati u Zagrebu, Prosenikova 9 (u prostorijama Mjesne samouprave Gajevo), također je u organizaciji DEMOKRATSKE STRANKE ŽENA prigodno obilježen DAN ŽENA uz nastup KUD ŽUMBERČANI I KUD VEDAR OSMIJEH.

Kulturno umjetnički program bio je veoma bogat, bilo je mnogo pjesme i plesa, a za što su zaslužna kulturno umjetnička društva KUD Antun Mihanović iz Bestovja, KUD Žumberčani KUD Vedar Osmijeh i Mješoviti zbor G. U. Prečko.

On je okupljenim vjernicima rekao kako kao vjernici i žumberčani moramo upravo na ovom mjestu Gospodinu izreći veliku hvalu što je Žumberak u Domovinskom ratu pošteđen ratnih nevolja.

Inače, Žumberčani pričaju nekom čudnom mješavinom ikavice i kajkavštine i u toj svojoj izolaciji sačuvali su sve svoje specifičnosti (narječje, grkokatoličanstvo).

Izuzetno marljivo izvažalo se šumsko bogatstvo a Žumberak od toga nema nikakve koristi. 60 - tih godina mi Žumberčani tražili smo da se 2 % po kubiku drvne mase (bilo trupaca ili metarskih izrađenih drva) da se ostavi za gospodarski razvoj kraja vlasti to nisu dozvolile.

Interesantno je da je na 26. godišnjicu Odraslog tamburaškog festivala na festivalskoj pozornici nastupilo je 548 tamburaša i folkloraša iz ovih zborova: " Žumberčani " Cleveland, Ohio, " Hrvatska bura " Milwaukee, Wisconsin,.

Stoga su Žumberčani grkokatolici, kao baštinici Marčanske biskupije i dionici ovoga slavlja danas posebno radosni jer su sinovi i kćeri našega lijepoga Žumberka kroz dugu povijest obogatili svoju domovinu Hrvatsku.

Koncert je održan 20. travnja 2013. godine, a na istome su iz nas svoje običaje kola i pjesme predstavili: Posavski zavičajni klub Derventsko kolo, KUD Žumberčani, udruga bosanskih Posavljaka Izvorni običaji, zavičajna udruga Kordunaša Korana, Lička izvorna skupina Plješevica, KUD Žepče, Folklorna izvorna skupina Remete.

Iako na Žumberku više gotovo da i nema ni konja ni svatova, zahvaljujući entuzijazmu KUD-a »Žumberčani« iz Zagreba, fragmenti svadbenih običaja su sačuvani, a pomoću njih ispripovijedana je priča o prošlosti i sadašnjosti prelijepog žumberačkog kraja.

Žumberčani u Jastrebarskom imaju konačno svoj stalni dom za okupljanje i duhovnu obnovu: pastoralni centar i kapela u Radničkoj ulici 21. Na blagdan Preobraženje Gospodnje, koje će se 9. kolovoza slaviti arhijerejskom liturgijom u 11 sati koju će predvoditi vladika Nikola Kekić, srdaćno pozivamo sve vjernike u Jasterbarskom i okolici.

Mi Žumberčani imali smo nekoliko poznatih liječnika, pravnika, sveučilišnih profesora, istaknutih akademskih slikara, visokopozicioniranih časnika.

Žumberčani su pružili dobar otpor Sljemenu i da su imali još jednog trkača na 1:17, tekma bi bila potpuno neizvjesna.

" Stoga se mi Hrvati Žumberčani, kako grkokatolici tako i rimokatolici, ponosimo i dičimo svojom slavnom uskočkom poviješću, svojim junacima na bojnim poljima diljem Hrvatske i Europe, ali i svojim velikanima na polju kulture, znanosti i umjetnosti.

Biskupi, osobito oni koji su bili podrijetlom Žumberčani, otvorili su ondje školu još prije 240 godina.

Za razliku od Žumberačkog gorja koje je skoro prazno, mnogi Žumberčani skrasili su se u župama Stolnog dekanata.

»U Stolnom dekanatu 90 % su Žumberčani«, kaže samoborski svećenik Vranešić.

»U Zagreb sam došao 1946. kao brojni drugi Žumberčani«, ističe Pavić.

Svi smo mi Žumberčani ponosni na svoj Žumberak i vezani smo za svoj rodni kraj.« Iako u poodmakloj dobi, Nikola se počeo baviti slikarstvom gdje mu je, uz sakralni, glavni motiv Žumberačko gorje.

Za vrijeme trajanja kampa, kroz čitav niz radionica, mladi Žumberčani naučili su: služiti se kompasom, kartom i GPS-om, što im je pomoglo u " potrazi za blagom ".

Turna, reče, protjeraše Žumberčani, a sad bježi barun k Novomu Mjestu.