Grah ima povoljno djelovanje i na mentalno zdravlje preko vitamina tiamina koji sudjeluje u proizvodnji energije i sintezi acetilkolina, esencijalnog neurotransmitera za pamćenje čiji nedostatak utječe na pojavu mentalnih bolesti koje se javljaju starenjem kao što su senilnost i Alzheimerova bolest.

Matična mliječ je i jedini prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku, supstance koja širi krvne žile i zato dobro djeluje kod povećanog krvnog tlaka.

U liječenju se koriste lijekovi koji blokiraju razgradnju acetilkolina blokirajući enzim koji ga razgrađuje (inhibitori acetilkolinesteraze), ali se koriste i lijekovi i postupci kojima se stabiliziraju imunološke reakcije (kortikosteroidi, imunoglobulini, plazmafereza), a u težim slučajevima citostatici te operacija timusa (timektomija) kada je ona indicirana.

Navedeno rezultira otpuštanjem acetilkolina, koji se, nakon izlaska, veže za specijalizirani dio membrane mišićne stanice koja sadrži receptore za acetilkolin.

Ti receptori su zapravo ionski kanali regulirani acetilkolinom, a njegovim vezanjem acetilkolina dolazi do otvaranja ionskog kanala, tj. do ulaska natrijevih iona u, a izlazak kalijevih iz mišićne stanice.

Mnogi smatraju da su za nastanak ključni genetski čimbenici, no izvjesno je i to da kod oboljelih dolazi do poremećaja u metabolizmu neurotransmitera acetilkolina.

Slabo je pamćenje, dakle, sigurni znak manjka acetilkolina.

Koliko lako učimo, koliko pamtimo, koliko logično razmišljamo, kako brzo odlučujemo, sve to ovisi o količini acetilkolina u mozgu.

Postoje studije koje pokazuju: ako se tijelu dostavi kolin - to je prekursor acetilkolina koji se nalazi u hrani, može se usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti u ranoj fazi.

I kao zdrav čovjek možete se time okoristiti, ako treningom mozga, bijegom iz svakodnevice u pustolovine književnosti, kulture ili putovanja te jelom koje sadrži kolin podignete svoju razinu acetilkolina u mozgu.

Kod osobe oboljele od miastenije dolazi do stvaranja antitijela koja su odgovorna za pojavu bolesti jer sprječavaju vezivanje acetilkolina za receptore, broj receptora se smanjuje (kod nekih oblika miastenije ima čak do 50 % manje receptora).

Sinteza acetilkolina u mozgu ovisi o prisutnosti kolina u moždanim stanicama.

Sad bih trebao nešto požderat, napumpat malo acetilkolina preko sinapsi i zaspat ko svinjče pored korita.

Sok od jabuke povećava proizvodnju osnovnog neurotransmitera acetilkolina u mozgu, što rezultira povećanom memorijom.

Kod Alzheimera npr. razine acetilkolina (kemijskog spoja pomoću kojeg stanice mozga međusobno komuniciraju) u mozgu opadaju.

Studija na laboratorijskim miševima utvrdila je da polifenoli iz zelenog čaja podižu razinu acetilkolina te djeluju reverzibilno i blagotvorno na tijek bolesti i sposobnost pamćenja.

Otrov pauka Crna udovica pojačava otpuštanje neuroprijenosnika acetilkolina.

To dovodi do viška acetilkolina u postsinaptičkom neuronu što dovodi do pojačanoga stimulativnog učinka.

Tako je nikotin sličan acetilkolinu i, kada ispuni receptore acetilkolina, proizvodi slične efekte (pojačanu stimulaciju).

Kolin je i sastavni dio acetilkolina, neurotransmitera koji prenosi impulse od jedne živčane stanice do druge.

1. Botox sprječava vezanje acetilkolina i time blokira provođenje živčanog impulsa.

Toksin koji proizvode bakterije nakon zaraze blokira otpuštanje acetilkolina na neuromišićnim sinapsama i na taj način uzrokuje paralizu.

ALC također ima važnu ulogu u organizmu, između ostalog jača proizvodnju acetilkolina i stimulira sintezu fosfolipa membrane i proteina.

Kolin je temeljni sastojak u stvaranju acetilkolina, jednog od najvažnijih neurotransmitera našeg tijela.

Naime, toksičnost OP i karbamata se temelji uglavnom na inhibiciji AChE čime se onemogućava njena fiziološka uloga hidrolize prijenosnika živčanih impulsa, acetilkolina, u kolinergičnoj sinapsi.

Kod Parkinsonove bolesti dolazi do poremećene ravnoteže između neurotransmitera dopamina i acetilkolina zbog propadanja dopaminergičkih neurona.

Temeljeći njihovu uporabu na nalazu deficita kolinergičke transmisije u AD, eksperimentiralo se i sa davanjem prekursora acetilkolina: kolina i lecitina (odnosno njihovim dodavanjem u prehranu).

Prekursor je acetilkolina, neurotransmitora koji uzrokuje kontrakcije mišića.

Tako se multipli kognitivni defekt povezuje s defektom aktivnosti acetilkolina i atrofijom kore, ali i dubljih struktura mozga, što rezultira stvaranjem neurofibrilarnih čvorića i senilnih plakova koji se dokazuju rendgenološkim pretragama (kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija mozga).

Njihove najčešće nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergičke nuspojave): suhoća usta, zamućenje vida, otežano mokrenje, zatvor, pogoršanje glaukoma, mentalna konfuzija.