Pisac, za kojega je književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja ustvrdio da pripada samome vrhu hrvatske i europske književnosti, a akademik Dubravko Jelčić nazvao ga poklonikom i apostolom riječi, ugled je stekao već ranim romanima »Djeca Božja« - svojom prvom i najpoznatijom knjigom, »Osamljenici« i »Crni smiješak«, u kojima »napušta model tzv. socijalističkog realizma

Program izlaganja na okruglom stolu: 1. Akademik Dubravko Jelčić: Istina u povijesti i istina o povijesti " 2. Prof. dr. Zdravko Tomac: Bitni elementi hrvatskog nacionalnog identiteta " 3. Prof. dr. Marijan Šunjić: Diskontinuiteti hrvatskog nacionalnog programa " 4. Prof. dr. Ivo Rogić: Dualno društvo i suverenost " 5. Kuzma Kovačić: O pitanju pamćenja u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti " 6. Akademik Josip Pečarić: Jučer gledam sliku naroda, baca cvijeće po herojima a.... " 7. Dr. Mato Artuković: Dr. Franjo Tuđman u školskim udžbenicima " 8. Prof. dr. Slobodan Lang: Vjera, znanje i akcija iz stvaranja kao vodič u sadašnjost i zalaganje za budućnost Hrvatske " 9. Mate Kovačević: Čuvari pamćenja " 10. Admiral Davor Domazet-Lošo: ' Brijunski transkripti ' ili kako Hrvatsku prikazati da joj je prošlost mračna " 11. Prof. dr. Miroslav Tuđman: O nespremnosti lijevih radikala na suočavanje sa istinom " 12. Prof. dr. Hrvoje Kačić: Stvaranje Hrvatske samostalnosti i međunarodnoga subjektiviteta " 13. Prof. dr. sc. Mate Ljubičić: " Povijesni okvir za Hrvatsku državnu politiku 21. stoljeća " 14. Dr. Križo Katinić: Depresija - socijalni ili individualni problem " 15. Dipl. ing. Damir Borovčak: Predsjednik Tuđman u Torontu 22. rujna 1990. " 16. Ing.

Knjigu će predstaviti: Ozana Ramljak, profesor; prof. dr. sc. Miroslav Tuđman; Mate Kovačević, novinar i publicist; akademik Dubravko Jelčić i autor.

Voditelj Centra akademik Slavko Matić, izlagao je na temu I vukovarske, podunavske ritske šume žrtve su agresije na Hrvatsku, akademik Dubravko Jelčić govorio je o zemlji u hrvatskoj književnosti, akademik Zvonimir Baletić o poljoprivredi u ekonomskom razvoju, a izlaganje akademika Franje Tomića tematski je bilo povezano sa zemljom kao temeljem proizvodnje hrane.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

[ 81 ]« Akademija je sve do danas ustrajala na svojoj odluci, da ne će obnoviti suradnju sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti dok se ona javnom izjavom ne odrekne svoga Memoranduma od 1987., koji je bio poticaj za agresiju na Hrvatsku 1991. i program stvaranja Velike Srbije »(akademik Dubravko Jelčić, Portal AMAC, 19. prosinca 2009.).

Osobno je predložio članove Upravnoga vijeća, osobe u koje ima povjerenja: član predsjedništva HAZU (akademik Nikola Batušić), član Akademijina Razreda za književnost (akademik Dubravko Jelčić) i predstavnik Ministarstva kulture (ministar Božo Biškupić), te četvero iz Broda: gradonačelnik Mirko Duspara, dosadašnji skrbnik donacije dr. Mato Artuković, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Irena Krumes-Šimunović te pjesnikov nećak Miroslav Bjelobrk kojega želi postaviti i za novog skrbnika donacije te zaposlenika Spomen-doma.

Akademik Dubravko Jelčić s pravom stoga ističe kako je Kvaternik bio prvi hrvatski političar 19. st. koji je nastojao internacionalizirati hrvatsko pitanje.

Akademik Dubravko Jelčić se osvrnuo na znamenja koja su uz hrabrost, ljubav i odanost Domovini, s posebnim naglaskom na krunicu oko vrata.

O tom najvećem pokolju po završetku Drugoga svjetskog rata u Europi akademik Dubravko Jelčić veli: »Bleiburškom operacijom komunistički antifašizam u Jugoslaviji pokazao je svoje pravo, krvavo lice i svoju totalitarističku narav.

Na temu Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina svoje radove objavilo je 15 autora, urednik je akademik Dubravko Jelčić, a posebnost ovog zbornika jest u tome što je objavljen u suizdavaštvu organizatora manifestacije Grada Korčule i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, nagovješćujući dugotrajniju suradnju.

U raspravi potpredsjednik Odbora izvjestio je članove Odbora da akademik Dubravko Jelčić želi povući svoju kandidaturu, ali članovi Odbora bili su mišljenja da je kandidatura važeća sve dok se pismeno ne povuče.

U Časnom sudu su od utemeljenja udruge akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, te dr. iur. Milan Vuković.

O knjizi osječkog književnika Gorana Rema« Poetika buke »govorila je dr. Sanja Juklić, dok je akademik Dubravko Jelčić predstavio Zbornik radova s prošlogodišnjih Dana, koji također govorio o hrvatskoj književnosti u Domovinskom ratu.

Akademik Dubravko Jelčić zbog bolesti nije mogao prisustvovati Akademiji, no poslao je poruku isprike i pozdrava.

Akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković sudjelovali su 6. svibnja, u Osnovnoj školi Novi Travnik, na književnoj tribini na kojoj su predstavili biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Na predstavljanju knjige sudjelovali su, osim dr. Branka Hećimovića, glavni tajnik razreda za književnost akademik Dubravko Jelčić, te akademici Nikola Batušić i Nedjeljko Fabrio, kao i direktor AGM-a Janislav Šaban.

Tako su i Požežani imali priliku posjetiti prostor Zavoda u Županijskoj ulici i saznati što se radilo u proteklom periodu, dok je akademik Dubravko Jelčić, voditelj požeškog Zavoda gradskim novinarima predstavio djelovanje Zavoda, istaknuvši veliko značanje Požege u temeljima Akademije.

Sve u svemu gotovo svaki mjesec s nečim smo izašli u javnost, Izjavio je akademik Dubravko Jelčić, koji je iznenađen što dio ovdašnje javnosti još uvijek ne zna za postojanje Zavoda u Požegi, koji je otvoren svima, ne samo danas već čitavu godinu.

Naranče i mrtve ribe naziv je knjige ratnih priča viđenih očima liječnice u Četvrtoj gardijskoj brigadi HV-a Mirne Šitum koju su u dvorcu Vitturi, uz autoricu, javnosti predstavili akademik Dubravko Jelčić, dr. Matko Marušić i dr. Krunoslav Matešić, uz nastup izvanredne klape HRM-a Sveti Juraj.

ZAGREB - " Ovo nije objektivna povijest hrvatske književnosti, nego samo jedan, moj pogled na nju, načinjen na temelju činjenica koje za mene predstavljaju zakon, bez obzira da li se nekomu sviđaju ili ne ", izjavio je akademik Dubravko Jelčić na konferenciji za novinare koju je u povodu izlaska drugog, znatno proširenog izdanja njegove Povijesti hrvatske književnosti, u utorak, u Društvu hrvatskih književnika upriličila Naklada Pavičić.

Požega je jedan od gradova koji mogu poslužiti kao primjer i drugim akademijinim zavodima istakao je akademik Dubravko Jelčić.

Nastupili su akademik Dubravko Jelčić, dr. Ivana Žužul, dr. Ivan Matičević i književnik Josip Pavičić.

Roman o svećeniku Ivanu Buriku, ubijenom u Domovinskom ratu, predstavili su zagrebački kanonik mons. Lovro Cindori, akademik Dubravko Jelčić, književnik Đuro Vidmarović i sama autorica.

U članku novinara Ivana Stagličića u ZL od 28. prosinca 2011. " Referendum tek nakon konačne presude " dr. sc. Zlatko Begonja pored ostalog izjavljuje: " (...) Ako hrvatske vlasti ne žele odgoditi referendum, time će samo pokazati da nas danas vode u EU oni koji ne znaju što s hrvatskom državom, kao što nisu znali ni 1918. pa su, nasuprot Radiću, odveli guske u maglu koje su tamo ostale gotovo jedno stoljeće, plativši to neizmjernim žrtvama, navodi se u dokumentu koji, između ostalih, potpisuju akademik Dubravko Jelčić, mons. Ante Jurić, nadbiskup u miru, akademik Josip Pečarić, dr. sc. Maja Andrić, doc. dr. sc. Zlatko Begonja, prof. dr. sc Slobodan Lang, Darko Domijan i više stotina hrvatskih uglednika iz čitavoga svijeta. " Da nisu iste guske one iz 1918 i ove iz 2011. citirati ću odlomak iz moje knjige " Dan kada su sva zvona zvonila ".

Petoga svibnja, u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 2004, organizirana je, u Galeriji Katarine Kosača, književna tribina Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti, na kojoj su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Prijavljeni su akademik Dubravko Jeličić koji će izlagati na temu " Petar Šegedin jučer i danas ".

Knjigu su u petak, 27. srpnja 2012., predstavili u Novinarskom domu u Zagrebu akademik Dubravko Jelčić, prof. Željko Holjevac i Josip Pavičić, koji je pročitao i tekst spriječenoga Zdravka Tomca.

To je zalog Tadijine perspektive i on će trajati dok bude ljudi koji budu znali čitati - istaknuo je ovom prilikom akademik Dubravko Jelčić, dodajući kako se u ovom prostoru dade iščitati i neizmjerna Tadijina skrb za hrvatske pisce, hrvatsku književnost i kulturu.

U ime nagrađenih okupljenima se obratio akademik Dubravko Jelčić, zahvalivši se na dobivenim priznanjima.