Aleksandar Flaker (Białystok, 1924 Zagreb, 2010)

Ovih dana iz tiska je izišla autobiografska knjiga Autotopografija II, na kojoj je njen autor, prof. Aleksandar Flaker, radio tako reći do zadnjeg daha.

Osim toga naziv poema može upu ć ivati na osobni, lirski, angažman pripovjednoga Ja, koje se najjasnije i najeksplicitnije o č ituje u tzv. lirskim digresijama. (U nas se prou č avanjem odnosa lirskih digresija i groteskno-satiri č noga aspekta romana bavio Aleksandar Flaker.) Nadalje, Mrtve duše aktiviraju elemente pikarskoga romana, putopisa, romana karaktera te romana svakodnevice (bytovoj roman).

1. Ruska avangarda II, Aleksandar Flaker (Profil) Nastavak kultne knjige koja se afirmirala u svjetskim razmjerima, čuvene Flakerove Ruske avangarde objavljene 1984. godine.

Damir Radić Prošlog tjedna, na tradicionalnim osječkim Danima Ivana Slamniga i Bore Pavlovića, doajen hrvatske književne znanosti Aleksandar Flaker, predstavljajući obimnu panoramu hrvatske književnosti i kulture Widzieć Chorwacj ę, objavljenu jesenas u sveučilišnom poljskom gradu Pozna ń u, nemalo je iznenadio auditorij upitavši prisutne koji je najbolji hrvatski film svih vremena.

Tom je prigodom poljska kroatistica Lucia Danielewska govorila o recepciji Slamnigovih djela u Poljskoj, Aleksandar Flaker opisao je razvoj tzv. otočke proze u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća kao mitskoga i utopijskoga toposa u našoj literaturi od Nazora i Marinkovića do Ferića i Štiksa, dok je Stanislav Marijanović ukazao na otkrivalačko u Slamnigovu znanstveno-povijesnome istraživanju hrvatske književne baštine.

autor: Aleksandar Flaker naslov: Heretici i sanjari cijena: 150 kn Prvo izdanje iz 1954. godine.

Upravo iz te grupacije znanstvenika, koja je poznata i pod imenom Zagrebačka stilistička škola i čiji su glavni predstavnici bili Zdenko Škreb, Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker i Viktor Žmegač, proizišla je inicijativa za pokretanje časopisa Umjetnost riječi sredinom 1950 - ih godina.

Ivšićevu su zborniku slijedili u dugom nizu oni kojima su nositelji posvete bili primjerice Milan Ratković, Ivo Frangeš, Zdenko Škreb, Aleksandar Flaker, Eduard Hercigonja, pa jezikoslovci Krunoslav Pranjić, Josip Silić, teolog i pjesnik Ivan Golub, nedavno Miroslav Šicel i Milivoj Solar, i tako što bliže nama to češće.

Nenad Popović, Milivoj Beader, autor i Aleksandar Flaker.

O tome su superiorno pisali pored spomenutih (Brozović, Pupačić, Ivanišin, Kaštelan) i stručnjaci akademici HAZU: Ivo Frangeš, Miroslav Šicel, Nikola Milićević, Krešimir Nemec, Zoran Kravar, Ante Stamać, Aleksandar Flaker, Stjepan Musulin, Mate Hraste, Zdenko Škreb, Stjepan Babić, Vlatko Pavletić, kao i drugi ozbiljni književnopovijesni znanstvenici: Vinko Antić, Dragomir Babić, Zlatko Vince i mnogi drugi.

U Odboru za dodjelu Nagrade bili su Branimir Donat, Aleksandar Flaker (predsjednik), Tonko Maroević, Julijana Matanović i Zdravko Zima (dopredsjednik).

Nagrada Kiklop pak postala je jednom od najznačajnijih nagrada za književnost i izdavaštvo a upravo ove godine za životno djelo dobiva je jedan od nasih najvećih intelektualaca i pisaca, profesor Aleksandar Flaker

Aleksandar Flaker pišući o Šicelu (Miroslav Šicel inter pares), spominje: Lanson je Lanson.

Dosadašnji dobitnici nagrade za životno djelo su Aleksandar Flaker, Slavko Goldstein i Predrag Matvejević.

Kada kažemo avangarda, mislimo upravo na stilsku formaciju u prvoj tre ć ini 20. stolje ć a kako ju je zamislio i na brojnim primjerima iz hrvatske i ruske književnosti obrazložio Aleksandar Flaker.

Akademik Aleksandar Flaker, koji je u Drugom svjetskom ratu bio sudionik pokreta otpora, bio je trajno blizak kriti č kim postavkama neomarksizma, pa zato zainteresiran za socijalnu utemeljenost književnih č injenica.

Dakako, u svim je tim aktivnostima i procesima Aleksandar Flaker bio središnja pokreta č ka i usmjeravaju ć a figura.

Aleksandar Flaker redoviti je profesor ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je gost predava č na Yale University u SAD-u te na sveu č ilištima u Amsterdamu, Münchenu, Grazu, Be č u, Innsbrucku i Perugii.

1. Autotopografija I. (1924. - 1946.), Aleksandar Flaker (Durieux) Aleksandar Flaker, profesor književnosti, esejist, urednik i intelektualac svjetskog glasa, donosi svoju autobiografiju.

Profesor Aleksandar Flaker bio je i ostat ć e po znanstvenim radovima i utjecaju na znanost o književnosti jedan od stupova svjetske slavistike, posebno rusistike.

Profesor Aleksandar Flaker bio je iznimno zanimljiv predava č.

Potaknuti slučajem Đikić, ovih dana mediji su objelodanili imena još nekoliko istaknutih hrvatskih znanstvenika i umjetnika, priznatih i u svjetskim okvirima, koji također nisu članovi HAZU premda su to po svim kriterijima zaslužili: pjesnici Vesna Parun i Danijel Dragojević, povjesničarka Mirjana Gross, germanist Viktor Žmegač, teoretičari književnosti Stanko Lasić i Aleksandar Flaker itd.

No ipak, upravo je akademski intelektualac Aleksandar Flaker napisao Prozu u trapericama, ključno teoretsko djelo čiji je model - naravno, modificiran - u ovoj knjizi eksplicitno preuzet.

U dijelu stručne javnosti a na »Vijenčevim« stranicama iznio je takvo mišljenje Aleksandar Flaker javlja se nevjerica u pretpostavku da je jedan autor u stanju pročitati i proučiti glavninu korpusa nacionalne književnosti.

A glede praktične provedbe književnopovijesnih načela (od kojih je kulturnopovijesno ponajvažnije), Aleksandar Flaker upozorio je na prvi uvjet znanstvenog rada uopće: na svladavanje gradiva.

S velikim brojem članaka osim Viskovića i Kravara kao autori se pojavljuju redom ugledni hrvatski znanstvenici i priznati stručnjaci - Krešimir Nemec, Dunja Fališevac, Tomislav Bogdan, Leo Rafolt, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker, Cvjetko Milanja, Marko Grčić i Nedjeljko Fabrio.

Stanko Andrić napisao je Mali povijesni leksikon u kojem objašnjava povijesni obzor priče, a rusist Aleksandar Flaker književno-povijesni komentar stripa.

Tek u svom drugom č itanju ovog romana u knjizi Rije č, slika, grad, rat (2009) Aleksandar Flaker upozorava na njegov politi č ki i povijesni kontekst.

Nakon što je taj posjetitelj izložbe, koji je u emisiji bio potpisan imenom Aleksandar Flaker, rekao što je imao za reći uslijedio je zajedljivi komentar novinara da eto kakvo je stanje u proučavanju hrvatske avangarde jer da ni navodni stručnjaci zapravo ne znaju o čemu pričaju.