Takvi su glacijalni relikti na Velebitu, npr. pasvica Soldanella alpina), proljetna sirištara Gentiana verriet), runjika Hieracium villosum) i, ograničen samo na malo staništa, runolist Leontopodium alpinum).

Ondje su se razvile brojne pretplaninske i planinske točilarke, medu njima se ističu planinski mekinjak Drypis spinosa subsp. spinosa), planinska pušina Silene marginata), ognjica Iberis carnosa), planinski koporac (Bunium alpinum), alpski lanilist Linaria alpina) i dr. Na blaže položenim i smirenijim, prisojnim točilima samo se na dva-tri mjesta održala osamljena, reliktna i endemična vrsta velebitska degenija Degenia velebitica), a na mjestima koja su izloženija vjetru i na kojima se snijeg malo zadržava sitno ili Malyevo devesilje Seseli malv), endem sjeverozapadnih Dinarskih planina, itd.

Planinska žutica (Laburnum alpinum), listopadni grm ili nisko drvo.

Planinski kotrljan (Eryngium alpinum) Visoka je i snažna, bodljikava biljka Alpa i Dinarida.

Uz tvrdaču sa znatnom brojnošću pridolaze crnkasta vlasulja (Festuca nigrescens), proljetni šaš (Carex caryophyllea), poljska bekica (Luzula campestris), petolist srčenjak (Potentilla erecta), polegla trozubica (Danthonia decumbens), planinska mirisavka (Anthoxanthum alpinum), obična rosulja (Agrostis capillaris), dvodomna bubica (Antennaria dioica), šumska smilika (Gnaphalium sylvaticum) i druge.

Na Učki raste krški runolist (Leontopodium alpinum var. krasense), varijetet s Dinarskoga gorja, te hrv. žutika (Berberis croatica), endemična vrsta Dinarskoga gorja za koju se do nedavno držalo da pripada vrsti s obronaka Etne, i stoga je bila opisana pod imenom etnanske žutike (Berberis aetnensis).

Prilikom uspona smo naišli na runoliste (Leontopodium alpinum).

Stijene vršnog grebena vrlo su zanimljive vrstama, pa tako osim runolista (Leontopodium alpinum) i alpskog jaglaca (Primula auricula L.), koji su od osobitog značaja, vršne stijene Učke nastanjuje i učkarski zvončić (Campanula tommasiniana), stenoendem Učke.

Na primjer, zasađena je šuma niske klekovine bora, Pinus montana, i planinske borovice, Juniperus nana, te brojne ugrožene i zaštićene biljke poput runolista (Leontopodium alpinum), encijana (Gentiana symphyandra), božura (Paeonia corallina), velebitske degenije (Degenia velebitica), kranjskog ljiljana (Lilium carniolicum) itd.

Leontopodium alpinum Cass. var. krasense Derg.

Alpska flora 3 - Alpski mak (Papaver alpinum) (?)

Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska sibireja (Sibirea altaiensis ssp. croatica), krški runolist (Leontopodinum alpinum ssp. krasense), velebitski klinčić (Dianthus velebiticus), Kitajbelov jaglac (Primula kitabeliana), Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica).

Runolist (Lentopodium alpinum) Planinska je biljka srednje i južne Europe.

Predstavnici Ilirskog flornog elementa su: planinska biskupska kapica (Epimedium alpinum), velecvjetna mrtva kopriva (Lamium orvala)

Osobito dekorativno na golim liticama djeluju pojedinačni primjerci smreke, cesto suhe i vjetrom izlomljene.Medju floristickim raritetima Samarskih i Bijelih stijena osobito se ističu: Runolist (Leontopodium alpinum var. krasense), Dragušac (Senecio sp.), Divokozjak (Doronicum austriacum), Grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), Srčanik (Gentiana symphyandra). U šumskom pojasu značajni su: Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), Crveni ljiljan (Lilium martagon), Lovorasti likovac (Daphne laureola) i Trajna srebrenka (Lunaria rediviva).

Runolist (leontopodinum alpinum) je rijetka i zaštićena biljka čiji cvijet je rado viđen u planinama i malo je koji planinarski motiv bez slike runolista.

U jesen se izvršilo i kemijsko tretiranje prizemnog rašća koje mjestimično čini gust tepih Biskupske kapice (Epimedium alpinum L.).

Rimski zid, kao Claustra Alpinum Iuliarum