U Slatini se, od 18. do 20. travnja, u srednjoj školi Marka Marulića održao 3. SLAFF - Slatinski festival amaterskoga filma na kojem je dokumentrani film, filmske družine ZAG, Ne ustajem na lijevu osvojio prvu nagradu u kategoriji dokumentarnoga filma.

Važan su čimbenik amaterskoga glazb. stvaralaštva Istre, djelujući desetljećima u mnogobrojnim mjestima.

U Francuskoj se iz mnogovrsnih oblika povremenog amaterskoga kazališta (škole, udruge sudskih vježbenika, udruge za prikazivanje misterija confréries) razvio u XVII. st. snažan profesionalizam, temeljen na protektoratu feudalaca nad pojedinim družinama, ali i na tržišnim odnosima, odn. vezanosti određene trupe za uspješne i moderne dramatičare.

Art kino Croatia bilo je domaćin 43. KRAF-u Kvarnerskoj reviji amaterskoga filma.

Sve do sada izrađene stranice rezultat su zapravo amaterskoga (i to u pozitivnom, izvornom značenju te riječi, tj. ljubiteljskoga) truda.

Zbog toga nema antologije najznačajnijih filmskih ostvarenja amaterskoga filma kod nas i u svijetu u kojoj nema Pansinijeva imena.

Večer je završena brojnim kontaktima filmskih radnika i poznavalaca amaterskoga filma i razgovorima kojih nikada nije dosta.

Naravno, zasad se ne primaju veslači profesionalci, jer to je ipak utrka amaterskoga i tradicionalnoga tipa vezanog uz običaje, a ne uz profesionalni ili vrhunski sport.

Danas smo ponosni što je naš festival opstao i što se već devetnaest godina održava u našemu gradu i tako obogaćuje ove lijepe i drage Lipanjske dane amaterskoga stvaralaštva.

U polju kinematografije, modernistička istraživanja odvijala su se izvan središnje igranofilmske produkcije, u manje zapaženoj proizvodnji kratkih filmova: unutar animirane produkcije (Zagrebačka škola crtanog filma), u dokumentarnom filmu (neki poetski dokumentarci) i, najizrazitije, unutar produkcije amaterskoga filma, osobito intenzivno i programatski u Kino klubu Zagreb, pod krilaticom antifilma.

Poštovani, čast nam je i zadovoljstvo ovim Vas putem pozvati na sudjelovanje i medijsko praćenje našega 20. Dječjeg tamburaškoga festivala Cvjetići glazbe koji se 8. i 9. lipnja 2012. s početkom u 20:00 sati održava u Pleternici u okviru 30. Lipanjskih dana amaterskoga stvaralaštva.

U okviru Lipanjskih dana amaterskoga stvaralaštva (LIDAS) u Pleternici se od 1993. godine održava Dječji tamburaški festival Cvjetići glazbe.

Zahvaljujući pokroviteljima i sponzorima festival se nije ugasio, nego nastavio dalje plesti zlatne niti utkane u Lipanjske dane amaterskoga stvaralaštva. 1999. godine vraćaju se festivalu dvije večeri, a voditeljima se na pozornici te godine priključuje popularni televizijski voditelj Kristijan Ugrina Kiki.

Tako jedinstven auditorij u utrobi zemlje, posred mora, nagradili su zanimljivim kulturno-zabavnim programom klapa Pasika iz Kostanja kod Omiša, s voditeljem Marinom Ercegom i solistom Ivom Amulićem, dok je prvi glumac-amater Hrvatske i član amaterskoga Kazališta Ranka Marinkovića iz Visa Siniša Brajčić pred zahvalnom publikom izveo nekoliko viških batudi iz Libra viškog jezika, Andrije Rokija Fortunata.

KRAF - Kvarnerska revija amaterskog filma je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju.

Svrha je susreta pokazati dostignuća i najvrjednija ostvarenja amaterskoga zborskog pjevanja u Hrvatskoj, razvijati kritički odnos prema glazbenim vrijednostima, poticati glazbeno stvaralaštvo i amaterski rad uopće, te se međusobno upoznati i zbližiti.

Stvar je u tome da se ovdje 99 % ljudi u zadnja dva mjeseca registriralo isključivo radi prijenosa, a ne radi pisanja, a to mi se nikako ne sviđa te se nadam da će se kroz skorije vrijeme to i promijeniti jer da će ljudi uvidjeti važnost izražavanja, pogotovo amaterskoga.

Ivica Kaleb Pivac u ulozi oca kao i Stanko Colić u ulozi gluhavog Šime koji bacivši tunju s pozornice u jednom trenutku ulovi pravu ribu, svoje su kratke uloge odigrali onako kako se i očekuje od doajena tišnjanskog amaterskoga glumišta.

A festival je pokazao i nekoliko iznimnih predstava koje dokazuju da je i vrijeme krize mogu ć e prebroditi uz pomo ć temeljnih postavki amaterskoga pristupa kazalištu, što je i povjerenstvo (Sanja Nik č evi ć, teatrologinja i kazališna kriti č arka, predsjednica povjerenstva, Robert Raponja, redatelj, i Barbara Rocco, glumica) istaknulo nagradama.

Za procvat amaterskoga dramskog stvaralaštva važni su tekstualni predlošci, tako da bi važno bilo i poticati pisanje originalnih dramskih tekstova (kroz natje č aje ili zbornike).

Među prvim su mu organizatorima bili Martin Bizjak, Krsto Skazlić, Života Pajić, Jovica Todorović, Josip Kralj, Mario Rubbi, Dušan Ćurić, Boško Obradović, Armando Debeljuh, Miro Ploj, Alfio Klarić, Albino Crnobori, Ivica Percan i dr. Po broju prijavljenih filmova, prisutnosti autora, poslije i studenata film. akademija, bio je najvećom manifestacijom amaterskoga filma odraslih na području Jugoslavije.

Zamjerke valja uputiti nesavršenostima izvedbe (zapravo amaterskoga) sveučilišnog orkestra, te pretjeranoj akustičnosti zbog koje su se glasovi pjevača, nerijetko smještenih na velikoj međusobnoj udaljenosti, zamagljivali.

Kad pogledamo u bogatu prošlost amaterskoga filma, velik broj vrijednih amaterskih filmova snimljen je velikim dijelom na 8 mm standard i super 8 mm filmskoj vrpci od pedesetih do osamdesetih godina.

Pored velikog broja autora (Marko Bušić, Boško Obradović, Armando Debeljuh, Miro Ploj, Alfio Klarić, Drago Orlić, Albino Crnobo, Krsto Skazlić, Života Pajić, Josip Kralj, Mario Rubbi, Dušan Ćurić, i dr.) koji su snimili preko 70 filmova, iz ovog kluba proizašla je i inicijativa za Međuklupskm autorskim festivalom amaterskog filma-MAFAF, najvećom manifestacijom amaterskoga filma odraslih na području Jugoslavije.

CILJEVI, ZADACI I DJELATNOSTI HSCB-a Članak 10. Temeljni ciljevi Saveza jesu: zaštita i promicanje prava čovjeka na slobodno interesno udruživanje u tehničkoj kulturi i na razvitak osobnosti, zastupanje i zaštita interesa i uvjerenja svojih članova i vlastitih interesa; razvitak i promidžba CB-radiamaterizma kao suvremenog civilizacijskog fenomena; razvitak i unaprjenivanje CB opsega, CB radio službe i komunikacija, osobito u područjima Hrvatske u kojima nisu razvijeni; zaštita valnih područja; CB-radio pouk, samopouk i samovježba što većeg broja granana, posebice djece i mladeži, u svrhu znanstvenog opismenjivanja, tehničkog odgoja i obrazovanja, te omogućivanje stvaralačkog rada odnosno izražavanja i potvrđivanja sposobnosti, znanja i vještina; populariziranje i primjena znanstvenih i tehničkih postignuća iz elektrotehnike, radijskih komunikacija i radijske tehnike po mjeri zakona održivog razvitka i čovjeka dostojnog života; unaprjeđivanje stručnog rada u području radijskih komunikacija i radiotehnike, a posebice amaterskoga radiokonstruktorstva te gradnje i održavanja CB-radijskih naprava, njegovanje radioamaterskog duha, humanosti, snošljivosti, međusobnog poštivanja, suradnje i prijateljstva ljudi neovisno o političkoj, etničkoj i vjerskoj pripadnosti i svjetonazoru; sudjelovanje u humanitarnim akcijama i pružanje nesebične pomoći u prirodnim, tehnološkim i drugim nesrećama; poticanje domoljublja svih članova, pogotovo mladeži, te zaštita Republike Hrvatske.

Klub organizira dvije filmske revije, Kvarnersku reviju amaterskoga filma, poznatiju kao KRAF, koja se održava od 1969, kao tematski posve slobodna i samo s ograničenjem trajanja filma ili videa do dvadeset minuta i Festival More, pokrenut 2000, kao filmski i videonastavak Međunarodnoga salona umjetničke fotografije More, koji je postojao u Rijeci pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća.

Kod nekih se, ipak, javi i potreba za izjednačavanjem s profesionalcima, bilo kao težnja da se dodatno dokažu u području koje su izabrali, bilo kao pokušaj da iz amaterskoga statusa prijeđu u profesionalni i svoju naklonost pretvore u profesiju.

Tu tradiciju njeguje Glazbeno društvo Cvjetići glazbe koje već 19. godinu za redom u okviru Lipanjskih dana amaterskoga stvaralaštva organizira dječji tamburaški festival Cvjetići glazbe.

Glavni glumci u Staroj školi kapitalizma članovi su amaterskoga kazališta iz vojvođanskog Srbobrana (saznat ćemo iz na internetu dostupnih intervjua sa Žilnikom) tako da oni ne tumače same sebe, no kako je riječ o neprofesionalcima (spomenimo da od poznatijih osoba u filmu glume redatelj Lazar Stojanović i konceptualni umjetnik Branimir Stojanović), većinom gotovo diletantima, učinak i dojam su manje-više isti.

S Beyonce su zapjevali i članovi amaterskoga kazališta Bracera iz Supetra na Braču.