Takav Aristotelov interes za povijesni razvoj filozofskih problema doveo je do neobičnog zamaha povijesnog istraživanja u njegovoj školi (peripatetička škola) i jednom od najvećih njegovih učenika, Teofrastu (onaj čiji je govor božanski), zapalo je napisati pregled učenja svih starih grčkih mislilaca do Platona.

Razlog za takvo razmišljanje je najvjerovatnije Aristotelov aristokratski pogled na svijet, na osnovu kojeg je moguća pretpostavka da se itekako radio o uticaju elita antičke Atine.

Bojim se da bi rijetko koji post na mom blogu prošao s uspjehom Aristotelov kriterij.

Solun je jako jednostavan za snalaženje, bukvalno za jedan dan ili uz intenzivniju šetnju može da se obiđe sve ono što je interesantno, Rotonda, Navarinou Trg, Galerijeva palata i luk, Aghia Sophia Trg i ostali manji trgovi i crkve, Aristotelov trg.

U XV i XVI stoljeću Aristotelov je prostor zamijenjen jednim drugim prostorom.

užasnog li trenutka, kad je prestao psihoaktivni utjecaj Cannabis indice na moj mozak, a uradak Oliver Stonea ' Aleksander the Great ' nije ni bio blizu sredini... (što mu je ono trebalo, čovjeku koji je režirao Platoon i Divlje palme)... sjećam se savršenog savjeta koji čovjek može dati naoružanom psihotičaru... kao Aristotelov savjet mladom Aleksandru: ' Never hesitate ' a tijekom Pasije od Mela Gibsona sam ja jedini u kinu jeo kokice. a Malog Buddhu sam gledao da 5 lorsilana (prije projekcije) i 2 litre vina (tijekom projekcije). a najbolji doživljaj u kinu sam imao u Sarajevu kad sam gledao Ralje III, u tri dimenzije, cijelo kino sa onim naočalama na glavama, lete komadi mesa oko nas, a ovaj što je sa mnom pio u kinu (on svoju, ja svoju bocu vina) se digne u sred tog 3 - D klanja i gađa svojom bocom nekog junca u drugom redu u kinu, da mu jebe majku, pa preko onih klupa i ljudi na njega... a ja sjedim i smijem se, smije se cijelo kino...

3) A je A: Aristotelov ' zakon identiteta ' Sve što postoji ima određenu prirodu.

Povjesničari kao Max Jammer preuzeli su ideju da je u renesansi nastala emancipacija pojma prostor u odnosu na Aristotelov nauk.

U kojem dijalogu govori o tome? 53. U kojem dijalogu opisuje svoj filozofski razvoj? 54. Koji dijalozi izražavaju interes za eleatizam? 55. U kojem dijalogu hipoteza počinje ovako: ' ako jedno postoji... '? 56. Koje se ideje mogu predicirati samo disjunktivno? 57. U kojem se dijalogu prvi put pojavljuje izraz za prostor uopće? 58. Koju osnovnu antitezu Platon preuzima od pitagoreizma (uključene u četiri klase u Filebu)? 59. Pojasnite argument ' trećega čovjeka ' (= mali esej nastavite na poleđini lista ako treba) 60. Gdje Aristotel tematizira nepokretnoga pokretača? 61. Zašto ' duša ' nije dobar prijevod za ' psuche '? 62. Što je duša? 63. Što spoznaje um? 64. U kojem djelu nalazimo Aristotelovu filozofiju matematike? 65. Koju je eksperimentalnu metodu koristio u zoologiji? 66. Aristotelova fizika nije matematička, nego je __________________? 67. Tri područja teoretske filozofije? 68. U kojim knjigama Metafizike nalazimo rasprave o Platonovim nastavljačima? 69. Svrha spoznaje je ________________, a svrha djelovanja je _________________? 70. Koje dvije odlike predmeta istraživanja prirode navodi Aristotel? 71. Zašto je teologija prvotna u odnosu na prirodne znanosti? 72. Tko je utjecao na Aristotelova astronomska shvaćanja? 73. Drugi naziv za opću metafiziku je ______________________. 74. Što je episteme tou ontos he on? 75. Kakav je status logike u aristotelovskoj tradiciji? 76. Što znači aporia i gdje se Aristotel time puno bavi? 77. Čime se bavi Druga analitika? 78. Što je tema Prve analitike? 79. Kako glasi načelo bivalencije? 80. Navedite barem jedan Aristotelov dijalog? 81. Tri perioda Aristotelove djelatnosti? 82. U kojem periodu je Aristotel najviše imao političkih problema? 83. Aristotelova podjela znanja? 84. Navedite po dva naslova iz svakoga područja? 85. Za što stoje Aristotelovi simboli u logici (velika grčka slova)? 86. Navedite četiri tipa jednostavnoga stavka (suda) 87. Tri oblika logičke modalnosti? 88. Dva oblika metafizičke modalnosti? 89. Aristotelova se silogistika temelji na odnosu ___________________? 90. Koji su silogizmi savršeni? 91. Što se radi ako je silogizam istinit, ali nije savršen? 92. Koji ključni izraz koristi Arstotel za objašnjenje umjetnosti? 93. Funkcija tragedije? 94. Navedite četiri vrste promjene 95. Svaka mijena uključuje tri stvari? 96. Kako Aristotel shvaća materiju i formu? 97. U kojemu su smislu prostor i vrijeme beskonačni? 98. Navedite četiri tipa uzroka? 99. Znanje je uvijek znanje o ____________? 100. Navedite barem tri odlike aksioma 101. Što je to Aristotelov esencijalizam? 102. Znanje koje ne vijedi općenito i nužno, vrijedi samo ______________? 103. Koji pojam u sudu izražava uzrok? 104. Što su to prve (prvotne) supstancije (bivstva)? 105. ' Priroda ne čini ništa uzalud '.

Drugo, mnogi tadašnji znanstvenici su se pozivali na stari Aristotelov astronomski dokaz protiv kretanja Zemlje: odsustvo paralakse zvijezda.

Samo što je šest atomskih čestica, primjerice foton, srušilo Aristotelov ili ⠀ ili univerzum.

I Derridina napomena uz ovo: Bilo da se to dokazuje na Aristotelov bilo na Heideggerov način, smisao bitka mora prethoditi općem pojmu bitka.

Sokrat bijaše učitelj Platonova, a Platon učitelj Aristotelov, ovaj Aleksandra Makedonskog itd itd do besvijesti.

Jedini Aristotelov spis koji možemo u punom smislu riječi nazvati teološkim jest knjiga Λ njegove Metafizike.

No Metafizika Λ sigurno je Aristotelov najslavniji pokušaj objašnjenja prirode i djelatnosti božanstva.

Averroës je, upravo da očuva nauk o pojedinačnosti i o besmrtnosti duše, korigirao Aristotelov nauk o duši, preuzimajući neke elemente Avicennina nauka.

Njezina je teza da su neki starogrčki spisi, npr. poznati P latonov Timej i Aristotelov spis O nastajanju i nestajanju, odigrali značajnu ulogu u daljnjem razvoju alkemije, pogotovo u arapskom svijetu koji je do tih spisa došao prije negoli ostatak Europe.

U sažecima je pak Averroës najosobniji, tu on Aristotelov nauk iznosi vlastitim riječima.

Aristotelov poredak boja stotinama je godina služio kao mjerilo učenjacima.

Hrvatska stvarnost: Ako u potrazi za vrijednostima koje Hrvatsku čine dobrom zemljom, kao kriterij uzmemo Aristotelov Ustav atenski - zasnovan na tri bitne protege: zabrani dužničkog ropstva, obvezi javnog zauzimanja za opće dobro i bezuvjetnom poštivanju odluka porotnog suda sastavljenog od 6.000 sudaca u državi koja je imala 20.000 do 40.000 punoljetnih građana - može se vidjeti (1) da je vjerodostojno sudstvo iznimno važno za svaki narod i državu jer tko vlada sudom vlada svijetom, (2) da se u nama i oko nas proizvodi front protiv istine čija je bit negacija istine konkretnog slučaja, negacija dostojanstva osobe, negacija pravne sigurnosti i slobode kao vrijednosti, (3) da očita regresija ne podupire ideale pravne i socijalne države već u ime profita proizvodi i podržava dužničko ropstvo, u ime neobuzdane raskoši uništava opće dobro, a u ime sebičnih ciljeva pokušava sud udaljiti od iskonske svrhe.

Aristotelov učenik Dikearh izračunao je vrijednost od 300 000 stadija (55 500 km).

Zajebi stari s tim: ti u jednu te istu rečenicu natrpaš Fausta, sintagmu, Aristotelov proton akineton, profit i tragetidiju, i ni u jednom jebenom trenutku, nakon što staviš točku, ne pomisliš: bože, ima li to sve što sam natrkeljao ikakvog smisla osim što pokušavam pred pičkama sa strojarstva ostaviti dojam intelektualca, kad već ne fukam, k ' o Leb, na snažni triceps i butinu?

U vezi sa zanimljivim pitanjem o dobrovoljnosti ropstva, možda bi bilo dobro usporediti Aristotelov stav o ropstvu prije dvije i po tisuće godina.

I tu mi Aristotelov argument pada u vodu.

Albert je prvi veliki predstavnik visoke skolastike, dosljedni aristotelovac (nauk Filozofov - Aristotelov - crpi iz arapskih i židovskih izdanja, dočim Platona, unatoč velikoj erudiciji, slabo poznaje), najveći njemački filozof arednjega vijeka.

Aristotelov trg, jedan od glavnih trgova u gradu:

Aristotelov koncept Philia, ili prijateljica mudrosti, njegovo mišljenje izraženo u kategorijama, s izostankom shvaćanja plesa počela, ali atributa skrivano je nebrojeno puta u svakom novonastalom religijsko-filozofsko-ideološkom sinkretizmu smisla vojnika, svećenika s ostalim klasama.

Poetika zajedno s Retorikom čini Aristotelov rad o estetici.

Teofrast iz Ereza (371. 287. pr. n. e.) bio je Aristotelov mlađi kolega iz Akademije, prijatelj i učenik.

Aristotelov zapisi postali su središnje djelo srednjovjekovnog sveučilišnog obrazovanja, a crkva je postala njihov najveći pokrovitelj.