U grupi umjetnih sladila dnevno se najmanje smije unositi E954, saharin i njegove soli i to do 2.5 mg/kg tjelesne težine, a najviše se smije unositi E951, aspartama i to do 40 mg/kg tjelesne težine.

Potrebno je napomenuti da se pri dodavanju E951, aspartama, obavezno mora naznačiti da je dodan i fenilalanin.

Neosnovana je zabrinutost u svezi povezanosti velike primjene aspartama s porastom broja oboljelih od karcinoma mozga.

Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama.

Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita).

Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe.

- Različite studije o unosu aspartama u Europi koje su provedene u razdoblju od 1992. do 2001. godine pokazuju slične rezultate.

Unos aspartama se kreće do 10 mg/kg tjelesne težine dnevno, uključujući potrošače kao što su dijabetičari.

Oko 1940. godine je uzgajana u Engleskoj kako bi se popunile rezerve šećera zbog rata. 1950. godine se počela uzgajati u Japanu, a od 1970. g se koristi kao sladilo (zaslađivač) umjesto aspartama koji je u Japanu zabranjen.

Eisner, urolog iz bostonske bolnice Massachusetts General Hospital in Boston, očito nije upoznat s ljudskom prehranom i toksičnošću aspartama.

Ta osoba je Donald Rumsfeld, predsjednik Upravnog Odbora i Direktor Searle-a; proizvođača aspartama.

Aspartama ima u proizvodima za koje biste se iznenadili.

Važnost te tržišne promjene u kojoj bi steviozidi trebali zamijeniti kontroverzne zaslađivače poput aspartama, ciklamata ili saharina prepoznali su, među prvima, znanstvenici Instituta »Ramazzini«.

Na tim stranicama već godinama podsjećaju javnost na alarmantne podatke koje su otkrili o toksičnosti umjetnih zaslađivača, posebice aspartama.

Dio tih upozorenja objavljen je i u intervjuu s Morandom Soffrititijem, direktorom Centra za istraživanje raka »Cesare Maltoni«, u okviru ove rubrike (vidi intervju »Uskoro zabrana aspartama?«, GK 17/2006).

U svojim radovima dokazali su karcinogenost aspartama.

Godišnja masa aspartama izbačenog na tržište iznosi više od 15.000 tona.

cesto mojih prijatelja koji treniraju govore kako se oni neboje aspartama, da je to u malim kolicinama. ja treniram 8 godina i mislim sigurno jos minimalno 20. i sad ako netko izracuna, shvatit ce da to nije mala doza tih " otrova ". zato ja uzimam proteine i whey i casein bez okusa, whey mi je odlican okus, cak ga lakse pijem nego bilo koji sa okusom. a casein je malo los, al jbg.

Sukraloza je vodeći zaslađivač na svijetu pošto se pokazala puno zdravija od štetnog aspartama.

S pojavom aspartama na tržištu započele su znanstvene, političke i medijske rasprave o njegovoj štetnosti.

Čak 75 - 85 % svih prijava upućenih ka FDA zbog zdravstvenih tegoba zadobivenih negativnim reakcijama na prehrambene aditive dolazi radi aspartama.

Povijest aspartama Ovo umjetno sladilo je 1965. godine otkrio kemičar James M.

Nakon toga počela je dugotrajna borba da se dopusti korištenje aspartama u ulozi umjetnog sladila, što nije bio jednostavan zadatak.

Poznato je da američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još je 1975., nakon žalbe od strane znanstvenika Dr Johna W. Oneya, došla do zaključka da korištenje aspartama ne bi trebalo biti dopušteno na tržištu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom testiranja.

U okviru ove rubrike prikazane su mnoge znanstvene studije koje upozoravaju na štetno djelovanje redovite konzumacije aspartama (vidi tekstove: »Aspartam - slatki otrov?«, GK 52/2005; »Uskoro zabrana aspartama?, GK 17/2006; »Novi slučaj aspartama«, GK 16/2011).

U svakom slučaju, oko aspartama se vode znanstveni ratovi, aspartam je kontroverzna roba na tržištu, bez ikakve nutritivne vrijednosti i vrlo upitne sigurnosti.

fenilalanin - iako je to jedna od esencijalnih aminokiselina, također je i neurotoksin i jedan od tri glavna sastojka potrebna za izgradnju aspartama.

U Europi i SAD godišnje se troši više do 10 tisuća tona aspartama, a procjenjuje se da ga više od 200 milijuna ljudi redovito koristi u prehrambene svrhe (http://www.aspartame.org).

Monsantova burna povijest uključujući raznolike i kontroverzne proizvode poput aspartama, Agent Orange, goveđeg hormona rasta i GMO-a je opće poznata i trebala bi biti dovoljan razlog za postavljanje ozbiljnih pitanja u Europskoj banci za obnovu i razvoj o tome smije li takva tvrtka biti podržana javnim financiranjem.

Međutim, o mogućnosti štetnog utjecaja aspartama na ljudsko zdravlje svjedoči i 10 000 službenih prigovora američkom FDA-u zbog nuspojava uzrokovanih njegovom konzumacijom.