Svjetski dan audiovizualne baštine obilježava se proteklih sedam godina, a budući da su mnogi zvučni zapisi, pokretne slike i drugi audiovizualni materijali nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti, taj dan posebna se pozornost daje podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje i upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite.

Suradnjom sa svjetskim audiovizualnim centrima i naročito s kulturnim atašeima veleposlanstava raznih zemalja u Zagrebu, otvoreni su i upoznati putovi kojima se mogu osigurati najveća djela svjetske audiovizualne baštine, pa dijelom i financijska sredstva potrebna za razvijanje kulturne djelatnosti.

U program komplementarnih djelatnosti spadaju programi: 1. zaštita audiovizualne baštine uključujući kinotečnu djelatnost 2. filmski festivali i druge audiovizualne manifestacije 3. djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture 4. programi promocije i prodaje hrvatskih audiovizualnih djela 5. proučavanje i kritičko vrednovanje audiovizualnih djelatnosti 6. izdavaštvo u području audiovizualnih djelatnosti 7. programi stručnog usavršavanja i 8. programi audiovizualnih udruga i organizacija.

27. listopada - Dan neovisnosti u Svetom Vincentu i Grenadiniju i Turkmenistanu, Svjetski dan audiovizualne baštine

Na Svjetski dan audiovizualne baštine prikazana je posve restaurirana kopija filma Ciguli Miguli, a najavljeno je i njegovo skoro objavljivanje na DVD-ju, čime će postati dostupan svim zainteresiranim gledateljima.

Ugasio se dan uoči Svjetskoga dana audiovizualne baštine.

Na Svjetski dan audiovizualne baštine, 27. listopada, uz film Pismo ćaći otvoreno je Kino Galerija, a gradonačelnik Varaždina Goran Habuš i tajnica Hrvatskog filmskog saveza Vera Robić - Škarica kumovi su kina u idućih godinu dana, te su povodom toga simbolički razbili pinatu u obliku šampanjca punu kokica.

Okrugli stol uz Svjetski dan audiovizualne baštine (Kino Tuškanac, Zagreb, 27. listopada 2012)

U povodu obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine, 27. listopada 2012. u zagrebačkome su kinu Tuškancu, u organizaciji Hrvatske kinoteke i HFS-a prikazana tri (svojedobno) zabranjena hrvatska filma, a između projekcija održan je Okrugli stol razgovor o zabranjenome hrvatskom filmu, u kojem su sudjelovali pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka, povjesničar filma Danijel Rafaelić, redatelj Veljko Bulajić, glumac Boris Buzančić, producent (i još štošta) Kruno Heidler te pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Jozo Ivanović i direktor Jadran filma Vinko Grubišić.

Hvala svim kolegama iz laboratorija Jadran filma i studija Vizije i posebno filmskom tehnologu Ernestu Greglu, zahvaljujući kojima se možemo pohvaliti još jednim uspjelim projektom zaštite audiovizualne baštine.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona uređuje obavljanje, organiziranje i finciranje audiovizualne djelatnosti, poticanje hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva i distribucije te komplementarnih djelatnosti, zaštite audiovizualne baštine, primicanje kinoprikazivaštva i prikazivanje hrvatskih audiovizaulanih djela u zemlji i inozemstvu.

ZAVRŠENA proslava trideset godina Hrvatske kinoteke u četvrtak 29. listopada u zagrebačkom kinu »Tuškanac«, u okviru Svjetskog dana audiovizualne baštine.

Za kraj bih prvo molila pomoćnika ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Jozu Ivanovića jer Kinoteka je dio Hrvatskoga državnog arhiva da nam zajedno s gospodinom Vinkom Grubišićem predstavi jedan novi projekt, nešto u što tek krećemo, a važan je segment u očuvanju audiovizualne baštine.

U sklopu projekta digitalne restauracije hrvatske audiovizualne baštine ove su godine restaurirana tri filmska naslova: Takva pjesma sve osvaja i U našeg Marina iz 1958. godine, te Sjenka slave iz 1962. godine.

Povodom svjetskog dana audiovizualne baštine vidjet ćemo kratkometražni film " Tajna dvorca " Milana Katića, te " Iz Kerempuhovog dnevnika " Bogdana Maračića.

Na 33. generalnoj konferenciji 2006. godine UNESCO je proglasio 27. listopada Svjetskim danom audiovizualne baštine stoga Hrvatska kinoteka posebnim programom u kinu Tuškanac obilježava taj dan projekcijama novopronađenih, zaštićenih i restauriranih filmova, nastalih u razdoblju od dvadesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća... »više

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje, organiziranje i financiranje audiovizualnih djelatnosti kao temeljne sastavnice suvremene kulture, poticanje hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva i distribucije, promicanje kinoprikazivalaštva te komplementarnih djelatnosti, a osobito zaštita i proučavanje audiovizualne baštine kao i prikazivanje hrvatskih audiovizualnih djela u zemlji i inozemstvu.

Otkako je prije sedam godina UNESCO na svojoj Generalnoj konferenciji prihvatio prijedlog da se 27. listopada proglasi Svjetskim danom audiovizualne baštine, Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva kao nacionalni filmski arhiv aktivno se uključila u njegovo obilježavanje.

Ovogodišnji je, sedmi po redu Svjetski dan audiovizualne baštine, kojega hrabro i uporno u nas organiziraju i provode Hrvatska kinoteka/Hrvatski državni arhiv i Hrvatski filmski savez, održan u subotu, 27. listopada u zagrebačkom kinu Tuškanac, u znaku Zabranjenih filmova, a prikazani su i nedavno restaurirani crno/bijeli kratki igrani filmovi Tajna dvorca I. B. scenarista Fadila Hadžića i redatelja Milana Katića, iz 1951. godine te Iz Kerempuhova dnevnika scenarista i redatelja Bogdana Maračića, snimljen godinu dana prije.

Čuvanje audiovizualne baštine vrlo je složen proces koji traži cijeli niz pravnih, institucionalnih, tehničkih i financijskih rješenja.

U sklopu projekta digitalne restauracije hrvatske audiovizualne baštine, ove su godine restaurirana tri filma: Takva pjesma sve osvaja, U našeg Marina te Sjenka slave iz 1962. godine.

Svjetski dan audiovizualne baštine Godine čuvanja i obnove

Prikazivanje umjetničkih filmova (igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih) kroz: - Stalno dvoransko prikazivanje - Povremene prikazivačke priredbe - festivali, revije Vijeće će posebno vrednovati cjelovite programske koncepcije te programe koji se bave prikazivanjem vrijednih filmova (autorske retrospektive, prikazivanje nacionalne i europske audiovizualne baštine, prikazivanje suvremenog europskog filma, nacionalnih retrospektiva, eksperimentalnih filmova i drugih audiovizualnih djela koja propituju granice izraza).

Polaznici ovogodišnje Škole medijske kulture pristigli su u Čakovec iz Bibinja, Bjelovara, Čakovca, Daruvara, Donjeg Martijanca, Dubrovnika, Gunje, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Macinca, Male Subotice, Murskog Središća, Nedelišća, Novog Marofa, Orehovca, Osijeka, Potpićna, Pule, Samobora, Selnice, Sesveta, Splita, Strahoninca, Svete Nedelje, Šenkovca, Varaždina, Vukovara i Zagreba, dakle iz Dalmacije, Dubrovačkog primorja, Istre, Međimurja, Moslavine, Podravine, Slavonije, središnje Hrvatske i Zagorja, od krajnjeg istoka do krajnjeg juga, pa se s pravom može reći kako se okupila cijela Hrvatska, a sve na istome zadatku, širenja postojećih ili stjecanja posve novih znanja o filmskoj kulturi ali naravno i o fotografiji, radiju, glumi, scenariju, o zaštiti audiovizualne baštine, o medijskoj kulturi.

Vrijeme: 27. listopada 2011. Mjesto: Rovinj U Multimedijalnom centru grada Rovinja će se u četvrtak, 27. listopada, s početkom u 18:00 sati održati program organiziran povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine.

Europska konvencija za zaštitu audiovizualne baštine, koja je sastavljena u Strasbourgu 8. studenoga 2001., obvezuje sve zemlje potpisnice (među kojima je od 2007. godine i Republika Hrvatska) da Svjetski dan AV baštine, na primjeren način, obilježe u svojim zemljama.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konvencija ima za cilj osiguranje zaštite audiovizualne baštine i njezino vrednovanje kao oblika umjetnosti i zapisa naše povijesti putem skupljanja, očuvanja te dostupnosti pokretnog slikovnog materijala za kulturne, znanstvene i istraživačke svrhe.

Zaštita i očuvanje audiovizualne baštine Članak 35.

To nije bezazleno pitanje, neke od takvih snimki snimljenih prije sto godina veoma su nam dragocjene i čine dio naše audiovizualne baštine, kojom se navodno bavi i spomenuti zakon.

Ono je snažno riječko kulturno žarište posvećeno filmu i audiovizualnim medijima u kojem se nastoji osigurati dostupnost nacionalne i svjetske audiovizualne baštine riječkoj i hrvatskoj javnosti.