Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske u okviru potpore reformi visokog obrazovanja za uspostavljanjem interdisciplinarnog diplomskog studija u polju informacijskih znanosti Digitalizacija pisane baštine odobrila je Združeni diplomski studij Pisana baština u digitalnome okruženju.

Kao takvi pripadaju cjelini njegove pisane baštine pa ih ovdje pridružujemo ostalim njegovim objavljenim radovima.

- Odjel za knjižničarstvo nositelj je znanstvenog programa Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine, unutar kojega se izvode tri znanstvena projekta: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke, Hrvatska pisana baština: teorijsko-tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije.

Kao produkt cjelokupnog drušvenog proizvoda i segment arhivske službe razvija svoje metode i pruža nove mogućnosti u zaštiti pisane baštine.

Razvojem društva, jačanjem pojedinih država metode zaštite, tj prikupljanja i čuvanja pisane baštine počinju se razlikovati.

Čuvanje pisane baštine ima dugu tradiciju u Splitu jer prvi poznati propisi o čuvanju arhiva na području Hrvatske potječu upravo iz Splita.

Ciljevi su ovog studija, kako stoji u programu: odgovoriti na rastuće potrebe europskih društava za obrazovanim informacijskim stručnjacima koji su sposobni upravljati zbirkama pisane kulturne baštine u novom digitalnom okruženju; pružiti napredna znanja i vještine potrebne svakom budućem informacijskom stručnjaku koji se bavi projektima digitalizacije i digitalnim informacijskim uslugama; uputiti na teme i probleme kao što su primjerice, zaštita i predstavljanje pisane baštine, upravljanje informacijskim ustanovama, službama i mrežama, promocija zbirki kulturne baštine, izgradnja i upravljanje digitalnim zbirkama, multikulturalnost, informacijska etika itd.; pridonijeti sustavnosti znanstvenoistraživačkog rada u polju informacijskih znanosti, potaknuti interdisciplinarna istraživanja vezana uz fenomen digitalizacije kulturne pisane baštine te pokazati potrebu i vrijednost istraživanja i poučavanja u polju informacijskih znanosti; uputiti na potrebe suvremenoga društva za informacijski pismenim građanima i ulogu informacijskih stručnjaka u promicanju svekolike pismenosti, čitanja, vrijednosti baštine i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena; omogućiti razmjenu studenata i nastavnika te poticati studente na prevladavanje jezičnih i kulturnih prepreka.

U 20. stoljeću problematika zaštite se intenzivira, nažalost često kao posljedica djelovanja katastrofa većih razmjera, npr. požari, potresi, poplave, ratna razaranja i dr. U tom povijesnom kontekstu svakako valja spomenuti katastrofalnu poplavu u Firenci 1966. godine koja se u literaturi često spominje kao primjer i poticaj za sustavan i preventivan pristup zaštiti pisane baštine.

Zaista je predivno vidjeti mlade ljude koji oduševljeno otkrivaju znanja o zaštiti pisane baštine i primjenjuju ih u praksi.

Velika količina pisane baštine u Hrvatskoj je još uvijek na neki način skrivena i ima puno prostora za stručni i znanstveni rad na njezinu otkrivanju i uređenju.

Čini se da je u tom uvijek poželjnom i vrlo živom »kulturnom grotlu«, nekako u drugome planu i daleko od očiju javnosti, zaštita već objavljene pisane baštine.

O tome smo razgovarali s 42 - godišnjim Damirom Hasenayom, rođenim Osječaninom i doktorantom iz fizikalne kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te profesorom na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje je u svom znanstvenom radu orijentiran na zaštitu i očuvanje hrvatske pisane baštine, i na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu.

HASENAY: Kada se govori o vrstama oštećenja koje zatičemo na građi općenito, pa tako i na građi nositelju pisane baštine, možemo govoriti o tri vrste oštećenja.

U ovom smislu nastojimo provoditi edukaciju budućih knjižničara i informacijskih stručnjaka kojima u prvom redu treba probuditi svijest o važnosti očuvanja pisane baštine kao nacionalnog blaga.

To izdanje čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u u Zagrebu, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Digitalizacija pisane baštine nije samo tehnološki zahtjevna već uključuje i poznavanje naše povijesti, jezičnoga blaga, organizacije i tradicije ustanova, i slično.

Odjel za knjižničarstvo nositelj je znanstvenog programa " Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine " unutar kojega se izvode tri znanstvena projekta: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke; Hrvatska pisana baština: teorijsko-tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije.

Većina naših projekata koji su u tijeku, ali i onih koje planiramo pokrenuti u budućnosti, usko su vezane za crkvene institucije kao imatelje vrlo vrijednog korpusa pisane baštine.

Upravo vrlo intenzivno radimo na razradi modela zaštite pisane baštine unutar kojih pisana baština pohranjena u crkvenim institucijama zauzima značajno mjesto i predstavlja poseban izazov.

U našem pristupu nastojimo izbjeći takve zamke, a mali koraci na konkretnim projektima na neki su način praktični testovi naših teorijskih spoznaja i put k izgradnji sveobuhvatnijeg modela zaštite pisane baštine.

U svakom slučaju naš tim otvoren je za svaku vrstu suradnje koja će pridonijeti što konkretnijim, a opet sveobuhvatnim i učinkovitim sustavima zaštite pisane baštine, posebice one pohranjene u crkvenim institucijama.

HASENAY: Važnost toga projekta u prvom je redu u stvaranju potrebnih preduvjeta za sustavno znanstveno proučavanje organizacije i zaštite hrvatske pisane baštine, postavljanje centra izvrsnosti za zaštitu građe na papiru, primjerenu prezentaciju nacionalne kulture, stvaranje preduvjeta za daljnja ciljana znanstvena istraživanja zaštite hrvatske pisane baštine, te izobrazbu stručnjaka specijalista za zaštitu pisane baštine.

Zaključno bih sažeo svoja razmišljanja parafrazirajući rečenicu poznatog teoretičara upravljanja zaštitom pisane baštine J.

Feathera: »Sve što smo naslijedili iz prošlosti došlo je do nas jer je bilo sačuvano.« Stoga ako želimo sačuvati vrijednost naše pisane baštine za buduće naraštaje i time sačuvati svoj identitet, potrebno je u prvom redu biti svjestan njezine vrijednosti i ulagati napore u njezino očuvanje.

Bogata riznica pisane baštine u Muzeju Slavonije, marno prikupljana od njegova osnutka, u svojim zbirkama spomeničke i zavičajne građe brine o najdragocjenijim primjercima iz privatnih knjižnica osječkih i slavonskih obitelji, nekadašnjih gimnazija, samostana.

- Digitalizacija je skup i dugotrajan proces kojeg se ne može promatrati izolirano od nacionalnog plana očuvanja pisane baštine.

Djelokrug rada Radionice za konzervaiju i restauraciju Državnog arhiva obuhvaća: konzerviranje, restauriranje i uvezivanje pisane baštine; praćenje stanja u kojem se nalazi arhivsko gradivo javnih i privatnih imatelja na području Dalmacije; izradu lista prioriteta restauracije arhivskog gradiva na području teritorijalne nadležnsoti državnog arhiva u Splitu.

Nastojao je Andrić pri tome izboru propitati, na nekim mjestima čak i kritizirati, niz kulturalnih, antropoloških, socijalnih, egzistencijalnih i prostorno-geografskih stereotipa koji su bili vezani uz civilizacijski kronotop Slavonije i njezine pisane baštine.

Crkva je »in« u zaštiti hrvatske pisane baštine

»Zaštita pisane baštine danas je u Hrvatskoj svedena uglavnom na tehničku razinu i obavlja se u nekoliko specijaliziranih laboratorija, kojih je većina u Zagrebu.