M reža u pokretu projekt je koji se sastoji od: Muzeja pokreta, Multi-muzeja Tijela, Daha, Pogleda i Trans-muzeja ATLEP Autopoiesisa, Transformacije, Liminalnosti, Emergencije i Prezencije.

Čovjek se ne kreće " bilo gdje ", On moramo stići DO SPOSOBNOSTI SAMOSTVARANJA, DO AUTOPOIESISA ŽIVOTA, analogno svakom samostvaranju na biološkoj razini.

Ovako određen alopoiesis i autopoiseis ima široki spektar implikacija na opću teoriju alopoiesisa i autopoiesisa.

Sve tri sastavnice autopoiesisa kao samoodržanje, samoorganizacija i samostvaralaštvo u ratnim uvjetima se obnavaljaju i naročito dolaze do izražaja.

Dakle neravnoteža alopoiesisa i autopoiesisa uzrokuje povratak na ravnotežno stanje alopoiesisa i autopoiesisa što obično nije ugodno ni za alopoeitičare ni za autopoietičare.

Da bi se autopoiesis i alopoiesis harmonizirali u ravnotežno stanje nužno je prepoznavanje i podržavanje pojava za prevladavanja polariziranog alopoiesisa, ili autopoiesisa i njihovih značenja u ljudskom društvu mirnim, a ne ratnim - potresnim putem.

Učestale radijalne oscilacije alopoiesisa i autopoiesisa tijekom vremena (rat i mir), ukazuju, da ljudsko društvo još nije dovršilo ni embrijonalnu - fetusnu razinu svog razvitka.

Skreće se pažnja da je ovo razmatranje u kontekstu četverorazinske pojavnosti alopoiesisa i autopoiesisa, a ne u kontekstu polarnih fenomena, što se ovdje spominje kao alopoietična i autopoietična oscilacija.

Inverzno pojavljivanje iste točke s inverznim parametrima je univerzalni logos prirode, a time je i univerzalni logos autopoiesisa.

To razlikovanje je važno za razumjevanje povezanosti autopoiesisa mikro i makro razine, te povezanosti s alopoiesisom.

Metamorfoza je važna za razumijevanje uloge alopoiesisa i autopoiesisa u prirodi sa vrlo zornim primjerima razvitka od jajašca do leptira.

To je važno i stoga što imamo četverorazinsku interpretaciju alopoiesisa i autopoiesisa i na razini Čovjeka, ili bilo kojed drugog živog bića na Zemlji.

Ovdje je zapravo poruka o POVEZANOSTI alopoiesisa i autopoiesisa sve od svjetonazara civilizacije Maya, preko svig drugih civilizacija do današenje globalne i znanstvene civilizaciuje s jasnim paralelama istog autopoietičnog i alopoietičnog logosa kojeg kao princip nalazimo kod bogova Maya, osjeta boja, okusa, mirsa, sluha, kod uma, kod egzistencijalnih razina ili faza razvitka leptira, insekata sve do Čovjeka.

Već je kazano da Čovjek i čovječanstvo zahvaljujući eketronizaciji i informatizaciji svijeta ulaze u četvrtu fazu razvitka s izrazitim porastom, zapravo eksponencijalnim porastom kretaivnog fenomena koji sa svih strana daje naznake pojave autopoiesisa, Mnogi istraživači ispravno zapažaju i nalaze autopoietičnost u pojavi komunikacijske mrežne povezansti koju čini internet, o čemu sam također pisao, kao pojavi globalnog supermozga.

Mislis li da je broj 4 u tvom kontekstu bitan za razmatranje autopoiesisa?

To je za sve koji se bave, ili žele baviti temama iz autopoiesisa.

Bravo Geza ugodno sam iznenađen da sam našao na ovom forumu nekoga tko uopće zna a kamoli prihvaća autopoiesis naravno nisam iznenađen što ga je gomila bez argumentirano napala redukcionizam, mehanicizam, kartezijanstvo još uvijek žestoko drma masama... kako onda da i očekujem da će neko« skužiti »autopoiesis kad me« pile »da je Marx = Staljin. najsmješnije mi je da ljudi koji niti ne kuže što je autopoiesis.. pljuju ha ha zbilja je smiješno da netko tko nema blage veze o nečemu počne laprdati bez pokrića nemam vremena niti ne volim velike općenite traktate pisati uvijek volim pojedinačno problem obrađivati tako da ću se ovdje za početak samo na dvije stvari osvrnuti da autopoiesis je odavno poznat boljim poznavaocima filozofije.. još je veliki Platon u vječitoj borbi dobra i zla dao pojmovne osnove autopoiesisa i alopoiesisa. i još bi se na nekaj osvrnuo, netko je tu prigovorio da Geza isfurava neku metaznanost ha ha smiješno dajte si ljudi prvo malo proučite Norberta Wienera i Macy ekipicu pa tek onda možemo nekaj suvislo otome piskarati.

ha, ha ti si zapravo zbilja kak su i rekli.. samo se isfuravaš sa nekim novim furkama.. a zapravo ih niti ne skužiš i uopće nemaš pojma. nemaš argumenata za niš zapravo samo radiš štetu i autopoiesisu i fraktalima i sličnim temama zapamti mladiću: nije važno biti prvi na forumu sa nekom temom. važnije je shvatiti o čemu piskaraš kažeš da si poznanik od Lauca vidiš ja sam prijatelj.. ok? i u ovom kontekstu tvog autopoiesisa.. radije priznajem da nemam pojma.. jer ovo je sramota što ti pišeš al priznajem ovo je ipak cyber space pa svako može piskarati što mu padne.. i ostati živ.. dakle, samo nastavi.. makar se nadam da ćeš jedno i neke osnove naučiti.. jer bez temelja sve ti je dalje zabadava.. sretno

Građa i konstrukcija Čovjeka daje bitne elemente za upoznavanje logosa autopoiesisa.

Što je zapravo logička infrastruktura autopoiesisa i koda vodi?

LOGIKA (BIOLOŠKOG) AUTOPOIESISA se referira na četiri pojma na četiri stanične biomolekule A-G-C-T.

Nema autopoiesisa ako nije autopoiesi za sve, a ne samo za ODABRANE ili SAMODABRANE koji si umišljaju da znaju više od drugog čovjeka.

Zatim se odnosi na " autodeterminaciju " zato što je središnji koncept autopoiesisa živi svijet u kojem su samoproizvodne jedinke samoorganiziraju i samodržavaju u postojanju (životu).

Autopoietiča teorija poništava štetne dvosmislenosti zato što su Maturana i Varela svoj koncept autopoiesisa formulirali u konceptu biologije.

Zanimljovo je da se mogu naći razna tumačenja autopoiesisa pa se tako nalazi i tumačenje putem Escherovih grafika, naročito sa slikom ruku koje crtaju jedan drugu.

Ova dva pravila su i pravila autopoiesisa boja, jer je savršeno jasno, da je samostvarajući fenomen sadržan u tome da se svaka boja može bez uzjecaja iz vana pretvoriti se u svoju komplementarnu boju.

Problem je što bi Geza htio biti suvremen pa se hvata autopoiesisa, a čitava njegova ' filozofija ishodišta ' je bliskija onome što se naziva philosophia perennis, ' vječna filozofija '.

Pa onda umjesto da čita - a koga drugog - Platona, gdje u Politei ima jedan lijepi četverostruki fraktal (vidjeti na primjer tumačenje u Barbarićevoj ' Ideji dobra '), ili o Platonovom ' nepisanom učenju ' u Kramera ' Platonovo utemeljenje metafizike ', ili da čita Ciprine ' Metamorfoze metafizike ' on se uhvatio autopoiesisa.

Tako se stvara mreža ljudi i projekata na principima autopoiesisa.

Svakako, jedino ISPRAVAN ODGOVOR na to pitanje može usmjeriti da se kod ljudi stvore uslovi stalnog prisustva autopoiesisa.