INA pak ide s činjenicom da je Ina-trgovina postala jedinstvena tvrtka 27. prosinca 1989. godine s poslovnim jedinicama koje nisu imale svojstva pravne osobe, što bi Beopetrol činilo nelegitimnom tvrtkom.

Povrat 167 crpki ili 117 milijuna eura, za koliko je Beopetrol prodan Rusima, plus 90 milijuna dolara za izgubljenu dobit - sve to Ina traži na sudu u Beogradu.

NACIONAL: Zašto su zapravo zapeli pregovori oko povratka crpki koje je Ini u Srbiji nasilno oduzeo Beopetrol? Glavni problem su međudržavni odnosi Hrvatske i Srbije i Crne Gore.

Na vrhu liste bili su Jugopetrol, Braća Karić i korporacija Stankom, a slijedili su Sartid iz Smedereva, Simpo iz Vranja, Beopetrol stvoren od nekadašnjih Ininih objekata na teritoriju Srbije, te Progres na čijem je čelu Kninjanin i nekadašnji srpski premijer Mirko Marjanović.

Pravo neće imati ni oni koji su radili u poduzećima koja su samovoljno izdvojila imovinu Ine iz Ina Grupe i s kojima Ina vodi sporove, a to su Beopetrol i Krajinapetrol. (Poslovni.hr)

Dragičević se osvrnuo i na napete odnose koje ima sa Slavkom Linićem te otkrio pozadinu neuspjelog preuzimanja crpki koje je Ini u Srbiji preoteo Beopetrol.

U novom će društvu biti udruženi kćerinska maloprodaja Petrola koji posluje po Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te Lukoilova društva Lukoil - Beopetrol i Lukoil-Makedonija sa 181 benzinskom crpkom.

U Srbiji je Ina, iz koje je nastao Beopetrol, imala benzinske crpke i tržište.

Riječ je o kontroverznom slučaju nastalom raspadom SFRJ, kada su benzinske crpke i druga imovina za koju INA smatra da je bila njena stavljeni pod Beopetrol, da bi u procesu privatizacije Beopetrol bio prodan ruskom Lukoilu

Kao što je poznato, srbijanska je vlada nedavno prodala Beopetrol? koji je do 1990. pripadao Ini, a tada je u valu antibirokratske revolucije jednostavno pretvoren u samostalno poduzeće u srpskom vlasništvu? i na tom poslu zaradila 117.000.000 eura.

Nakon prodaje oduzetog Ininog poduzeća Beopetrol ruskom Lukoilu za 117 milijuna eura, uprava hrvatske naftne kompanije odlučila je prekinuti pregovore sa Srbijom: do sudske odluke na osnovu koje bi mogla profitirati, Ina će od Vlade zahtijevati da zamrzne jednako vrijednu imovinu srpskih tvrtki u Hrvatskoj

Riječ je o 167 spornih benziskih crpki Ine koje je raspadom Jugoslavije Beopetrol prisvojio budući da ih je srpska strana u vrijeme raspada vodila kao društveno vlasništvo.

Nakon prisvajanja Beopetrol je crpke u privatizaciji provedenoj u Srbiji prodao ruskom Lukoilu.

Još ako se ostvari izvrsna ideja da Ina i Beopetrol osnuju zajedničku tvrtku u koju bi ušla Inina imovina u Srbiji (nekih 200 benzinskih crpki i skladišta), vrijednost njenih dionica bi mogla vrtoglavo porasti.

Ili radje da ti je tu bija BEOPETROL?

VAGIT ALEKPEROV, ŠEF NAJVEĆE RUSKE naftne kompanje Lukoil, kupio je 2003. Beopetrol, drugu po veličini srpsku naftnu kompaniju, za 210 milijuna eura Od 1992., novonastala tvrtka kojoj je u međuvremenu priključeno još nekoliko manjih tvrtki, preimenovana je u Beopetrol sa sjedištem na Bulevaru Nikole Tesle u Beogradu.

Punih deset godina Beopetrol je funkcionirao kao potpuno samostalno poduzeće koristeći pritom sve crpke i imovinu oduzetu od Ine.

TIJEKOM 2002. GODINE, kad je srbijanski državni vrh najavio privatizaciju Beopetrola, Ina je ponovno podigla sudske tužbe, istovremeno je upozoravala da će ta privatizacija biti sporna, a jedno je vrijeme čak postojala ideja o nagodbi kojom bi Ina i Beopetrol osnovali zajedničku tvrtku.

TOMISLAV DRAGIČEVIĆ bio je šef Ine u razdoblju kad je Srbija Beopetrol prodala Lukoilu, a Ina je početkom ovog desetljeća sklopila više poslovnih ugovora s Beopetrolom ZBOG SVEGA TOGA srbijanski državni vrh putem sebi sklonih medija već nekoliko dana provodi svojevrsni propagandni rat: uoči ključnog, zadnjeg ročišta koje će se u sporu Ine protiv srbijanske vlade i nadležnih institucija 17. rujna održati na beogradskom Privrednom sudu, na sve se moguće načine pokušava umanjiti ili relativizirati mogući ishod spora.

Presuda u Ininu korist značila bi da je tijekom 2003. godine, unatoč brojnim upozorenjima, srbijanska država ruskoj kompaniji Lukoil prodala Ininu imovinu odnosno naftnu kompaniju Beopetrol, a pritom je Lukoilu dala pisanu garanciju da će srbijanska država snositi sve troškove u slučaju da Ina ikad ishodi povrat svoje imovine.

Neki čitatelja na srpskom portalu B92 ovaj spor nazivaju rusko-ruskim, a ne hrvatsko-srpskim, s obzirom na to da je Beopetrol u vlasništvu ruiskog Lukoila, a INA u vlasništvu mađarskog MOL-a koji opet dijelom pripada Rusima.

Kako doznaje Nacional, nakon 353; to je srbijanska vlada nedavno prodala oduzeto Inino poduzeće Beopetrol ruskom Lukoilu za 117

Srpski premijer nMirko Cvetković bio je šef Agencije za privatizaciju 2003., a 2008. kao šef vlade u tajnosti je odlučio da se garancije Srbije prema Lukoilu produljuju na još pet godina Sudske tužbe kojima Ina traži povrat svojih benzinskih crpki i naknadu štete u Srbiji, odnosno poništenje privatizacije kompanije Beopetrol tek su odnedavno postale goruće političko pitanje u susjednoj državi.

Podsjetimo se, INA je kako smo već pisali jučer pokrenula sudski proces na beogradskom sudu u kojem traži povrat imovine vrijedne 200 milijuna dolara koji je tijekom raspada Jugoslavije preuzeo srbijanski Beopetrol, koji je u međuvremenu prodan Lukoilu, koji je navodno na vrijeme teret budućih sporova prebacio na državu Srbiju.

Unatoč jasnom vlasništvu, tijekom 1992. uredbom tadašnjeg srbijanskog režima sve je to prebačeno na novoosnovanu tvrtku Beopetrol, koju je desetak godina kasnije država odlučila privatizirati.

Najprije Slovnaft, pa Ina, a natječu se i za Beopetrol te istodobno šire u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Ina je tužila srbijanski Beopetrol, nastao oduzimanjem njezine imovine, a MOL se upravo natječe za kupovinu te tvrtke.

Prvo ročište održano je ranije u travnju ove godine, a Ina tužbom traži povrat 167 crpki u vlasništvo ili 117 milijuna eura naknade, plus 90 milijuna dolara za promaklu dobit, koju bi ostvarili od crpki da ih Beopetrol nije prisvojio.

Prvu tužbu INA je podnijela i prije nego što je njihovu cjelokupnu infrastrukturu u Srbiji preuzeo Beopetrol, koji je u međuvremenu prodan ruskom Lukoilu.

Ukratko, ako Ina nakon 19 godina dobije zadovoljštinu, srbijanski državni vrh suočit će se s tri iznimno neugodna problema: prvi je, dakako, onaj financijski: umjesto imovine koju je srbijanska država prvo prebacila u Beopetrol a potom prodala ruskom Lukoilu, Ina bi mogla dobiti odštetu od najmanje 200 milijuna eura.