Gote su izgurali Bizantinci 552. g., i to je činjenica.

Pa valjda su i hrvatici trebali vise vjerovati i pripaziti da ih bizantinci opet ne preveslaju.

Za vrijeme kneza Domagoja plaćali su Bizantinci iz dalmatinskih gradova danak mira (TRIBUTUM PACIS) zlatnicima i prirodninama (Split 200, Zadar 110, Trogir, Rab, Krk i Osor po 100 zlatnika).

Čim su se elitne postrojbe vratile sa Sicilije Bizantinci su prestali Hunima plaćati danak i počeli nagradama pridobivati plaćenike.

Najznamenitija osobitost utvrde je jarak dubok 28 metara koji su, najvjerojatnije još Bizantinci isklesali u živoj stijeni.

Ne postoji u Hrvatskoj grupacija koja bi išla na domaće Srbe, sada i ovdje, obzirom da su mirni i sasvim o. k. (Mislim ne ruše stabla preko cesta i sl.) Međutim, kada su bizantinci i cincari s druge strane Drine i Dunava u pitanju svega se možeš nadati.

Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averroesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije.

Godine 448. 449. obilježili su dugotrajni pregovori, tijekom kojih su Bizantinci bili u podređenom položaju.

Povijesno gledano, na području Kapadokije boravili su i vladali Hetiti, Perzijanci, Aleksandar Veliki, Rimljani i Bizantinci, sve do 11. stoljeća od kada vlast nad cijelim područjem počinju preuzimati Turci.

God. 884. osvajaju je Arapi, pod Ibn al-Athīrom, i nazivaju je Medinat-Al-Fil (Slonov grad), po skulpturi slona od lave koji vjerojatno potječe još iz prapovijesti, a koji su Bizantinci obnovili i postavili na središnji trg.

Period njihove vladavine traje vrlo kratko jer uskoro Bizantinci vračaju kontrolu nad otokom.

Citiramo plemeniti Ajet: Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude načinio, - ne treba da se mijenja Allahova vjera, jer to je prava vjera, ali većina ljudi to ne zna... (Bizantinci, 30)

S obzirom da je poznata kao " mediteransko križanje " ne čudi što su povijest Almerije kreirale brojne civilizacije: Feničani, Grci, Kartažani, Rimljani, Bizantinci, Vizigoti i Arapi.

Bizantinci nikada sami sebe nisu nazivali ' byzantioi ', nego uvijek ' romanioi '.

Bizantinci, Turci, Austrijanci, Mađari, Francuzi tko nas sve nije mučio i istrebljivao?

Bogatu baštinu nastavili su Bizantinci koji su utjecali na Osmanlije.

Ta strast znala je biti od teških posljedica; tako uhvatiše god. 593. Bizantinci na Dunavu slavenskoga kneza Mužika i njegovu vojsku mrtve pijane; knez Mužik bijaše spremio ogromnu daću svome pokojnome bratu.

Nakon kojih su došli Rimljani, a od VI. do VIII. st. otočjem su (kao i Istrom) vladali Bizantinci.

Ozbiljne su raščlambe odavno pokazale da je ta slika posve proizvoljna, no, u lokalnim okvirima jasno se zna tko su ti Bizantinci ponajprije susjedi na bliskome istoku.

Kada kažeš da država izrael nije nikad postojala samo ispadaš smiješan.. slobodno malo prouči povjest.. možda se iznenadiš jer vidit ćeš da je postojalo kraljevstvo izraela do 700 i neke godine prije krista kada se podjelilo na sjeverno i južno i odtad kao cjelokupno prestalo postojati.Kada su rimljani došli na ovo područje dali su mu ime palestina.. ali to nije bila nikakva kraljevina ili carevina niti je postojao neki narod koji bi se zvao palestinci.. a sve do nedavnih događaja tim područjem su vladali: rimljani, bizantinci, arapi, križari pa opet arapi, osmanlije, britanci pa sve do današnjih dana kada je oko ovog područija neriješen status.. prikaži cijeli komentar

Grad su nazvali Khandak, što u prijevodu znači široki jarak. 961 Bizantinci su napali i porazili grad, poklali Saracene i spalili ga do zemlje.

Splitska je izložba svojom zanimljivom i strancima gotovo nepoznatom građom toliko oduševila talijanske stručnjake da su je jednostavno " otkupili " te je, uz nadopune, pod nazivom Bizantinci, Hrvati i Karolinzi postavili u Bresciji gdje se može razgledati do 6. siječnja 2002. godine.

Ili su upravo kod Carigrada Bizantinci uspjeli unijeti razdor između Hrvata i Avara.

Liburni, Histri, Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani, Slovenci svojom su prisutnošću, običajima, radom ostavili trag kojeg današnji stanovnici Istre nastoje sačuvati, oplemeniti i osuvremeniti.

Već u samu počelu Đače-Nedouče zabilježi nešto preko čega će površan čitalac letom preletjeti, a pažljiviji se zaustaviti i začuditi ali objašnjenja neće naći: I svi bijahu jednaki u sljepilu strasti: Rimljani i Bizantinci, Avari i Mongoli, Turci i Mlečani, i stotine drugih imenih i bezimenih.

Doduše, ja naše domaće Srbe držim puno različitim od Srba u Srbiji jer su oni po kulturi više zapadnjaci nego bizantinci.

Osim toga, ni Bizantinci, ni Turci nisu baš puno utjecali na Vojvodinu, a i to je dio Srbije.

Bizantinci su poznati kao bezocni lazljivci i prevrtljivci.

Prvi stanovnici otočja, za koje se zna, su etnički nepoznatog porijekla, a potječu čak iz 3. tisućljeća prije Krista, nakon njih tu je živjelo staro ilirsko pleme Histri pa kasnije Rimljani, Bizantinci

Neke Metodove učenike, koji su dospjeli u Mletke gdje su prodavani u roblje, očito su kupili Bizantinci koji su vladali sjevernodalmatinskim otocima Osor (Cres i Lošinj) i Krk kao potporu u svojim sporovima s papinskim Rimom.