Blaž Jurišić u prvom svesku Rječnika govora otoka Vrgade (Zagreb, 1966.), analizirajući dva toponima, zaključuje da je stariji sloj stanovnika imao drugačiji izgovor vokalnoga r (kao ar).

S namjerom da tradiciju o Šopotu izvede na čistac zaputio se Blaž Jurišić u jesen 1949. u Benkovac (laganom šetnjom može se za manje od pola sata doći u Šopot).

Luka Jelić, [ 16 ] Vladislav Cvitanović, [ 17 ] Ante Strgačić, [ 18 ] Rube Filipi [ 19 ] i Blaž Jurišić [ 20 ] u svojim radovima također spominju pokoji rukopisni misal i brevijar iz notarskih spisa, ali i iz drugih fondova, što povećava njihov broj.

Svibanj: pod svojim se imenom prvi put javio u »Književniku« (Pjesma mom srcu) i u »Hrvatskoj reviji« (Jednostavne pjesme o ljiljanima); urednici: Luka Perković i Blaž Jurišić. 1932. Travanj: objavio je knjigu Sunce nad oranicama, sa 25 pjesama, od kojih je 13 preuzeto iz Lirike; crtež autora (1933) Jerolim Miše, vlastita naklada, Zagreb 1933. 27. travnja: u službenom listu »Narodne novine« objavljeno je rješenje Državnog tužilaštva u Zagrebu od 24. travnja 1933. »Zabranjeno rasturavanje i prodavanje knjige Sunce nad oranicama«. 1. lipnja: u Zagrebu, prvi intervju imao je s Ivom Kozarčaninom (I.

Gradnju osnovne škole " Blaž Jurišić " na Vrgadi financiralo je tadašnje Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka iz Programa CEB 5. Škola površine 240 četvornih metara ima dva kata, dvije su učionice u prizemlju zgrade, a dva stana za učitelje na katu.

1891. rođen je Blaž Jurišić, hrvatski jezikoslovac i publicist.

Od njih je najslavniji, nedostižan po iscrpnosti i načinu obrade, Rječnik govora otoka Vrgade, koji je sastavio Blaž Jurišić, a izdala JAZU 1966 1973. Uoči prošloga Božića pojavio se još jedan takav rad koji se bavi jezikom malobrojnog pučanstva Studenaca, najvišega sela u Imotskoj krajini.

Iste je godine Blaž Jurišić postao redovitim profesorom na katedri Hrvatski jezik.

Blaž Jurišić, filolog, književni kritičar i publicist (otok Vrgada, 15. I. 1891 ⠀ Zagreb, 10. II. 1974).

A da Strossmayer nije nipošto nikakav korifej Jugoslavenstva pokazale su knjige: " Hrvatski domoljub Josip Juraj Strossmayer ", Zagreb, 1995. i " Zbornik radova o Josipu Jurju Strossmayeru ", Zagreb, 1997., kao i Korespondencija Josip Juraj Strossmayer Serafin Vannutelli 1881 1887, Zagreb 1999. O Strossmayerovoj političkoj ideologiji Blaž Jurišić, Strossmayer iza kulisa, Hrvatska revija, II, 3, Zagreb 1929, str. 145 - 159, kaže: " Osnovna linija njegove politike uvijek je ista i jednostavna.

Ovaj drugi se nazivom i povećanim fondom natuknica pokušao prisloniti uz slavni« Govor Imotske krajine i Bekije »Mate Šimundića (za koji je šteta što nije pretvoren i u rječnik, kao što je to učinio Blaž Jurišić u« Rječniku govora otoka Vrgade ») i tako proširiti granice sličnih govornih idioma.

Na istom slogu na Vrgadi Blaž Jurišić ima čakavski akut.

Ivan Krnic, Marijan Stojković, Blaž, Jurišić, Antun Branko Šimić, Tomo Maretić, Miroslav Andrassy, Nikola Andrić, Stjepan Ivšić i brojni drugi), ali kada se ukaže potreba da se problem vidi sa srpske strane ili da se jasnije očituju srpski postupci i nastojanja, Samardžija uključuje srpske autore (npr.

Blaž Jurišić i Ankica Piasevoli imaju vogadura " dio vesla, mjesto na veslu gdje se ono okreće na sohi, kad se vozi " (Vrgada), odnosno " sredina vesla " (Sali).

Ovo je bila prva sjednica Općinskog vijeća od uspostave Općine Pakoštane1993. godine koja je održana izvan Pakoštana, na otoku Vrgada u novoj školi Dr. Blaž Jurišić u koju će ove godine, nažalost, tek jedan jedini prvašić.

Od dijalekatskih rječnika Blaž Jurišić (Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb, 1973.) ima berfun (" mi kažemo gaun, a u Murteru i u Filipjakovu zovu ih: berfuni ").

Blaž Jurišić (Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb, 1973.) zabilježio je da je cicinde, gen. cicindela - čaša s vodom i s dva prsta ulja, u kojoj gori žižak.

Blaž Jurišić - Mate Hraste/Rasprave i članci

Prvi hrvatski pomorski rječnik ostao je, nažalost, samo u rukopisu, bio je zaboravljen i tek ga je Blaž Jurišić izvukao iz zaborava opširno pišući o njemu u svome radu iz 1958. godine, a 1998. godine je u Rijeci tiskana preslika Mikočeva rukopisa Rečnik Rukokretni.

Tek 1930. u jednom radu Artura Cronie nalazimo malu zbirku riječi božavskoga govora na Dugom otoku; sredinom 20. stoljeća Ljubomir Maštrović tiska " Rječničko blago ninskoga govora ", 1973. veliki Blaž Jurišić " Rječnik govora otoka Vrgade ", pouzdano djelo trajne vrijednosti i neprolazna značenja.

Da bi se otprilike znalo, koji su bili ciljevi pokreta za hrvatski književni jezik, koji radi od god. 1938., i kojemu je od početka bio na čelu sadašnji ravnatelj Hrvatskog državnog ureda za jezik dr. Blaž Jurišić, sakupio sam iz svojih papirića nekoliko točaka, kojima sam nastojao utvrditi glavna načela pokreta.

Priredio Dr. Blaž Jurišić, Zagreb, 1943., 432. [ 6 ] Ante Starčević,« Govor od 14. lipnja 1884. », u: Djela I.

Priredio Dr. Blaž Jurišić, Zagreb, 1943., 433. [ 21 ] Vilko Rieger,« Mentalitet prvih hrvatskih revolucionaraca (U 65 - oj godini od rakovičkog ustanka) », u: Dr. Ante Starčević.

Jedan od " starijih " rječnika čakavizama koji je određena inicijacija u ovu vrstu proučavanja govorâ zasigurno je Rječnik govora otoka Vrgade, koji je tiskao Blaž Jurišić još 1973. godine.

Blaž Jurišić (Vrgada) bilježi muljača - " drven sud od 30 do 40 l, u njem se i srdele sole ".

Osnovnu školu " Blaž Jurišić " na Vrgadi pohađa 13 učenika, dok cijeli otok ima 220 stalnih stanovnika