Visoko je u srednjovjekovnoj Bosni bio povremena prijestolnica bosanskih vladara.

U rimsko doba zvao se Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara zvao se Županjac, od 1925. do 1945. Tomislavgrad, zatim Duvno,...

Utemeljen nastojanjem bosanskoga kralja Tvrtka I., uporište bosanskih vladara i humskih vojvoda, potom osmanlijska gusarska baza, zatim mletačka stečevina, Herceg Novi je i grad rođenja sv. Leopolda Bogdana Mandića, drevne pomorske i trgovačke tradicije te niz spomenika.

Tako se Hum naizmjenice nalazi pod ugarsko-hrvatskom vlašću i posjedom susjednih bosanskih vladara. 1242. godine Humom je vladalo Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u koje su provalili Mongoli koji su neuspješno zaposjedali Trogir, Split i Klis da bi se opet vratili na istok.

Samostan je podignut uz crkvu posvećenu sv. Nikoli, koja je postala krunidbenom i grobnom crkvom bosanskih vladara.

U blizini je kraljevski grad Bobovac s mauzolejem bosanskih vladara, a mjesto Kraljeva Sutjeska je bilo prijestolnica banova i kraljeva Kotromanića.

To su porodice, od kojih neke traju i vuku korijene od prvih bosanskih vladara, kao što su Kulenovići (od Kulina bana), Tvrtkovići (od prvog bosanskog kralja Tvrtka), te Alaupovići, Filipovići, Raguži, Čengići, Rotimi, Despići i dr. Sve su to porodice koje su, s drugima, u sve tri vjere i naroda, stoljećima činile i čine ovo društvo u kontinuitetu, rekao je publicist Raif Čehajić.

Prakticki, cijela politicka, gospodarstvena i kulturna djelatnost Tvrtka 1 Kotromanica, kao i njegovih predaka i potomaka, te ostalih bosanskih vladara i velikasa, je usmjerena na hrvatski i katolicki kulturno-narodonosni krug - od vrhunskog djela gotickog zlatarstva, koje se nalazi u crkvi Sv. Simuna u Zadru, a nastalo je na poticaj Elizabete Kotromanic, do mnostva franjevackih samostana i crkava u srednjoj Bosni (Kraljeva Sutjeska, Visoko), do utvrdjivanja gradova i gradnje romanickih tornjeva (Jajce) te u Splitu napisanih remek djela kao sto su Hrvojev misal, kao i zbornik krstjanina Hvala, takodjer narucenih od bosanskoga vojvode i splitskoga hercega Hrvoja Vukcica Hrvatinica - sve to govori o hrvatskom i katolickom usmjerenju bosanskih vladara i velikasa, koji za srpske zemlje i kulturnu bastinu nisu pokazivali skoro nikakav interes.

Od značaja je činjenica da se Fojnica nalazila pod neposrednom vlašću bosanskih vladara, (D.

Kovačević, Gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara.) Novac označen kao kraljev (grossi di Re, denarii regis Bossine, itd.) često se spominju u izvorima i to obično u vezi s Fojnicom.

Da li uz to treba povezivati i mjesto i postojanje kovnice (a) bosanskih vladara, je pitanje za dokazivanje.

Ljiljan je simbol Gospe, sv. Ante, ali i Anžuvinaca pa se susreće u mnogim katoličkim crkvama i u domovima katolika, a bio je dominantan na dvorovima bosanskih vladara.

U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara - Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Sedidžedid (hrv.

Od 11. do prve polovice 15. stoljeća Korčula izmjenjuje razne vladare (od Venecije, zahumskih vladara, hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskih vladara i Dubrovačke Republike), da bi u razdoblju od 1420. do 1797. godine gradom i otokom vladala Venecija.

Od 1377. odnosno 1391. godine nema podataka o kovanju novca bosanskih vladara do 1436. godine.

Dugo vremena se postavlja pitanje gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara u prvoj polovici XV. vijeka, kada Srebrenica više nije bila u okvirima bosanske države.

- Područje Bihaća, Pseta, Livna, Dubice, Jajca itd pripadalo je hrvatskoj kraljevini, ono dolazi pod trajniju upravu bosanskih vladara tek njihovom ekspanzijom sred.14.st. i nikako ne pripada srednjovjekovnoj Bosni. (današnja SZ BiH u sred. vijeku, uz političke i administrativne veze, gospodarski i prometno bila je puno povezanija s sred.

BOSANSKI NOVAC Novac bosanskih vladara kovan u periodu samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.

U rimsko doba zvao se Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara zvao se Županjac, od 1925. do 1945. Tomislavgrad, zatim Duvno, da bi mu ponovno početkom devedesetih godina bilo vraćeno ime Tomislavgrad.

Postojeća srednjovjekovna zbirka uključuje novac bizantskih careva, ostrogotske novce, novce franačkih vladara, ugarsko-hrvatske novce, novce slavonskih banova, bosanskih vladara, novac gradova na istočnoj obali Jadrana (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor), novac nekih talijanskih gradova, kao i veći broj venecijanskog novca.

I to ga jedino razlikuje od svih ostalih bosanskih vladara.

Oslabljenost Crkve Bosanske prije uspostavljanja stalne osmanske vlasti u Bosni (progon njenih pripadnika 1459/60. godine, uzrokovan političkim pritiscima i ucjenama bosanskih vladara i oblasnih gospodara izvana), isključuje tezu masovnog prihvatanja Islama od strane vjernika Crkve Bosanske, ali i tezu o njihovom potpunom nestanku u tom periodu.

Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Europe leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele.

Pritom se u tituli bosanskih vladara (Tvrtko) jasno razlikuje Bosna od novostečenih oblasti.

Ako odbijemo Hum (Zahumlje), Tursku Hrvatsku (uz Pset, Glamoč, Livno kao stare hrv. župe) i Posavinu (Slavoniji) i dio Podrinja (Srbiji) srednjovjekovna oblast Bosna zapravo obuhvaća otprilike najmanje 1/3 BiH - prostor između Vrbasa, Neretve i Drine (kasnija širenja su akvizicije i osvojeni posjedi bosanskih vladara)

Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II.

Osvajanja bosanskih vladara krajem 14. st. nisu bitnije utjecala na komunikaciju između dalmatinskih gradova i njihova zaleđa niti na međusobnu komunikaciju pojedinih gradova (jer se ona najvećim dijelom odvijala putem mora).

pošto te svi prozivaju da ti i ja kažemu koju TOTALNI si amater, te ti je bolje pročitaj temu od početka ne bi li šta naučio, tek kad sve pročitaš onda se javi jer sve je to tako kako si rek ' o, ali u KURCU kakva crna hrvatska imena bosanskih vladara, to su SLAVENSKA imena koja češ sresti kod svih slavena, od rusije, ukrajine, preko češke pa do balkana ni bosna, a ni dalmacija, slavonijA, (kažem ti da veze nemaš ni sčim, i ne znam zašto se tipovi poput tebe pojave s marsa i nešto se javljaju) NIKAD nisu bili hrvatski prostor, čak dalmacija i slavonija to nisu bile sve do 1918. god, bosna nekih 20 tak godina sveukupno pod vlašću hrvatske države, za vrijeme Trpimira i Krešimira dakle, ne seri više jer si amater totalni džaba gubimo vrijeme s tobom to važi i za tebe Dragane, džaba odgovaraš ovakvim tipovima koji veze ni sčim nemaju, jednostavno ih IGNORIŠI ovo je JEDINI MATIČNI PROSTOR hrvata, nešto kasnije se " šire " prema zagrebu i TO JE SVE http://img33.picoodle.com/img/img33/... dm_93b124f.png

Inače Trnovica je skupa s 20 kaznačina 1399. godine kupljena od Bosanskih vladara i pripojena Dubrovačkoj Republici.

Nestankom braće Zlatonosović grad postaje predmetom čestih sukoba između bosanskih vladara i srpskih despota, tako da tek dolaskom osmanske vlasti oko 1460. godine Zvornik oživljava kao ekonomsko, ali administrativno središte jer u ovom gradu je od 1483. smješten sandžakbeg Zvorničkog sandžaka.Tada je nastao najveći broj mahala i istoimenih džamija.