Kao, naprimjer, krunidbenoj crkvi bosanskih kraljeva u Milima kod Arnautovića (kroz koju i dalje prolazi put), potom starom gradu Visokom, bogatim arheološkim nalazištima iz neolita, te na kraju krajeva netaknutim prirodnim ljepotama.
Kao, naprimjer, krunidbenoj crkvi bosanskih kraljeva u Milima kod Arnautovića (kroz koju i dalje prolazi put), potom starom gradu Visokom, bogatim arheološkim nalazištima iz neolita, te na kraju krajeva netaknutim prirodnim ljepotama.
- Neka Korići ne fale u Bosni, kad apoštolski kralj, nasljednik bosanskih kraljeva, svoje zastave u bosansku grudu zasadi
U vrijeme hrvatsko-ugarskog kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490), poznati su novci bosanskih kraljeva Stjepana Tomaša (1443. - 1461.) Stjepana II Tomaševića (1461. - 1463.) i Nikole Iločkog (1471. - 1477.).
Uz samostan je bila i krunidbena bazilika bosanskih kraljeva posvećena sv. Nikoli, u kojoj se krunio i prvi bosanski kralj Tvrtko I.
U Bobovcu od vremena bosanskih kraljeva žive Sasi, vrijedni rudari, koji su radili za potrebe kraljevskog dvora.
ok.po ćemu je besmlisca to da su u poveljama bosanskih kraljeva 60 % čakavski oblici. zašto je Lovrić luđak?
današnji muslimani nemaju pravo na baštinjenje povijesti bosanskih kraljeva, niti se igdje kod muslimana očuvao kult bosanskih kraljeva.
Nakon što je potvrdio svoje mjesto u Bosni Tvrtko pripaja Bosni veliki dio Srbije, zatim pripaja Bosni Zetu i južnu Dalmaciju, uključujuci Jadransku obalu od Dubrovnika do Boke Kotorske... U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše Kraljem Bosne 1377. godine u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), što je krunidbeno mjesto i svih kasnijih Bosanskih Kraljeva.
U blizini se nalazi Bobovac, mjesto na kojem je bilo sjedište bosanskih kraljeva.
Koliko se sjecam (a Boga mi nisam ni slijep) jedino sto je digao na noge su bili oni razni zaludjenici, krampasi i bagerasi, koji su zadzaba krampali i preoravali (citaj: skrnavili) brdo Visocicu i usput dijelove zaostavstine drevnih bosanskih kraljeva.
Ibrahim Kajan nas još jednom iznenađuje svojom novom knjigom putopisa " Tragom bosanskih kraljeva ".
Mjesto je to pored Kaknja poznato iz povijesti kao sjedište bosanskih kraljeva uz koje se danas vezuje i ime hrvatskog reprezentativca Dejana Lovrena, rođenog u Zenici, koji je upravo tamo napravio svoje prve nogometne korake.
Dobro se novinar Elvir Huremović upitao o kakvoj se zaštiti nacionalnog blaga može uopće govoriti kad u zemlji na mjestu krunidbe prvih bosanskih kraljeva lokalno stanovništvo slaže stogove sijena, kad premještaju stećke na dno oranice kako ne bi smetali traktorima pri oranju.
Tvrđava Topana nastala je u 10. stoljeću, kroz povijest imala je izuzetno strateško značenje i nekoliko puta se spominje u poveljama hrvatskih i bosanskih kraljeva, a bila je nastanjena do 1816. godine.
Herceg Stjepan borio se za stabilnost Humske zemlje, pa je zbog turskih osvajačkih prijetnji s istoka održavao prijateljske odnose s rodom bosanskih kraljeva Kotromanića.
Otad pa sve do pada pod Turke Brela i Krajina su pod vlašću bosanskih kraljeva i velikaša Hrvatinića i Kosača.
Kotor je bio pod pritiskom od braće Balšića koji su vladali Zetom, a bez od drugih bosanskih kraljeva Kotor je zatražio 1395. mletačko pokroviteljstvo.
Pritisnut od braće Balšića, koji su vladali Zetom, a ne dobivajući nikakve pomoći od drugih bosanskih kraljeva, koji su iza Tvrtkove smrti ovladali Bosnom, zatražio je Kotor 1395. mletačko pokroviteljstvo.
U pisanim dokumentima mjesto se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. stoljeću Kreševo je jedan od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom.
Zabilježeni su po prvi put 1396. a ponovo potvrđeni 1434 god. od strane bosanskih kraljeva i hrvatskih banova
Konavle su tijekom 14. st. u posjedu bosanskih velikaša, a od 1377. priznaju vlast bosanskih kraljeva.
To je beg Zlatarević, stara bosanska korjenika, koji svoju plemenitu lozu vuku još iz srećne dobe domaćih bosanskih kraljeva kad su se njegovi pređi brojili među prve velikaše kraljevstva.
Kako je Vladimir Ćorović 1914. zabilježio, tu je nađena " monumentalna crkvena zgrada iz vremena bosanskih kraljeva ", koja je djelomično bila " sagrađena na temeljima manje crkve, a pod njom bijahu opet temelji rimske zgrade ".
Prvi prikazuje utvrdu Vranduk, sjedište bosanskih kraljeva i hiže dida (sjedište patrijarha) bosanskih bogumila.
moj dida je porijeklom iz Solina.pretpostavlja se da su se moji preci doselili iz Petrova polja kod Drniša u Solin, a to je bilo oko 1650. moje prezime ima još u Istri, oko Pule i prema jeziku kako govore Hrvati iz tog kraja Istre, veoma je sličan jeziku mog dide.to je šćakavica.nikakva staroštokavica.najbolje je reć šćakavica. šćakvicon je napisan iz Poljički statut iz 15. st. baba mi priča čakavski, inače je iz Kaštela.uspoređujući standardni književni hrvatski sa šćakavicom i čakavicu sa šćakavicom, vidi se da je dosta bliža šćakavica čakavici, nego štokavskom-ijekavskom. povelje bosanskih kraljeva i natpisa na stečcima i neke kasnije spisi franjevaca, pokazuju izuzetnu sličnost tog starog bosankog govora sa govoron mog dide. a još da kažen da posavski govor, tj šokački, je izuzetno sličan čakavskom.pa i sama akcentacija je slična.šokci su naselili slavoniju a došli su iz bosne. specifično na posakvskom govoru je čakavski akut.a ne samo to, ima mnogo sličnosti taj posavski govor sa čakavskim.i onda je apsurdno govorit o nekoj staroštokavici u bosni. to je šćakavica, koja je slična i čakavici i štokavici, al je sličnija čakavici.
Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka.
Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva.
Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i kraljica (Tvrtko I.
Nadam se da će mo i ubuduće donositi istinu iz visočke doline bosanskih kraljeva, ma koliko se to nekome ne sviđalo.
Valjda si citao o pragmaticnosti bosanskih kraljeva.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com