Berislavići Grabarski ili Doborski su feudalci iz Slavonije, nazvani po svome posjedu Grabarje, vjerojatno potomci bosanskog bana Borića.

da, imali su neum i hercegovinu, ali to je bilo u doba kad su bili na vrhuncu... počeci dubrovačke republike sežu u 13 stoljeće, a počeci njenog širenja su vezani za kupnju stona i poluotoka pelješaca, koji su kupljeni od bosanskog bana stjepana kotromanića i srpskoga kralja stjepana dušana...

Prvi pomen grada pod sadašnjim imenom spminje se u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića1322.godine, ali kako se vidi iz napred navedenih povelja grad je mnogo stariji nego što se spominje pod ovim sadašnjim imenom.

Njih su otud potisnuli novi hrvatsko-ugarski vladari iz dinastija Anžuvinaca, također uz pomoć bosanskog bana Stjepana II.

Miroslav se oženio bogumilkom, sestrom bosanskog bana Kulina (manihejac-pataren), te poduzima nasilne mjere protiv katolika.

Od kraja XV st. nastavlja se utvrđivanje, 1386. u tvrđavi je bila zatočena hrvatsko - ugarska kraljica Marija i njezina majka Elizabeta, žena hrvatskog-ugarskog kralja Ludovika Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepa Kotromanića.

Poznato je da je papa još 1200. godine, dakle usporedo sa sazivanjem 4. križarske vojne, pozvao i ugarsko-hrvatskog kralja Emerika da privede bosanskog bana Kulina natrag kršćanstvu, a ukoliko to ne uspije da protjera i njega i sve heretike u Bosni (koji su se nazivali krstjani), a dobra im zaplijeni.

Ako su tu zemlju stvarno naselili Hrvati u 900. godini onda je valjda ne logicno da Hrvatski kralj Kresimir I napada Bosanskog bana 968. godine?

Anžuvinca i kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića, a izradio ju je zlatar Francesco di Antonio da Sesti iz Milana od 1377. - 1380. godine, zajedno s Andrijom Markovim iz Zagreba, Petrom sinom Blaževim iz Rače te Stipanom Pribčevim i Mihovilom Damjanovim.

Koristeci samo logiku i podatke koje su nam ostali: Spomen Bosanskog bana iz 968., spomen Bosne iz 950., spomen Bosanaca iz 1155 itd. ostaje mi samo da zakljucim da je Nada bila u pravu te da je se na podruciju Bosne nalazila drzava i prije nego sto je " otkrivena " od strane Bizanta.

Ljetopis Popa Duklana spominje Bosanskog Bana 967. godine. u 11. stoljecu se spominje Ban Pavle te " Bosanski Banovi " kojima se ime ne spominje samo njihova uloga i politicka pozicija u vecem kontekstu.

Titula bosanskog bana u 11. st. je neupitna i to je provjeren podatak i za " nepodobnog " Šišića, kamoli kod ostalih, nikakve dvojbe oko toga ne bi trebalo biti:

Sve je počelo od vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom.

Prvi pisani podaci o konjima na đakovačkim biskupskim posjedima potječu iz 1374. godine, u povodu vjenčanja u Đakovu bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom.

Godine 968. hrvatski kralj Mihajlo Krešimir udario je na bosanskog bana, a borbe su se vodile u župama Plivki, Luki i Uskoplju, pa je to prvi povijesni spomen Uskoplja. 17 Bosanski ban Stjepan II.

Anžuvinca i kćer bosanskog bana Stjepana Kotromanića.

Tako Jelena Kotromanić, žena kralja Ludovika i kći bosanskog bana 1377. u Zadar dovodi Franju iz Milana i daje mu zadatak da napravi raku za tijelo sv. Šimuna, koje se u Zadru otprije čuvalo. 250 kg težak kovčeg napravljen od zlata i srebra najljepši je zlatarski rad u ovom dijelu Europe.

Škrinju je naručila kraljica Elizabeta, kćer bosanskog bana Stjepana Kotromanića i žena Ludovika Anžuvinca, ugarsko-hrvatskog i poljskog kralja.

E neka si mi vala reko, jel ti znaš da je Rastko bio knez Humski pre nego što se zamonašio i postao monah i arhiepiskop Sava?, jel takođe znaš da mu je stric knez Miroslav bio knez Humski?, i da je Hum do bosanskog bana uvek bila deo srpske države?, tako da je " dobačaj " jako logičan, ali ako tebi nije?, ja te nemam nameru uveravati

Desno od natpisa prikazana je smrt bosanskog bana Stjepana II.

U hrvatske su krajeve templari došli u 12. stoljeću na poziv bosanskog bana Borića.

ŠUBIĆA PAVLA NOVAC Pavao Subić, bribirski knez, herceg Dalmacije, ban Hrvatske i gospodar Bosne, bio je oko 1299. g. od bosanskog bana Stjepana Kotromanića priznat za vrhovnog gospodara Bosne.

Elizabeta, kći bosanskog bana Stjepana II.

Templari su u Hrvatsku stigli u 12. st. na poziv bosanskog bana Borića.

Sam naziv " BOSNA " potiče od Ilirske riječi " Bosona ", o kojoj se prvi pisani tragovi pojavljuju već 948. godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu " De administrando imperio ", po prvi put spominje " Horion Bosona ", što u prijevodu znači " Zemlja Bosna " 3 BOSNA kao banovina 1154. - 1377. god 1154. g. prvi put u svojstvu banovine BOSNA se spominje preko bosanskog Bana Borića, u vrijeme ugarsko-Bizantijskih ratova o kojim opširno piše Bizantijski kroničar Kinamos, koji Bana Borića naziva saveznikom Ugarskog Kralja Već bizantski car Manojlo Komnen (1143. - 1180.) navodi da u Bosni postoji slavensko pleme Bošnjani, koji govori slavenskim - bošnjačkim jezikom Nakon smrti cara Manojla Komnena 1180. godine Bosna se, u stvari oslobodila ugarske vlasti i uspjela je prvi put postati manje-više nezavisna država, koja od kada, 1180. godine, na vlast u Bosni dolazi njen najpoznatiji vladar svih vremena - Ban Kulin, postaje sve jača i veća država, tačnije počinje prerastati u najmoćniju državu na Balkanu.

Fermendžin navodi još jedan podatak o starosti tog roda. Veliki vojvoda Vladislav Galešić upisan je u dubrovačkoj ispravi, izdanoj od bosanskog bana Stipana Kotromanića 1332. godine, kao jedan od svjedoka u sporu među bosanskim velmožama. Među osobama na mućko-lećevačkom području koje se spominju u dokumentima iz predturskog razdobolja K.

U listini iz 1163. godine, kojom ugarsko-hrvatski kralj Stjepan IV. potvrđuje izvjesne privilegije " pred velikašima (svog) kraljevstva ", među kojima nabraja i bosanskog bana Borića.

Kao pobožna Hrvatica iz Bosne, kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića, stavila je na raspolaganje oko 250 kilograma srebra ovlastivši petoricu zadarskih plemića da sklope ugovor s majstorom Franjom iz Milana o izradi rake.

Čak 35 ulica nazvano je imenima vladara ili plemenitaša kojima valja pribrojiti i dvije ulice koje su ponijele imena kraljica; ilirske kraljice Teute koja je vladala u 3. stoljeću prije nove ere o kojoj izvješćuje grčki povjesničar Polibije i Elizabete Kotromanić, kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, hrvatsko-ugarske i poljske kraljice, te grofice Katarine Zrinske, sudionice urote Zrinskih i Frankopana. Svoju " ulicu ima i rimski car August.

Prve godine 14 vijeka na području Bosne protiču u znaku sukoba između hrvatskog velikaša Mladena Šubića i bosanskog bana Stjepana I Kotromanića. Šubić ipak pobjeđuje 1302 god. i pokorava Bosnu za sljedeće dvije decenije do 1322 god.