Otkrio ju je dr. Branko Gavella, nastupala je s Boženom Kraljevom, Belom Krležom, Ervinom Dragman, školovala se sa Svenom Lastom, Perom Kvrgićem, Dragom Krčom, Josipom Marottijem, Etom Bortolazzi, bila je u družini Vikija Glovackog i Brace Reissa, milijunska ju je publika prigrlila kao svog najdražeg Grabancijaša, a njezin je Hrdalo Potepuh i Ikača Kerempuh dospio i do trona samog Veselog Diktatora.

Ti otočići kulture, za koje su Vladimir Gerić i njegov mentor i učitelj Branko Gavella posebno zaslužni, stvarali su dragocjenu razliku između naše sredine i tvrdolinijaških socijalizama i komunizama, za koju smo se u mnogim kasnijim raspravama hvatali kao za slamku spasa hrvatske i uopće ovoprostorne časti.

Dr. Branko Gavella, jedan od osinvača Zagrebačkog dramskog kazališta, danas Gradskog dramskog kazališta " Gavella ", teatrolog, pedagog, prevoditelj, kazališni kritičar i redatelj, utemeljitelj Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu, preminuo je 8. travnja 1962. godine.

Večeras su, dodjelom nagrade " dr. Branko Gavella ", koju je osvojila predstava " Zagrebački pentagram " Filipa Šovagovića, Igora Rajkija, Nine Mitrović, Damira Karakaša i Ivana Vidića, u režiji Paola Magellija, i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, završene 24. " Gavelline večeri ".

Garaža Zagrebačkog kazališta mladih, nastala po tekstu Zdenka Mesarića, u režiji Ivice Buljana, osvojila je nagradu dr. Branko Gavella Gavellinih večeri za najbolju predstavu u cjelini, objavljeno je na svečanu zatvaranju tog festivala, na kojem je od 18. listopada prikazano dvanaest predstava, ponajboljih premijernih ostvarenja prošle kazališne sezone.

Iako je u isto vrijeme u Beču studirao i njezin brat Branko Gavella, ništa nije pomoglo.

Iako isprva Branko Gavella nije vjerovao u nju, pa zahvalnost za potporu u svojim početnim glumačkim koracima duguje pokojnom Svenu Lasti, već kao studentica 4. godine primljena je u današnju Gavellu.

Tko zna, ako možda jednom na drugoj obali sretne najvećeg idola zagrebačkih dama iz njegove mladosti, legendarnoga Borivoja Šemberu, neće li njih dvojica okupiti ansambl s kojim bi ponovili uspjeh iz slavnih dana Zagrebačkoga dramskog kazališta (danas Gavella)?... Najstroži i najzahvalniji gledatelji mogli bi im uz besmrtnoga Moli rea biti Branko Gavella, Marijan Matković, Vlado Habunek, Ranko Marinković...

Premijera Parsifala u Zagrebu bila je 28. travnja 1922. Redatelj je bio dr. Branko Gavella. Dekoracije i kostime, po nacrtima prof. Tomislava Krizmana, izradili kazališni slikar E.

Kroz studij glume su ga, između ostalih, vodili velikani hrvatskog glumišta i kazališta Tito Strozzi i Branko Gavella.

Prvu postavu režirao je Branko Gavella, dirigent je bio Milan Sach, a scenograf slikar Tomislav Krizman.

Dirigirao je Milan Sachs, redatelj je bio dr. Branko Gavella.

Zuppa je na liniji tog angažmana morao, radi fabrikacije statusa Šnajderove kontroverznosti u doba komunizma morao dokazivati kako je Šnajder (u daljnjem tekstu: Šac) bio u bivšoj Jugoslaviji kao dramski pisac slabo ili nevoljko prihvaćen, naročito s njegovim tobože kontroverznim Faustom, koji je, u stvari, postavljan bna scenu u Varaždinu, Sarajevu i Beogradu, pa direktno prenošen na televiziji i nagrađen godišnjom državnom nagradom Dr. Branko Gavella.

Dobio je, između ostalih, tri glavne nagrade Nagradu grada Zagreba, Vladimir Nazor i Branko Gavella.

Redoviti je č lan Akademije postao 1961. Kao mladi doktor s diplomom be č koga fakulteta Branko Gavella javlja se u književnosti 1910, kao autor kazališnih kritika u zagreba č kome njema č kome dnevniku Agramer Tagblatt pod šifrom ll.

Manje je poznato da je Branko Gavella pisao i fikcionalna književna djela: Pjesma radu nastala je 1943. u 62. broju Spremnosti kao desetera č ki govorni zbor, a rukopisni Put Hrvata, govorni oratorij u stihovima iz 1944. godine, ostavština je Odjela HAZU-a, strukturno usporediva s Nazorovim Hrvatskim kraljevima.

Ima i novinara (i to uglavnom onih iz sportskih rubrika, tko bi znao zašto), bivših i aktualnih ministara (uopće se ne šalim), ljudi koji su vam poznati kao konobari iz nekih drugih birtija, određeni broj samostalnih obijača šankova, poneki zbunjeni student, gospođe čije su najbolje godine prohujale dok je Branko Gavella još bio živ i šareni prolaznici koji su se samo na tren došli skloniti od buke ulice i poželjeli su je malo promatrati izvana.

Zamisao redatelja Branka Brezovca o Glembajevima kao glazbenoj drami, kojom će, kako tvrdi, pokušati napokon otkriti što je Branko Gavella mislio kad je o Krležinim likovima govorio da imaju »mikelanđelovske proporcije«, dugo je najavljivana.

Ali za sve je kriv dr. Branko Gavella.

Svi smo bili oduševljeni, što je netko, sjećam se, prokomentirao: Pa naravno, kada je to režirao dr. Branko Gavella.

Večeras su, dodjelom nagrade " dr. Branko Gavella ", koju je osvojila predstava " Garaža " Zdenka Mesarića, u režiji Ivice Buljana, i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih iz Zagreba i Teatra La MaMa E. T. C. iz New Yorka, završene 25. " Gavelline večeri ".

- Držićeva redateljsko-inscenatorska rješenja; Scenski prostori, scenografija i kostim u hrvatskom kazalištu XVII stoljeća; XVII stoljeće, Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, 1977; Hrvatska kazališna režija u razdoblju moderne; 1980; Branko Gavella - prvi Krležin redatelj; 1981; Kazalište i grad, 2003; Zemljopisni i dramski prostor Kamila Gregora, 2005.),

U Zagreba č kom dramskom kazalištu, današnjem Gradskome dramskom kazalištu Gavella, dr. Branko Gavella režirao je drame U logoru i Golgotu Miroslava Krleže, Na kraju puta Marijana Matkovi ć a, Kako vam drago i Macbeth Williama Shakespearea, Kir Janju Jovana Sterije Popovi ć a, Svoga tela gospodar Slavka Kolara, Zatvorene sobe Grahama Greena i Tirenu Marina Drži ć a.

Prvi posao daje mu Branko Gavella 1953. u Gradskom dramskom kazalištu gdje ga zapošljava kao prvog dramaturga.

Nakon američke praizvedbe predstava je premijerno izvedena u veljači 2010. godine u Zagrebačkom kazalištu mladih i iste je godine na Gavellinim večerima dobila nagradu Dr. Branko Gavella.

ZAGREB, 20. listopada 2012. - Predstava " Idiot " Zagrebačkog kazališta mladih, nastala prema istoimenom romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u dramatizaciji i režiji Ivana Popovskog, osvojila je nagradu " Dr. Branko Gavella " ovogodišnjih Gavellinih večeri, objavljeno je na večerašnjoj dodjeli nagrade koja nosi ime osnivača zagrebačkog dramskog kazališta u Frankopanskoj ulici.

Branko Gavella kaže da su " odjeveni kostimima iz kazališne ropotarnice ").

Prošlo je više od šezdeset godina otkad nam je u glumackoj školi naš veliki ucitelj i redatelj dr. Branko Gavella na satu jednog poslijepodneva rekao: Danas nema nastave.

Gavelline ve č eri najsnažnije je obilježilo naizgled rubno, a zapravo indikativno i snažno doga đ anje oko njih: tri dana prije njihova ovogodišnjega po č etka dogodila se u susjednom Hrvatskom narodnom kazalištu, iz kojega je Branko Gavella poveo glumce po č etkom pedesetih godina, i jeka teatra apsurda u stvaranje novoga, Zagreba č koga dramskog kazališta, danas Gavelle, kao manifestan i konkretan prosvjed tad pateti č noj haenkaovskoj en face glumi i u želji za stvaranjem suvremenoga repertoara i kazališta, prikazivanjem Becketta, Ionesca, Kaštelana... hrvatska praizvedba Martini ć eve Drame o Mirjani i ovima oko nje, koja je nakon praizvedbe u Beogradu drugi put izvedena u Ljubljani, u Mestnom gledališ č u, 4. ožujka 2010. u režiji Dušana Jovanovi ć a, a tre ć i put u Zagrebu nedavno, 15. listopada, u režiji redateljice mla đ ega naraštaja Anje Maksi ć Japundži ć.

Branko Gavella postavio je posljednji Lađu na pozornici, poslije je igrana i u Dramskom programu Hrvatskog radija.