Mnogi Buddhini ucenici, ako smo jos kod buddhizma, su ispoljavali razne nadnaravne moci teleportacije, otpornosti na oganj, materijalizaciju itd.

Primjetit cete da su mnoge teme iz buddhizma.

Zagrebacka izdavacka kuca Demetra d. o. o. je izdala novi naslov s podrucja buddhizma: http://www.demetra.hr/biblioteke.php?knjiga=183

Tantra Tibetanskog Buddhizma ili bilo kojeg drugog Budhizma je nešto sasvim drugo nego što se propagira kroz new age.

Ono sto je vazno kod buddhizma, yoge, taoizma i sl. duhovnih puteva koji svi zajednicki i jednako njeguju sabranost paznje kao temelj oslobodjenja, jeste da se krajnja istina ne moze dostici umovanjem i razmisljanjem.

Sve ostale forme Buddhizma kasnije postaju teisticke.

Mahayana buddhizam, Yogacara Buddhizam, Vayrayana Buddhizam i posebna vrsta ZEN-buddhizma, kao ogranka Mahayana Buddhizma u Japanu.

Kontrast između zen-buddhizma i bujajućeg kapitalizma američkog tipa koji već dugi niz godina traumatizira japansko društvo ovdje se može promatrati unutar obiteljskog okvira.

Kod njega se on upoznao samo sa nihilizmom hinayana Buddhizma

Medjuti, njegov nihilizam i onaj iz Buddhizma takodjer nemaju vise nista zajednicko.

Zašto je to tako - zašto Tibetanci i Kinezi i Japanci nisu jednostavno usvojili buddhizam kakav im je došao iz Indije nego su stvorili neki svoj oblik buddhizma?

I je li to pitanje ekvivalentno pitanju zašto mnogi današnji zapadnjaci (uključujući Fazliju i mene) nalaze mnoge aspekte buddhizma vrlo zanimljivima, ali mnoge i teško prihvatljivima?

A sam Schopenhauer izvorno kaze: Cite/" Wenn nämlich vor den Augen eines Menschen jener Schleier der MAJA, das principium individuationis, so sehr gelüftet ist, dass derselbe nicht mehr den egoistischen Unterschied zwischen seiner Person und der fremden macht...., dann folgt von selbst, dass ein solcher Mensch der in allen Wesen sich, sein innerstes und wahres Selbst erkennt, auch die endlosen Leiden alles Lebenden als die seinen betrachten und so den Schmerz der ganzen Welt zueignen muss....... Er erkennt das Ganze, fasst das Wesen dasselben auf und findet es in einem steten Vergehn, nichtigem Streben, innerm Wiederstreit und beständigem Leiden begriffen, sieht, wohin er auch blickt, die leidende Menscheit und die leidende Tierheit, und eine hinschwindende Welt. " Cite - Kraj/Prijevod Citata/" Ako naime, pred ocima jednoga covjeka, onaj slajer MAJA, postane transparentan, da taj doticni nije vise u stanju napraviti egoisticku razliku izmedju sebe i drugoga, onda slijedi samo po sebi, da taj covjek u svim bicima prepozna samoga sebe, posmatra sva beskonacna trpljenja svih bica kao svoja, i bol cijeloga svijeta uzima na sebe........... On upozna cjelinu, spozna njezinu sustinu u jednom neprestanom radjanju i umiranju, u unutrasnjoj borbi i neprestanom trpljenju, i vidi, kud god baci pogled, trpece covjecanstvo i trpeci zivotinjski svijet, i jedan u trpljenju umiruci svijet. " Cite-Kraj/U knjizi, " Die Welt ist Wille ", cetvrta knjiga, Schopenhauerov pesimizam potjece potpuno iz Buddhizma, gdje Maja kroz meditaciju postaje transparentna

Moral i etika hinayana Buddhizma je satkan u ovim gore navedenim postulatima, i nije teisticki.

Ono sto je bitno jeste to da se radi o najizvornijem obliku buddhizma kakav je poducavaosam Buddha.

To je dakle najstarija i najoriginalnija skola buddhizma.

Zapadni citatelj (mastatelj, zamisljatelj buddhizma) procita ovakve mahayanske mudrosti, i u njima pronadje opravdanje da i dalje ne radi nista...

Dvije stvari su bitne kod buddhizma.

ne znam jewsi li upoznat s primjerom kočije iz buddhizma: pokušaj dokaza nepovezanosti ukazivanjem na to da se ne može objasniti što je kočija zbrojem njenih dijelova - dakle, ona ne postoji. isto se odnosi i na identitet... ali ovdje je prisutna ogromna rupa: zove se logika. logika priznaje samo jednoznačne odgovore, a na pitanje povezanosti dijela i cjeline nema jednoznačnih odgovora. svi osnovni pojmovi kojima se koristimo izmiču definicijama, poput skupa u matematici: razumijemo ih intuitivno, ali ih ne možemo definirati, jednostavno zato što su u temelju same logike. očito je da kočija jest cjelina koja ima dijelove; očito je da se cjelina ne može objasniti pukim zbrojem dijelova, kao ni obratno. odgovor na to je sinergija.

Kod buddhizma mi je najbolje sto ima cjelovit pristup: um = osjecaj = tijelo.

To je dobra osnova svakom prosjecnom skolovanom ili samoukom filozofu za upucenje u pitanje buddhizma.

U mahayana Buddhizma, koji je postao kroz povijest teisticki, stvar se doima sasvim drugacije, jer tu " unio mystica " predstavlja jedinstvo s necim sveobuhvatnim nadolazecim, ali iz vana, ne iznutra, sto se onda poistovjecuje sa sjenom Bozije svemoci.

Ti ne samo da nerazumjes text, nego nerazumjes niti pesimizam Schopenhauera, sto sam i naveo u mom gornjem upisu, potjece iz Buddhizma.

A ja mislim, da je interpretacija Buddhizma (hinayana ogranka) kriva interpretacija, buduci da sve druge vrste ovoga dozivljaja su teisticke

Aganor kaže: Kao i njegov ucitelj Schopenhauer, od kojega je pokupio ideju nihilistickog shvacanja prvotno iz Buddhizma, kojega je Schopenhauer vrlo dobro poznavao, smatra da je svaki moral i etika suvisan.

Tim se dolaskom ujedno označuje i početak vedskoga doba, koje završava u vrijeme pojave buddhizma, dakle u vrijeme oko 500. g. pr.

Meni je to totalno banaliziranje tog koncepta... koji BTW nije bio jedinstven unutar buddhizma samoga.

Namjera je putnika bila da posjete najsvetija mjesta tibetskog buddhizma, osobito jezero Manasarovar i planinu Kailas, jedno od najsvetijih mjesta u Aziji uopće, jednako sveto buddhistima, hinduistima i đinistima.

Kasnije tek nakon Buddhe su razni oblici buddhizma poprimili religijska obilježja i mnogi su i postali religija.

Japanska je umjetnost od samih njenih početaka bila i ostala minimalističkom, što može ponajviše zahvaliti utjecaju zen buddhizma, koji još od 8. stoljeća prožima svaki segment japanske kulture.