I četvrta spona jest jezik kojim se likovi obraćaju čitateljstvu bunjevačka ikavica, govorni jezik dijela Hrvata u Bačkoj koji se do sada uvelike u javnosti negativno percipirao i često bivao predmetom poruga, koje su trpjeli subjekti toga govora, rekao je ne skrivajući emocije laureat Žigmanov te dodao kako je ravnajući se značenjem Sage kao pripovijesti vezane za tlo, podneblje, svjesno, romantičarsko programatski natapao tekstove lokalnom bojom od toponimskih do etnografskih obilježja, kako bi ih i faktografski čvrsto zakovao za taj prostor, prostor koji je davno izgubio veći broj sadržaja koji se opisuju. Tako postavljeno i realizirano, ovo djelo je opisano već, ako mi je dopušteno ovdje i sada citirati, kao kaligrafski profinjen zapis o tome svijetu i jeziku, svijetu i jeziku koji su uvelike nestali.

Odabir građe napravljen je na temelju ranijih istraživanja Željka Vegha, voditelja Zbirke Rara u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, objavljenih u bibliografijama Sladki naš kaj (1998.) i Slavonska i bunjevačka ručna knjižnica (1999.).

U knjizi se nastojalo jezične značajke sačuvati u izvornom obliku, rekla je Vulić i upozorila na izrazito nastojanje autora da bunjevačka pisana riječ i kulturna baština budu integralni dio hrvatske kulturne baštine.

U crkvenim matrikulama subotičkim, nalazimo zapis od 01.12.1687. godine. i bunjevačka prezimena: Parčetić, Bilogrivić, Grubišić, Kubatović, Vuković, Merković, Dumentić, Tendarević, Vojnić, Rajić, Miljković, Đelmić, Sučić, Jurić, Kulić, Pastorović, Plević, Mamužić, Ivković, Tovarić, Čižić, Storinković, Dertić, Ivošević, Vuk Gostovirović, Goretić, Hajduković, Kiperšić, Sindetić, Ukrajinović.

Među višim činovnicima tih županija nalazimo ova bunjevačka imena: Skvarić, Josim, Orimac, Matija Sučić, Martin Sostorić, Ignjat Babić, Martin Lipković, Petar Đurković, Mihailo Adamović i dr. Drašković (Leopold Trakošćanski) bijaše takođe župan bodriški (1746. g.).

Rad joj je obnovljen pod " opreznijim " imenom, kao " Bunjevačka matica ", koje nije bilo iritirajuće srpskim ekstremistima, u tada još ratno doba, 6. rujna 1995..

Kupilo je objekt u kojem je do tada radila Bunjevačka Matica (BPM), koja će imati pravo zadržati jednu kancelariju u njemu, do isplate ugovorene cijene.

On je istaknuo: ÂťHvala vam, hrvatska bunjevačka braćo, za ovaj doček

Ante Letić Nune kao autor glazbe za pjesmu " Zaspala je bunjevačka vila " (glazba: Ante Letić Nune, stihovi: Gabrijela Diklić, aranžman: Nela Skenderović) je dobio drugu nagradu strukovnih sudaca.

Treću nagradu je dobila pjesma " Bunjevačka noć " (glazba: Marinko Barčan, stihovi: Rajko Stilinović, aranžman: Danijel Krmić) koju je izveo tamburaški sastav Svirci moji iz Pitomače.

Po njihovom izboru, najbolja je pjesma bila " Zaspala je bunjevačka vila " (glazba: Ante Letić Nune, stihovi: Gabrijela Diklić, aranžman: Nela Skenderović), izvođača Ante Letića Nune.

Po podacima za 1927, od 74 odvjetnika, Bunjevaca je bilo samo 6. Slično je stanje bilo i u liječničkome staležu, od 74 liječnika, bilo ih je 7.10 Bunjevačka je mladež između dvaju ratova visoko obrazovanje mahom stjecala na zagrebačkom sveučilištu.

U tom selu su se još u 20. st (tad je već bilo miješano) nalazila ova bunjevačka prezimena koja se mogu naći i na kasnijim područjima: Došeni, Radošinovići, Pilipovići, Šarići, Adžići i Mršići, zatim Čačići u Bruški, Anići u Kruševu, Markovići u Nadinu, Dundovići u Gorenjm Zemuniku, Šikići u Kozletu, Rončevići u Jasenici itd.

Vojna obavještajna služba iz Subotice poslala je 1934. izvještaj šefu te službe u Beogradu, u kojem ocrtava Âťnarastajuće uspehe hrvatske akcije među BunjevcimaÂŤ.20 U njemu se među ostalim navodi ÂťDa je katoličko sveštenstvo u Subotici, Bajmoku, Somboru, sa biskupom na čelu, potpuno hrvatski orijentisano i stavilo se potpuno u službu širenja hrvatske ideologije među Bunjevcima.ÂŤ Osim nabrajanja uspjeha u toj Âťhrvatskoj akcijiÂŤ, gdje se apostrofiraju i Âťskoro sva bunjevačka univerzitetska mladež, koja se školuje u Zagrebu, gde oni postaju hrvatski šovinisti i prenose ta shvatanja, sa uspehom u bunjevačke maseÂŤ, Hrvatski dom u Subotici, Bunjevačka matica, mladi bunjevački književni naraštaj na čelu s Petrom Pekićem, koji je napisao povijest Bunjevaca-Hrvata, koja je zabranjena jer Âťširi plemenski separatizamÂŤ, biskup Budanović i bivši gradonačelnik Stipić, pada u oči da, kako se to vidi iz zaključka izvještaja, najveću odgovornost za takvo stanje pripisuju doseljenim Hrvatima. ÂťUspesi tog svake pažnje vrednog rada nekolicine Hrvata, za ovih 15 godina u Subotici, Žedniku, Bajmoku, Tavankutu, Somboru, itd. su danas ti, da je sva bunjevačka inteligencija i najmanje 80 % bunjevačkog naroda potpuno hrvatski i strogo katolički, ne samo orijentisana, nego i oduševljeno zadahnuta.

Njegov skladateljski opus najčešće je bio povezan sa Slavonijom, a poznata su mu djela " Slavonska rapsodija ", " O tamburici ", " Baranjska rapsodija ", " Bunjevačka grana " i mnoga druga.

Sudarević je stoga 1922. pisao ministru Pribićeviću, s time što je pored ponovljenih kritika, naglasio pitanje " da li se takvom prosvjetnom politikom ' tendenciozno namjeravaju bunjevačka djeca postepeno posrbiti '? ".

Ista sudbina je 1941. zadesila dva hrvatska-bunjevačka naselja u Ličkom Pounju - to je Boričevac i Brotnja, tamo su se Hrvati naselili krajem 18. odnosno početkom 19. stoljeća, jer je taj dio Like oslobođen od Turaka 1791. - znači sto godina nakon oslobođenja najvećeg dijela Like.

Ova buna se naziva ribnička ili bunjevačka.

Naime Senjski biskup je 1752. g. izdao okružnicu nekim župnicima preko Velebita da malo pripaze na bunjevačka prela, gdje se održavaju sastanci mladića i djevojaka imajući na umu nemoral koji se krije iza toga i da se na svaki način iskorijeni bunjevačka nošnja osobito djevojačka, koja je za tadašnja shvaćanja bila preslobodna.

A zamislite da smo u Jugoslaviji bili hrvatska bunjevačka enklava.

Sudjeluju mališani iz hrvatskih vrtića i učenici hrvatskoga jezika Vancaške škole te Bunjevačka zlatna grana.

Radoševići - Druga najjača bunjevačka grupa u Liču.

Sva su ova bunjevačka plemena pokazala veliku reprodukcijsku moć i snagu za održanjem.

A Vojvodina je toliko srpska koliko mađarska, toliko bunjevačka koliko rumunjska, toliko slovačka koliko hrvatska,

Naime, Kujundžić je pisao pjesme za velika bunjevačka prela " (" preljske pjesme " [ 1 ]), manifestacije koja se održavala svake godine, od 1879. do 1942., na 2. veljače.

Od 19 sati sviraju domaći tamburaši Bačka, sudjeluje Bunjevačka izvorna grupa.

Na ovom natjecanju risara vodonoše su bile djevojke obučene u sefir (posebna, radna bunjevačka narodna nošnja).

Pri ovim seobama u oblasti Hrvatskog primorja još nema spomena imena Bunjevci, ali su im prezimena već bunjevačka kao: Pavičići, Milinovići, Šimunovići, Vlašići, Božići itd.

Kandidate su dale sljedeće hrvatske civilne organizacije, najviše ih je kandidirao Savez Hrvata u Mađarskoj zatim, Društvo Horvatov kre Mure, KUD Tanac, Zemaljsko društvo hrvatsko-mađarskoga prijateljstva, Šokačka čitaonica Mohač, Hrvatsko-mađarska kulturna udruga Andrása Dugonicsa, Udruga hrvatski kulturni centar Bunjevačka čitaonica i Hrvatsko-mađarska kulturna udruga " Szent László " [ 3 ].

U to vrijeme članovi društva ručno su izradili i nabavili nekoliko vrsta narodnih nošnji, pa su tako osmislili 8 različitih koreografija, sa istim brojem originalnih narodnih nošnji za nastupe (slavonska, bunjevačka, posavska, slovenska, dubrovačka, itd.).