U zamočvarenim dijelovima parka Maksimir pojavljuju se često razne vrste šaševa (Carex spp.) i sitova (Juncus spp.) te grupe johe i vrba.
U zamočvarenim dijelovima parka Maksimir pojavljuju se često razne vrste šaševa (Carex spp.) i sitova (Juncus spp.) te grupe johe i vrba.
Uz tvrdaču sa znatnom brojnošću pridolaze crnkasta vlasulja (Festuca nigrescens), proljetni šaš (Carex caryophyllea), poljska bekica (Luzula campestris), petolist srčenjak (Potentilla erecta), polegla trozubica (Danthonia decumbens), planinska mirisavka (Anthoxanthum alpinum), obična rosulja (Agrostis capillaris), dvodomna bubica (Antennaria dioica), šumska smilika (Gnaphalium sylvaticum) i druge.
Dobivena floristička lista sadrži 252 svojti vaskularne flore, od kojih se tri nalaze u opasnosti od izumiranja (ugrožena Dactylorhiza incarnata (L.) Soó i osjetljive Carex rostrata Stokes ex With. and Alopecurus rendlei Eig), a tri su nedovoljno poznate (Stellaria palustris Retz., Orchis laxiflora Lam. ssp. elegans (Heuff.) Soó and Bromus commutatus Schrad.).
Uz jezerce posađene su biljke koje rastu uz vodu, a to su prije svega šaš (Carex elata Aurea - zlatni šaš) kojem odgovara vlažna plodna zemlja uz samu vodu, močvarna perunika (Iris pseudoacorus - čiji sivozeleni listovi narastu 90 - 120 cm u visinu i koja cvate sredinom pa sve do kasnog ljeta žutim ili krembijelim cvjetovima), vodena kala ili zmijinac (Calla palustris - može rasti i u plitkoj vodi), kaljužnica (Caltha palustris - može rasti i u plitkoj vodi te cvate sjajnim žutim, jednostrukim ili dvostrukim cvjetovima, a postoji i var. Alba koji ima bijele cvjetove), žabnjak (Ranunculus aquatilis - niska vodena biljka koja raste u vodi ili kraj nje i cvate lijepim bijelim cvjetovima), strelica (Sagittaria - koja raste u pličaku uz sam rub vode ili u vodi do dubine od 40 cm, dosiže visinu od 45 - 90 cm i ljeti cvate bijelim cvjetovima promjera 3 - 4 cm, koji stoje na cvjetnim stapkama visine do 1,2 m).
Dok se ne obavi inventarizacija živoga svijeta, na temelju dosadašnjih spoznaja, za područje zaštićenog krajolika kao značajne biljne i životinjske vrste te gljive mogu se osim zaštićenih vrsta i vrsta na crvenim popisima smatrati osobito: sve vrste papratnjača (Filicatae), šaševi (Carex sp. div.), trava beskoljenka (Molinia sp.), crnjuša (Erica carnea), vrste roda sirištara (Gentiana i Gentianella), vrste gljiva koje rastu na drvenastoj podlozi kao i sve slatkovodne životinje (osim riba dozvoljenih za sportski ribolov).
Ovaj se rad odnosi na ručno rahlenje tla, ručno razbijanje sloja listinca ili Carex sp, kopanje gradončića i slične radnje koje se izvode ručnim alatima, a s namjerom da sjeme nakon opadanja dođe u direktni doticaj s tlom, ili da se spriječi njegovo kotrljanje niz padinu.
Među njima valja istaknuti na globalnoj razini kritično ugrožene vrste: uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (Tofieldia calyculata); globalno ugrožene vrste šaševa, globalno osjetljive vrste: prosasti šaš (Carex panicea) i mirisavi dvolist (Platanthera bifolia) te vrstu sa statusom nedovoljno poznate (DD) u Hrvatskoj, izduženi šaš (Carex elongata).
Stoga te zajednice grade otporne niske višegodišnje vrste (Sesleria tenuifolia, Carex kitaibeliana, Carex firma, Helianthemum alpestre, Aster alpinus, Edraianthus graminifolius).
Osim Mercedesa koji je donirao vozilo, te Zyteka koji je osigurao elektro motor koji je zadužen za njegovo pokretanje na projektu su sudjelovale i tvrtke Carex, Valence Technology i Penso koje su ga svojim doprinosom i tehnologijom koju posjeduju pretvorile u prvi Londonski elektro taxi
Dalje se smjenjuje močvarna vegetacija sa vrstama: rogoz (Typha angustifolia), zatim dolazi pojas trske i šaša (Phragmites communis) Trin., ovaj pojas na nešto višim terenima smjenjuje pojas ljutika (Cladium mariscus) (L.) Pohl., i dalje busenasti šaš (Carex elata) All.
[ 46 ] [ 46 ] Osobito su ugrožene neke specifične cretne vrste - primjerice rosika (Drosera rotundifoila), močvarni zmijinac (Calla palustris), suhoperke (Eriophorum sp. div.), neke vrste šaševa (Carex sp. div.), mahovi tresetari (Sphagnum sp. div.), neke rijetke vrste cretnih gljiva, neke vrste životinja i dr. koje su na rubu izumiranja, a neki rijetki cretni predstavnici već su izumrli.
Crni šaš (Carex nigra) je zeljasta trajnica s podzemnim vriježama, dugim do 20 cm.
Na kamenjarskim površinama nalazimo mediteranske i submediteraanske elemente kao što su klasoliki vrisak (Satureia subspicta) šaš crljenika (Carex humilis) i kamenjarske zečine (Centaurea rupestris).
Carex davalliana Sm. - cretni šaš
Uz trsku ima nekoliko vrsta šeševa (Carex sp.), sitova (Juncus acutus, J. conglomeratus, J. maritimus) i drugih močvarnih vrsta (Scirpus sp., Sparganium erectum i dr.).
Carex firma je ukrasna trava svjetlozelenih listova oštrih rubova.
Od grmlja ovdje dolaze: lijeska (Crylus avellana), žestilj (Acer tataricum), crna bazga (Sambucus nigra), velelisna kurika (Evonimus latitofolia), klokoč (Staphylea pinnata) i dr. Od prizemnog rašća: veprina (Ruscus hypoglosum), mliječika (Euphorbia carniolica), šumski šaš (Carex sylvatica), jaglac (Primula vulgaris) i dr.
Među njima najugroženije su češki šaš (Carex bohemica), vodena voduška (Limosella aquatica), bodljasti oblić (Scirpus mucoratus), laxmanijev rogoz (Typha laxmanii) i patuljasti rogoz (Typha minima) u kategoriji CR (kritično ugroženi).
Vrlo su prikladne sivoplava vlasulja (Festuca glauca), medvjeđa vlasulja (Festuca scoparia), novozelandski šaš (Carex buchananii), nježno kovilje (Stipa capillata)..
Što se tiče niskih vrsta, tu se ističu prugasti šaš (Carex), bezkoljenka (Molinia caerulea ' Variegata ') i prekrasna prugasta japanska trava (Hakonechloa macra ' Aureola ').
Najveći dio močvarnog područja obrastao je nepreglednim tršćacima, gdje su dominirajuće vrste: trska (Phragmites sp.), rogoz (Typha sp.), šaš (Carex sp.) i sita (Juncus sp.).
Carex buchananii sa svojim smeđecrvenim listovima djeluje jako neobično.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com