uzgojno selekcijskim radom obuhvaćena je siva pčela (apis mellifera carnica) koja je izvorna za cijelo područje Republike Hrvatske, a prema Zakonu o stočarstvu (NN 70/97) druge pasmine pčela se ne mogu uzgajati.
uzgojno selekcijskim radom obuhvaćena je siva pčela (apis mellifera carnica) koja je izvorna za cijelo područje Republike Hrvatske, a prema Zakonu o stočarstvu (NN 70/97) druge pasmine pčela se ne mogu uzgajati.
I još nešto naša domaća pčela Apis melifera carnica u prirodi je potpuno izumrla.
Uglavnom je najzastupljenija pasmina siva pčela (A. m. carnica), a značajo se koristi u prometu i fratarski hibrid tzv. " buckfast ".
Pojavila se velika vrijednost za nas pčelare započeo je svoje izlaganje glavni organizator Pčelarskog dežurstva Damir Rogulja i prisutnima pojasnio kako su zagrebački pčelari kroz četiri godine intenzivnih intervencija zaključili da se radi o našoj autohtonoj pčeli Apis Melifera Carnica koja se aklimatizirala u Zagrebu, koja tu godinama živi potpuno slobodno i bez ikakvog čovjekovog uplitanja.
Naša siva pčela (Apis melifera carnica) ima najniži nagon za skupljanje propolisa od svih europskih pčela.
- A. mellifera carnica, Kranjska pčela ili Kranjska sifka (od Koruške i Slovenije do Rumunjske i Bugarske)
U Hrvatskoj je dopušteno držanje samo sive pčele (Apis mellifera carnica), jer se samo tako može očuvati njezina sortna čistoća i njezina iznimno visoka kvaliteta, priznat u cijelom svijetu.
Iz roda Apis LINNAEUS, 1758 u Europi dolazi samo vrsta Apis mellifera s više rasa od kojih je za naše uvjete najvažnija Apis mellifera carnica POLLM.
Od navedene tvrdnje ne treba praviti ' ' bauk ' ' iz razloga što kranjska pčela (Apis mellifica, carnica) i njene podvrste imaju izuzetno brz (buran) proljetni razvoj do velike brojnosti koja naglo opada ljeti.
Na posjedu postoji izgrađena klijet, pčelinjak i 124 pčelinje zajednice, registrirano uzgajalište matica pčela (apis mellifera carnica) te oplodna stanica s dvije stotine oplodnjaka za proizvodnju matica.
Siva pčela (Apis mellifera carnica) se s razlogom smatra jednom od najpriznatijih pčelinjih vrsta pčela. (Ovom konstatacijom mi nije ni na kraj pameti omalovažiti ostale tipove pčela.) Siva pčela, koju mnogi žele prisvojiti je pčela brdsko - planinskog, panonskog i mediteranskog područja, a danas je imaju i na mnogim pčelinjacima na Apeninskom poluotoku, kao i u Austriji, Ćeškoj i Slovačkoj.
Teoretičar je vrhunski samo je zabrljao sa svojim viđenjima porijekla carnice.. naime za one koji neznaju tj nisu bili Naum navodi da je carnica srpsko-makedonskog porijekla, a izvedenica carnica da dolazi od pojma krajina.. što smatram da mu nije trebalo.
Sudjelujete u stvaranju novih tehnika i tehnologija u pčelarstvu i sudjelujete u stvar a nju svijesti da nam je naša pčela apis mellifera carnica ugrožena vrsta i da ju i u Hrvatskoj moramo štititi s puno više pažnje i senzibiliteta.
Podvrsta Apis mellifera najviše rasprostranjena na Balkanu gdje se od davnina uzgaja kao vrsta jednostavnog naziva: kranjska pčela (apis mellifica var. carnica Pollm).
Naša pčela medarica Apis mellifera carnica je izuzetno mirna pčela i nikad ne napada bez razloga, a ako i napadne treba prekinuti aktivnosti koje su do takvog napada dovele i maknuti se iz kruga njenog životnog prostora.
Na prostoru Hrvatske rasprostranjena je autohtona pasmina pčela siva pčela Apis mellifera carnica, sa tri ekotipa (Kezić i sur., 2001).
Jaruh je Bartolomeo, a koze su Roguša, Carnica i Antonela.
Apis melifera carnica, da ponovim, je autohtona u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Makedoniji... i kao što rekoh tu je milenijima.
Tim više što je u tom Pravilniku nabrojen cijeli niz domaćih životinja koje niti blizu nemaju toliki utjecaj na biološku raznolikost naše domovine koliko to ima naša domaća i autohtona apis mellifera carnica.
Podvrsta: Apis mellifera carnica (kranjska pčela)
Istražene su razlike u razvoju i funkcionalnosti jajnika kod više pasmina pčela, pa tako ide redom od najbržeg prema sporijem razvoju: A pis mellifera capensis, A. mellifera intermissa, A. mellifera scutellata, A. mellifera ligustica, A. mellifera carnica, i na kraju A. mellifera mellifera.
Zašto nije i pčela Apis mellifera carnica (slika dolje) ušla u taj važan za pčele i pčelarstvo Republike Hrvatske popis?
Znate, matica Apis mellifera carnica kada snese jaje ne kokodaće, pa se to onda čuje i u susjednom pčelinjaku, već to radi u tišini doma svoga.
A gdje je Hrvatica - Apis mellifera carnica?
Smatram da svakako treba istražiti tko je i iz kog razloga zakazao što Apis mellifera carnica nije na popisu zaštićenih i ugroženih.
Pčelari su sami uzgajali i uzgajaju samo jednu vrstu, dakle Apis mellifera carnica, moguće je u tome problem?
Podnica LR košnice je standardizirana u 19 st. i modelirana je prema talijanskoj rasi pčela (Apis mellifica, var. ligustica) koja se po biološkim osobinama donekle razlikuje od u Hrvatskoj dominantne (Apis mellifica, var. carnica) i njenih sojeva.
Na prostoru Hrvatske rasprostranjena je autohtona pasmina pčela siva pčela Apis mellifera carnica, sa tri ekotipa (Kezić i sur., 2001).
Hrvatica je super kokoš koja navodno, kao i Apis mellifera carnica uostalom, ne smije biti zatvorena jer se tada tako bar kažu vrlo loše osjeća.
Sto godina kasnije je to područje postalo poznato po svojim pčelama Apis mellifera carnica, koja je ubrzo postala poznata širom svijeta.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com