A barem (ne) majstorski ton za Majstorski ciklus te je večeri ponajviše davao solist, gost iz Poljske Pawel Kowalski, pod čijim će nježnim prstićima sadržajno nejasan cilj Koncerta za glasovir i orkestar iz 1987. duhovnoga mu mentora Witolda Lutoslawskoga, u dvostrukom () dodatku programu dokraja nejasno i zanatski prljavo sustići i Chopinovu Mazurku u cis-molu te šlagerski glasovitu Polonezu u As-duru.

Chopin: Etida u cis - molu, Op. 10 Br. 4

Isto se može reći i za šest Rahmanjinovih preludija iz op. 32 (br. 1, 2, 6, 7, 10 i 12) i Chopinov Scherzo br. 3. u cis-molu op. 39, djelima koja čine prvi dio njezina recitala.

Slijedio je Chopinov Scherzo br. 2 u Cis molu, zahtjevna kompozicija neponovljive ljepote koja svaki puta traži da se odsvira s dušom.

Pa da u Cis-molu opsujem mater onima koji su odbili davno ponuđenu elektrifikaciju, ovima koji bi kroz Medvednicu tunel bušili, svima koji maltretiraju radnike protivno Zakonu o radu i njegovim dopunama, a pogotovo nama koji sve mirno promatramo.

Drugi dio koncerta ispunila je opsežna 5. simfonija u cis-molu Gustava Mahlera čije bi monumentalno trajanje u pet stavaka bilo dostatno za cjelovit program koncertne večeri.

Uslijedili su nostalgijom ispunjena tumačenja četiriju Chopinovih Mazurki iz op. 30 (u c-molu, b-molu, Des-duru i cis-molu).

Oduševljena je publika Filipeca nagradila ovacijama, a on je ovu briljantnu romantičnu večer zaokružio s dva dodatka, ostavši pritom i dalje u romantičkom ozračju, osebujno interpretiravši Chopinov Valcer u cis-molu.

Publika je bila oduševljena, ispratila je umjetnika ovacijama, a on se odužio s čak četiri dodatka iz opusa romantičnih suvremenika i štovatelja: Frederica Chopina (V alcer u cis-molu op. 64, br. 2) i Roberta Schumanna (Zašto, op.12), te parafrazama dviju skladbi Franza Schuberta, Impromptue op. 90, br. 2 u obradi Johannesa Brahmsa i balada Erlkönig u obradi Franza Liszta, što je bio vrhunac umjetnikove žestoke energije i profilirane osobnosti.

A novost je da su znatiželjni posjetioci koncerta mogli u pauzi u foajeu dvorane čuti i riječ dirigenta Mladena Tarbuka koji je održao zanimljivo predavanje o programu s kapitalnim djelima Gustava Mahlera odabranim u povodu 150. obljetnice rođenja tog velikog austrijskog kasnoromantičara: Pjesmama mrtvoj djeci i Petoj simfoniji u cis-molu.

6. F. Chopin: Valcer u cis-molu

Mato je bio inspiriran Sonatom u cis-molu Ludwiga van Beethovena, a likovno se izrazio tehnikom tempere.

Ovoga puta Eugen Indjic prvi je dio programa posvetio Chopinu, izvevši u nizu nocturno, c-mol, op. 48, br. 1, baladu, f-mol, četiri mazurke, op. 30, tri mazurke, op. 63, te scherzo u cis-molu, da bi u nastavku odsvirao poetično-dramatične Schumannove Fatansiestücke, op. 12 i Petruška-suitu Igora Stravinskog.

Njegova rana Elegija, op. 3. br. 1, dio ciklusa Morceaux de Fantaisie u koji je Rahmanjinov uključio i svoj prvi i možda najstrelovitiji skladateljski uspjeh, Preludij u cis molu, i u usporedbi s kojim spomenuta Elegija ničim ne zaostaje, zamjenjuje patetičnu virtuoznost preludija manje upadljivom melankolijom.

Jedna od njih se opet bazirala na klasičnoj temi, čuvenoj i prelijepoj fantaziji - " Ipromptu u cis-molu " F.

Na klaviru je potom Ljubo Stakić odsvirao Hačaturjanovu " Toccatu "; Ana Hrvatin na flauti Loeilletovu " Sonatu u C - duru "; Bruno Martinovič na saksofonu Porretov " 18 e Solo de Concours ", a Tijana Stakić na klaviru Chopinovu " Fantaisie impromptu u cis - molu.

U prvom dijelu večeri festivalska publika je čula dva Chopinova Nocturna (u F-duru op.15 br. 1 i u Des-duru op.27 br. 2), Fantaziju u f-molu op.49, Preludij u cis-molu op.45 i Četvrti scherzo u E-duru op.54. U drugom dijelu je N. Lugansky izveo Prvu sonatu u d-molu op.28 S. Rahmanjinova.

Recital završava skladbom Frédérica Françoisa Chopina, Scherzo, op. 39 u cis-molu, a u dodatku preludijem Dimitrija Šoštakoviča.

Nakon toga će ansambl otplesati Valcer iz Labuđeg jezera Čajkovskog, a Irina Čaban i Silviu Tanase Valcer u cis-molu Frederica Chopina iz baleta Chopiniana (Les Sylphides) po koreografiji Michela Fokinea.

Joo nam je otkrio da su najveći strah pijanistima Rahmanjinove skladbe, pa je mu je za izvedbu Preludija u cis-molu pomogao Igudesman na izuzetno jedinstven način - dodavajući daske s tipkama čijim se pritiskom na klaviru dobije željeni akord kroz više oktava.

Iryna Chaban i Silviu Tanase ponovno su izveli Valcer u cis-molu iz Chopiniane (Les Sylphides).

Izabranih jedanaest valcera, Scherzo u cis-molu, op. 39, Balada u As-duru, op. 47, dvije mazurke, dva nocturna i Sonata u b-molu, op. 35, u svim detaljima interpretacije otkrivaju viziju, koja nam danas, sedamdesetak godina poslije, može dati beskrajno uzbudljivo tumačenje Chopina.

Program FRÉDÉRIC CHOPIN Nokturno u cis-molu, op. posth.

Balada br. 1. u g-molu, op. 23 Tri valcera, op.34 Br. 1. u As-duru/Br. 2. u a-molu/Br. 3. u F-duru Fantazija - Impromptu u cis-molu, op. 66. Nokturno u cis-molu op. 27. Poloneza br. 1. u A-duru, op. 40. Mazurke, op. 7. Br. 1. u B-duru/Br. 2. u a-molu/Br. 3. u f-molu/Br. 4. u As-duru/Br. 5. u C-duru Scherzo br. 1. u h-molu, op. 20. Poloneza u As-duru, op. 53. Prije dva stoljeća Frédéric François Chopin (1810 - 1849) rođen je u selu pokraj Varšave.

Nokturno op. posth u cis-molu, br 20 skladao je Chopin 1830. godine i posvetio svojoj starijoj sestri Ludwiki Chopin.

Nokturno u cis-molu op. 27 br. 1 prvi je od dva nokurna koja je Chopin skladao 1836. godine, s posvetom grofici D ' Appony.

Fantasie-Impromptu u cis-molu op. posth. 66 jedna je od Chopinovih najpoznatijih skladbi, nastala 1834. godine.

Osim Brahmsovih Varijacija na Paganinijevu temu, op 35, 1. knjiga i Ravelovog La valse, te naknadno dodanog Chopinovog 3. scherza u cis-molu, moglo bi se reći da oblikujući program nije previše mario o tome da se dokaže kao pijanist velebnih i na svake načine zahtijevnih djela.

Koncert je započet Mađarskim rapsodijama, a otvoren je najpopularnijom Rapsodijom br. 2 u Cis-molu koja se često citirala i u pop-kulturi.

Dok je prvi dio večeri bio u znaku otkrivanja za naše pojmove novoga trostavačnog djela, drugi je dio donio izvedbu jedne od najizvođenijih partitura na rasporedima Zagrebačke filharmonije - Pete simfonije u cis-molu Gustava Mahlera.