Prema ocjenama samog Tita i CK KPJ, tvrdilo se da je Jugoslavija beskonfliktno društvo i da u njemu treba prigušiti djelovanje tajnih službi, pa i KOS-a.
Prema ocjenama samog Tita i CK KPJ, tvrdilo se da je Jugoslavija beskonfliktno društvo i da u njemu treba prigušiti djelovanje tajnih službi, pa i KOS-a.
Nadzor nad Kontraobavještajnom službom jugoslavenske armije imao je ministar obrane Jugoslavije, i njegov zamjenik odnosno pomoćnik« saveznog sekratara za narodnu obranu », koji je istodobno bio član CK KPJ i čelni partijski kadar u oružanim snagama.
Kao svojevrsni odgovor na spomenutu Kopiničevu optužbu koja je bila vrlo precizno formulirana iz razloga jer se odnosila na pitanje (ne) izvršavanja Kominterninih direktiva vodstvo jugoslavenske partijske organizacije, na čelu sa Josipom Brozom Titom, je svoja dva bivša pripadnika (stradala iz do sada još uvijek posve neutvrđenih razloga) optužila za ono za što je čitav CK KPH a time, barem neizravno, i CK KPJ optužio Kopinič.
Taj dan CK KPJ izdaje Proglas u kojem se između ostalog kaže da je nastao povoljan trenutak da se može početi s neposrednim provođenjem dizanja ustanka.
Stoko moja voljena Pa sve su to drugovi iz CK KPJ DODUMAVALI od 1960 naovamo Rukom probrani RUKOVODIOCI Vladari YU za nashe krajeve su se desetljechima sastajali na VELESAJMU U PAVILJONU 8 I svi oni su cijelo to vrijeme znali SVEUKUPNE POSLJEDICE Svog VELEIZDAJNICHKOG RADA Ali njima je najvazhnije bilo da utrpaju svoje gubice u kopanju a tko je iza njih to im ni danas nije vazhno
Zapisnici i stenografske bilješke sa sjednica Politbiroa CK KPJ i CK KPH izvor su bez kojeg je gotovo nemoguće razumjeti partijsku liniju o kulturi, način donošenja političkih odluka, kadroviranje itd., iako se historiografija i nastava povijesti u njima rijetko spominju.
Posebno se ističe objavljena građa sjednica Politbiroa CK KPJ za razdoblje od 1945. do 1952. godine [ 2 ] te zapisnici Politibiroa CK KPH/Izvršnog komiteta SKH koji su dosad objavljeni u četiri knjige i tako pokrivaju cijelo istraživano razdoblje. [ 3 ] Građom su bogatiji od zapisnika središnjeg partijskog tijela, a u radu su se ponajviše koristili podaci o radu Agitpropa, školske komisije, izvještaji o školstvu i radu Ministarstva prosvjete.
Koliko znam bio je clan CK KPJ (KPH).
Ovoj dvojici sugovornika Tito je u najvećoj diskreciji odao i neke intimne detalje iz života generalnog sekretara CK KPJ Josipa Čižinskog, poznatijeg u povijesti po svom nadimku Milan Gorkić.
Siječnja 1935. Gorkić je iz ilegalnog sjedišta CK KPJ, iz Pariza, od svog predstavnika u Kominterni Vladimira Ćopića tražio da se prema Titu u Moskvi nitko ne smije odnositi kao k nekom sitnom činovniku, a Tito ga je već početkom ožujka te iste 1935. u Kominterni sumnjičio: Gorkić sve drži u svojim rukama, a teško je reći iz kojih razloga tako radi.
Od 1928. je bio organizacijski sekretar CK KPJ i ilegalno djelovao u Zagrebu pod stalnom opasnošću od represija Šestojanuarske diktature.
Svakako da se osnovano osumnjičeni ratni zločinac Hršak Stjepan ničega ne sjeća kada su u pitanju partizanski ratni zločini, a kada su u pitanju evidentni zločini, onda ih prebacuje na svoje mrtve drugove iz drugih partizanskih jedinica i pomoćnih organizacija zločinačke organizacije CK KPH i polibiroa CK KPJ na čelu s maršalom Titom.
Tito im to nikako nije mogao oprostiti, jer on se već uveliko predstavljao kao novi generalni sekretar CK KPJ, a pošto njegovi oponenti nisu popuštali, samozvani šef KPJ im je objavio otvoreni rat.
Oblasni komitet KPH Bjelovar osnovan je u na oblasnoj partijskoj konferenciji u srpnju 1949. nakon ponovnog ustrojavanja Hrvatske na oblasti 1949. i temeljem odluka II. plenuma CK KPJ.
Na robiji, Čolaković je, zajedno s Brozom, bio član Mesnog, odnosno kaznionog komiteta i obavljao mnoge zadatke na ideološkom obrazovanju komunista, kao i u smislu poboljšavanja veza komunista s robije s partijskom organizacijom na terenu, i zbližio s Radom Vujovićem, koji je prije hapšenja bio organizacioni sekretar CK KPJ, a s kojim će se kasnije naći u Moskvi, na zajedničkom radu, sve dok Vujovića nije zadesila tragična sudbina u Staljinovim čistkama.
Ova činjenica jasno piše i u proglasu CK KPJ, koji govori kako su u Drugi svjetski rat krenuli baš zbog tog napada.
U svim tim aktivnostima Vilim Galjer pokazuje visoku svijest i požrtvovanje, a to je posebno došlo do izražaja u ljeto 1941, godine, kada se preko njega održavala veza između CK KPH i CK KPJ u Beogradu.
Istina, tijekom NOR-a u Vrhovnom štabu NOVJ i CK KPJ postojali su neki koji su se zalagali da se ukine nacionalno i teritorijalno obilježje unutar NOV Jugoslavije, odnosno da se ukine NOV i PO Hrvatske, NOV i PO Slovenije, NOV i PO Srbije itd., ali se tome suprotstavio vrhovni komandant J.
Konkretno, u ožujku 1944. iz VŠ NOV i POJ i CK KPJ stiglo je u GŠ NOV Hrvatske i CK KPH stajalište, tražilo se mišljenje, da se ukine naziv NOV Hrvatske tj, " nacionalno obilježje " i uvede naziv " Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije za Hrvatsku ", pa onda i za Sloveniju, Srbiju itd.
Od 1939. sekretar CK KPH te od 1940. član Politbiroa CK KPJ, jedan od organizatora hrvatskog antifašističkog pokreta i oružanog ustanka 1941.
Toga dana, 23. kolovoza 1939., je novi Hitlerov saveznik postao tadašnji novopečeni generalni sekretar CK KPJ, Josip Broz Valter, koji će tek u Drugom svjetskom ratu postati poznat kao " Tito " kojega je na taj položaj instalirala, ne Kominterna kao ostale čelnike komunističkih partija u Europi, nego sovjetska tajna policija GPU/NKVD kojoj je tada na čelu bio masovni zločinac, boljševik Berija, i diktator Staljin kao ondašnje božanstvo u svijetu komunizma čiji je kult ličnosti, kao i sovjetski totalitarni sustav, bio predložak i za diktaturu maršala Tita u Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata.
Agitacijska propaganda CK KPJ je nakon Pakta Molotov-Ribbentrop odmah prilagođena novim uvjetima, tako da jugoslavenskim komunistima i njezinom staljinističkom " rukovodstvu " na čelu s Josipom Brozom - Titom (Valterom) neprijatelji odjednom nisu bili fašisti nego antifašistički " zločesti britanski imperijalisti ", ili drugim riječima, Josip Broz Tito napustio je antifašističku frontu, i ostao bi fašistički saveznik da Hitlerova Njemačka nije 22. lipnja 1941. napala SSSR.
Josip Broz Tito bio je 1936. imenovan za organizacionog sekretara CK KPJ; time je postao drugi čovjek partije, kao zamjenik Čižinskog koji je generalni sekretar.
Cankara pisao je pak u Letopisu Matice srpske (Novi Sad 1928 29), no u veljači 1930. ponovo je uhićen i presudom Suda za zaštitu države osuđen na 10 godina robije prema nalogu Politbiroa CK KPJ imao je obnoviti otkrivenu partijsku organizaciju u Beogradu i užoj Srbiji.
Josip Broz je u vrijeme Španjolskog građanskog rata organizirao ubojstvo Blagoja Parovića, srpskog komuniste koji je trebao doći na mjesto sekretara CK KPJ.
U koordinaciji sa sličnim ustaničkim pripremama u kotaru Drvar, koje je organizirao Marko Orešković Krntija, član CK KPH i CK KPJ, ustanak je buknuo 27. jula 1941. Žarište ustanka u Lici bila je općina Srb, uz masovno pristajanje borbeno raspoloženog velikog djela stanovništva cijelog kotara Donji Lapac.
Sve je to definitivnije označeno u proglasima od 12. i 15. srpnja. 1941. [ 11 ] Slično Aniću zaključuje i Jelić: Na povijesnoj sjednici Politbiroa CK KPJ, koja je održana 4. srpnja u Beogradu, donesena je odluka o pokretanju oružane oslobodilačke borbe protiv okupacijskih i kvislinških snaga, koja će se voditi u obliku partizanskog rata.
Ta se odluka zatim brzo prenosila nacionalnim i pokrajinskim rukovodstvima putem pojedinih članova CK KPJ. [ 12 ] Dotičnu odluku prenio je, prema Jelićevom zapisu, vodstvu KPH Titov izaslanik Vladimir Popović: Odmah nakon sjednice Politbiroa CK KPJ u Beogradu 4. srpnja, Centralni komitet KPH upoznao se s odlukom rukovodstva KPJ o pokretanju oslobodilačke borbe kao partizanskog rata (o tome je Vladimir Popović referirao na sastanku CK KPH 6. srpnja). [ 13 ] Poput Jelića spomenuti događaj opisuje i Anić: Šestog srpnja 1941. zasjeda CK KPH u Zagrebu.
Ilegalno je došao iz Beograda i Vladimir Popović, instruktor CK KPJ, koji je prenio odluku o dizanju ustanka. [ 14 ]
Sličnoj anatemi Tito će izložiti još dvije žene, Margitu Marić i Kristinu Kusovac, supruge članova CK KPJ, dalmatinskog tribuna Ive Marića i crnogorskog advokata Labuda Kusovca.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com