(9) Trećima su teorije one što ih se solidarističkim nazvalo, što će reći teorije naspram shvaćanjima kojih (a) nad javnom imovinom ne bi postojalo ničije, nikakvo vlasništvo (conception de non-propriété; Nichteigentumsauffassung), što znači (b) da se javna imovina ne nalazi ni u čijemu vlasništvu, što znači niti države ili koje druge osobe javnoga prava, kao ni ma kojega pojedinca ili pravne osobe (res nullius), što znači i to (c) da bi bila riječ o s javnom imovinom obuhvaćenim dobrom na kojim nije ni vlasništvo ni kakvo drugo stvarno pravo nikomu dopuštenim stjecati, već samo pojedine a sućanstvu te namjeni takvoga dobra primjerene ali pojedinačno specificirane ovlasti na porabljenje, korištenje ili, iznimno, i raspolaganje (conception d un titre non-propriétariste; Nichteigentumgewalten), ali s tim (d) da važi, uz gotovo nikakve iznimke, kao načelo ono jednake dostupnosti porabe opće (usage commune; Gemeingebrauch) i, s tim u svezi, svake druge u granicama onih ovlastî krećuće se porabe pa, zbog toga istog (e) samo uredjenju socijalnoga prava podloženo, što će reći podvrgnuto jedino nadziranju države ili koje druge osobe javnoga prava, u svrhe da ga se očuva i promiče (soumise au régime du droit social; dem Regime sozialen Rechts untergestellt) u svrhe promicanja zajedničkoga dobra svih.