S pretraživanjem na CROSBI-ju, tj. popisu radova u Hrvatskoj također je bilo problema.

Tko je Tko u Hrvatskoj Znanosti sadrži biografije i poveznice na bibliografije iz Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI hrvatskih znanstvenika iz područja ekonomije, prava, znanosti, medicine, umjetnosti, vlade, kulture itd.

Digitalni repozitorij CROSBI od 1996. prikuplja bibliografske podatke o publikacijama koje su napisali hrvatski znanstvenici.

CROSBI služi i kao repozitorij otvorenog pristupa (Open Access, OA) za više od 5.000 publikacija sa cjelovitim tekstom.

CROSBI zapisi jednoznačno su pridruženi matičnom broju znanstvenika, instituciji, znanstvenom projektu i znanstvenom području, što daje velike mogućnosti pretraživanja i pregledavanja.

U slučaju bilo kakvih problema i sugestija vezanih isključivo uz unos radova obratite se na [email protected], faksom na 4571 233 ili telefonom na 4571 233 (tražiti CROSBI administratora).

http://zprojekti.mzos.hr/page.aspx?pid=96&lid=1 temeljna baza podataka znanstvenih projekata koje financira MZOŠ-a, s detaljima o ciljevima projekta i suradničkom timu. (u izbornik unijeti prezime voditelja projekta ili u polju Ustanova izabrati: Sveučilište u Dubrovniku) http://bib.irb.hr/lista-ustanove?sifra=275&period=2007 lista tekućih temeljnih znanstvenih projekata koje financira MZOŠ-a, koji se izvode na Sveučilištu u Dubrovniku u projektnom razdoblju 2007 - 2010. Pojedinačni projekti znanstvenika Sveučilišta u Dubrovniku u CROSBI bazi - Hrvatska znanstvena bibliografija http://bib.irb.hr/, s popisom objavljenih radova.

U CROSBI bibliografiji pohranjeni su podaci o 67.000 izvornih znanstvenih radova objavljenih u časopisima, 31.000 ostalih vrsta radova objavljenih u časopisima, 5.800 autorskih knjiga, 2550 uredničkih knjiga, 20.200 poglavlja u knjigama i 3.800 udžbenika ili skripti.

CROSBI je od samih početaka bio dizajniran kako bi omogućio unos bilo koje vrste radova, koji se nakon ispravnog bibliografskog opisa razvrstavaju u predviđene rubrike.

Pohranom svog rada u elektroničku arhivu CROSBI osiguravate trajnu pohranu i pristup svom radu, osiguravate pravo prvenstva i povećavate utjecaj svog rada unutar znanstvene zajednice.

Projekt CROSBI je pokrenut 1997. godine s osnovnom namjenom da objedini radove koji su nastali kao rezultat rada na projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Osim toga fond sadrži i znstvene knjige autora znanstvenika Fakulteta koje su predstavljene u CROSBI te predstavljene i pohranjene u NSK.

Samo unesite naslov časopisa, te provjerite koju verziju rada smijete učitati u CROSBI arhivu.

Vrlo bitna činjenica je planirana implementacija interoperabilnosti ovog repozitorija s CROSBI bazom podataka, što će olakšati unos i propagiranje metapodataka vezanih uz znanstvene članke bez potrebe za dvostrukim upisom preko više sučelja, kao i omogućavanje povlačenja bibliografskih zapisa iz ostalih repozitorija, kao što su to PubMED, arXiv i dr..

Projekt osigurava potpunu informaciju o znanstvenicima, uključujući biografiju, ažurnu bibliografiju (Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI), školovanje, napredovanja, nagrade, radno iskustvo, trenutno zaposlenje, članstva, aktivnosti, kao i neobavezne informacije vezane uz druge interese, znanja, vještine, hobije i sl.

Rezultate će se provjeravati u CROSBI znanstvenoj bibliografiji, a primjenjivati u sveučilišnoj i školskoj nastavi, organizaciji smotri folklora, popularizacijom u medijima i promidžbom kulturnoga turizma s isticanjem lokalnih tradicija korisnih za regionalni održivi razvoj.

Za razliku od Pubmeda i Scopusa, u bazi Crosbi se podatci ne upisuju po automatizmu, nego ih autor mora sam upisati, što doc.

Obzirom da je ovaj broj ujedno i identifikacijski broj, koji omogućuje upisivanje i pohranu objavljenih znanstvenih radova u bazu podataka Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI), svaka se osobe odmah po izvršenom upisu obavještava o matičnom broju upisa.

Dao sam svoje mišljenje na osnovi baze crosbi, koju autori sami ispunjavaju.

Svoj sam broj dobila i prije magisterija, ali radim kao novak/asistent/štogod na svom faksu... tamo su me i prijavili, pa sam broj pobrala od tete u kadrovskoj.: D Broj je koristan i za identificirati svoje-i-samo-svoje radove u CROSBI, jer ako vas ima više istog imena nastane zbrka.

PRIJE UNOSA NOVOG RADA SVAKAKO PROVJERITE DA LI SU PODACI O RADU VEĆ UNESENI U CROSBI

Unošenjem duplikata rasipate svoje vrijeme, kao i vrijeme nas koji administriramo CROSBI.

Baš gledam crosbi bibliografiju potonjega (Vekarića), pa vidim da su sve njegove autorske i uredničke knjige objavljene u njegovoj vlastitoj kući (osim možda one koju je napisao s još dva autora, a koja je izašla u ediciji poznatog znanstvenog izdavača Županija Dubrovačko-neretvanska).

U posljednje vrijeme dosta je prigovora vezanih uz razvrstavanje i prikaz radova koji su prošli recenzijski postupak i dostupni su online, a administratori CROSBI ih prebacuju iz Radova u časopisima u rubriku Radovi u postupku objavljivanja.

Svoje zahtjeve za ispravcima šaljite nam i dalje na [email protected], a komentare, sugestije i primjedbe na adresu crosbi@bib.irb.hr.

Nije nužno da svaki rad u CROSBI bibliografiji bude pridružen uz projekt MZOŠ.

No, ukoliko ste objavili rad iz sasvim drugog područja, ili u CROSBI unostite svoje starije radove (izvan razdoblja tekućih projekata), ili ste objavili rad koji je rezultat rada na nekom drugom projektu, polje predviđeno za šifru projekta možete ostaviti praznim, a rad pridružiti samo matičnim brojevima autora na radu i ustanovama gdje su autori zaposleni.

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI Sadrži podatke o više od 170371 radova hrvatskih znanstvenika objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama.

CROSBI omogućuje lagan uvid u znanstvenu publicistiku određenog znanstvenog projekta, znanstvenika te omogućava uvid u to tko se bavi određenim usko specijaliziranim područjem znanosti u Hrvatskoj.

Kako CROSBI služi i kao središnji repozitorij cjelovitih tekstova radova, putem web-a je dostupno i 12.700 cjelovitih tekstova u PDF i srodnim formatima, a 16.500 radova ima poveznicu na cjeloviti tekst rada, najčešće na stranicama izdavača.