Pisac, za kojega je književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja ustvrdio da pripada samome vrhu hrvatske i europske književnosti, a akademik Dubravko Jelčić nazvao ga poklonikom i apostolom riječi, ugled je stekao već ranim romanima »Djeca Božja« - svojom prvom i najpoznatijom knjigom, »Osamljenici« i »Crni smiješak«, u kojima »napušta model tzv. socijalističkog realizma

Tadašnji mladi pjesnici okupljeni oko časopisa »Pitanja« poeziju su temeljili na poststrukturalističkoj filozofiji Jacquesa Derridaa i na njegovim teorijama razlike, kojima ste vi, čini se, ostali prilično vjerni? Analizu pjesničke prakse kruga autora okupljenih u jednom razdoblju oko časopisa »Pitanja« donio je vrlo argumentirano Cvjetko Milanja.

O Šegedinovu djelu i njegovoj ulozi u hrvatskoj književnosti općenito, priređivač knjige, književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja napisao je sljedeće: »Šegedin je inaugurator određenoga proznog modela u poratnoj hrvatskoj književnosti, modela egzistencijalističke, intelektualističke, esejističke i psihoanalitičke proze, koja će poslije biti čak nasljedovana (Jozo Laušić), te pripada samom vrhu hrvatske i europske književnosti.

U Severovoj kući održan je Znanstveni skup o pjesništvu Josipa Severa na kojem su sudjelovali Zvonimir Mrkonjić, Sanjin Sorel, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Cvjetko Milanja i Branko Maleš.

U onih sedam godina koje su protekle od proljeća 1945. do 1952. godine pečat hrvatskoj kulturi nedvojbeno je dala Âťizrazita represalijska dominacija tutorskoga diskursa teorijskoga uma, dakako socrealističkoga konceptaÂŤ (Cvjetko Milanja), koja je ⠀ Âťtemeljena na klasnoj borbi iz čega rezultira i klasni karakter književnosti u službi proleterske tendencijeÂŤ (ibidem) ⠀ svoj klimaks imala pak u razdoblju od 1945. do 1948. godine.

Impresivnu zbirku Duša tilu koja će sasvim sigurno postati ovogodišnji literatni hit što se poezije tiče predstavili su autor, urednik te Cvjetko Milanja pred brojnim auditorijem koji poznaje vrhunske domete pjesnika koji već dvadesetak godina samozatajno živi u Baškoj Vodi, a rođen je 1933. u Podosoju.

Treću knjigu iz ambicioznog pothvata Matice hrvatske Slavonski Brod uredio je sveučilišni profesor dr. Vinko Brešić, priređivači su dr. Cvjetko Milanja i prof. Kristina Grabar, a recenzenti dr. Joža Skok i Dubravka Težak.

Bošković i Cvjetko Milanja, i sami sveučilišni profesori, stručno su i iznimno pohvalno govorili o njoj.

Kao iznimno i značajno djelo suvremene hrvatske lirike Afriku su ocijenili i dr. sc. Cvjetko Milanja, autor Povijesti hrvatske lirike, te Ivo Mijo Andrić, Fabijan Lovrić, Lada Žigo, Ljubo Krmek, Franko Sorić, i drugi.

Dalibor Cvitan i pojam autora// Znanstveno djelo prof. dr. sc. Milivoja Solara/Hrvatska književnost 20. stoljeća, različite ideje i funkcije književnosti/Branimir Bošnjak, Cvjetko Milanja, Višnja Bošnjak (ur.).

ZAGREB - Dalibor Cvitan je klasik hrvatske književnosti, nezaobilazan po svome romanesknom i pjesničkom, ali i esejističkom i kritičarskom opusu - ustvrdio je Cvjetko Milanja na predstavljanju četiriju knjiga Cvitanovih izabranih djela koji je u srijedu u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu upriličio nakladnik Stajergraf.

Dr. Cvjetko Milanja sa zagrebačkog Sveučilišta posvijetlio je ulogu Jakše Čedomila u hrvatskoj književnoj kritici, kojom je domaće prozaike i lirike komparatistički uzdigao uz bok europske umjetnosti riječi.

Cvjetko Milanja podsjetio je na prevodilački opus Joje Ricova, koji je zaslužan za brojne prijevode talijanskog pjesništva iz kojih je nastalo i nekoliko značajnih antologija - Antologija talijanskog pjesništva 20. stoljeća, Antologija talijanskog futurizma i dr.

Njegovo poetsko stvaralaštvo u kontinuitetu od pedesetih godina 20. st. do sadašnjice mijenjalo se na raznim razinama, od formalnih do tematskih, pa je opravdana podjela poetskog opusa na starije i novije razdoblje, kako ih je imenovao Cvjetko Milanja.

Na predstavljanju zbirke Duša tilu kriti č ar Cvjetko Milanja govorio je o vašem bogatom bestijariju...

Književnoteorijska i književnopovijesna misao od devedesetih godina 20. stoljeća naovamo konačno je ustanovila autobiografiju u svim njenim formama kao narativni žanr visokog stupnja vjerodostojnosti, pa je s tog stajališta autobiografskog modela kao žanrovske paradigme temeljito istražen korpus suvremene hrvatske autobiografske proze (Mirna Velčić 1991. i 1998., Magdalena Medarić 1993., Andrea Zlatar 1996. i 1998, Dubravka Oraić-Tolić 1996., Julijana Matanović 1997., Cvjetko Milanja 1997., Helena Sablić Tomić 2002. vidi u: Sablić Tomić, Helena, Intimno i javno/Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb 2002., Literatura str. 207 - 209.).

Suška), Cvjetko Milanja (Pjesništvo Marija Suška), Ervin Jahić (Suškova tamna lirska memoaristika), Branko Čegec (Čitanje života i smrti u poeziji Marija Suška), Miloš Ðurđević (Vraćanje na mjesto odlaska ogled o poeziji Marija Suška), Sead Begović (Motivi Suškove poezije) i Tonko Maroević (U ulozi Jozefa Klema).

Lawrencea), Glazba (Bosiljka Perić Kempf), Kritika (Cvjetko Milanja piše o novim knjigama Vinka Brešića i Anke Žagar), te Građa za Enciklopediju Matice hrvatske (integralni tekst Igora Zidića o Ljubi Babiću) i Izlog knjiga Matice hrvatske, 2008/2009. (Josip Brleković).

Književni teoretičar, povjesničar i kritičar Cvjetko Milanja ustvrdio je kako se glavni motivi te Bošnjakove knjige " crpe iz područja apstraktnih pojmova, usidrenih u konkretnom ".

Lucidne su raščlambe Ljiljane Gjurgjan potvrdile dubinsku svezu Kamova s ranim Joyceom, a Mladen je Machiedo povezao i rasprostro cijelu mrežu uzajamnih odnosa našega pisca s inozemnim silnicama i poticajima (1987.), dok su svojim čitanjima iz duha recentne naratološke teorije Cvjetko Milanja i Krešimir Nemec konačno precizno odredili mjesto Isušene kaljuže u kontekstu naše suvremenosti.

Temat su ispunili svojim tekstovima poznati književni povjesničari - Cvjetko Milanja, Pavao Pavličić, današnji (i ondašnji) urednici i kritičari - Kruno Lokotar, Andrea Zlatar, Jurica Pavičić, Jagna Pogačnik, Nenad Rizvanović,...

Po tome bi ta poezija epizacijom i simbolizacijom povijesne traume pripadala »pjesništvu scene označenog« (Cvjetko Milanja), odnosno, po meni iskustvu egzistencije na sličan način kao recimo Horvatićeva.

O dobitniku nagrade odlučivala je prosudbena komisija u kojoj su bili Miloš Ðurđević, Zvonko Kovač, Miroslav Mićanović, Cvjetko Milanja i Ivica Prtenjača.

Tu su (navodim samo neke): Mladen Machiedo, Dragutin Tadijanović, Marija Brida, Darko Gašparović, Božidar Petrač, Tonko Maroević, Bruno Popović, Tomislav Sabljak, Cvjetko Milanja, Ljiljana Gjurgjan, Nikola Ivanišin, Nedjeljko Fabrio, Ivo Frangeš, Gordana Slabinac, Vinko Antić, Slobodan Šnajder, Vladimir Čerina, Branimir Donat, Milorad Stojević, Jakov Ivaštinović, Asja Petrović i drugi.

S velikim brojem članaka osim Viskovića i Kravara kao autori se pojavljuju redom ugledni hrvatski znanstvenici i priznati stručnjaci - Krešimir Nemec, Dunja Fališevac, Tomislav Bogdan, Leo Rafolt, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker, Cvjetko Milanja, Marko Grčić i Nedjeljko Fabrio.

O knjizi su govorili Cvjetko Milanja i Ante Stamać, redovni profesori Filozofskog fakulteta, a odabrane stihove Mađerove nove zbirke čitao je Zlatko Crnković.

Predsjednik prosudbene komisije za dodjelu nagrade Goranov vijenac Cvjetko Milanja kazao je da je Branimir Bošnjak u istinskom smislu predstavnik svoje pitanjaške skupine, okupljene oko časopisa " Pitanja.

Cvjetko Milanja, povjesničar i teoretičar književnosti

Cvjetko Milanja opisuje Mađera kao usidrena u književnu tradiciju.

Neupitno je kako je na djelu izuzetna pjesnička sposobnost stvaranja ženskog lirskog subjekta kojim se nadmaša pjesničke konkurente, kako navodi Cvjetko Milanja, jer Ljerka Car Matutinović ne crpi iz književne arheologije, nego hrabro i stilski bogato njeguje oblik ispovjednog pjesništva, prividne sentimentalnosti, ali i igrivosti i ironije (Branimir Bošnjak, pogovor knjizi Uzmi me na oblaku, Zagreb, 2010.)