Književnik Goran Rem smatra da je Tadijanović jedna velika repetitivna čitanka koju treba stalno otvarati i nadopisivati onim što smo od njega naučili.
Književnik Goran Rem smatra da je Tadijanović jedna velika repetitivna čitanka koju treba stalno otvarati i nadopisivati onim što smo od njega naučili.
Voditelj znanstvenog skupa Goran Rem niz je izlaganja otvorio navodeći riječi " roditelja hrvatske postmoderne " Bore Pavlovića: Antun Gustav Matoš nije hrvatski književnik nego hrvatska književnost.
Pokretač je takve vrste istraživanja Goran Rem koji na osječkome Filozofskome fakultetu u okviru kolegija stilistika već više od desetljeća sa studentima radi na korelativnome pristupu, odnosno na intermedijalnoj stilističkoj analizi koja se bavi odnosom pjesničkih i filmskih tekstova.
U Severovoj kući održan je Znanstveni skup o pjesništvu Josipa Severa na kojem su sudjelovali Zvonimir Mrkonjić, Sanjin Sorel, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Cvjetko Milanja i Branko Maleš.
Goran Rem: Film, DHK, Zagreb, 2005.
Demok ratični moment »Rivala« pokazao se u tome da su na popisu njegovih suradnika neki od najeminentnijih književnih i kulturnih djelatnika hrvatske scene (Darko Gašparović, Zvonko Maković, Goran Rem, Branko Čegec, Nikola Petković, Milorad Stojević, Igor Žic, Delimir Rešicki, Berislav Valušek, Aldo Paquola, Irena Lukšić, Jadranka Pintarić, Branko Maleš, Giacomo Scotti, Dubravka Oraić-Tolić, Nikica Talan, Miro Gavran, Sanja Nikčević, Duško Kečkemet, Mladen i Višnja Machiedo), ali i stotine i stotine onih koji su se tek okušali na skliskom području zvanom kultura (bibliografija »Rivala« govori o oko tisuću objavljenih jedinica u 25 svezaka).
Dodjeljene su nagrade Julija Benešića Branku Čegecu za knjigu Pokret otpora (Meandarmedia, 2012.) koju je uručio Goran Rem i Povelja uspješnosti Julija Benešića koja je Darku Jerkoviću također uručena za niz književnih kritika objavljenih u Glasu Slavonije.
Radni dio književno-znanstvenoga skupa održan je na Filozofskom fakultetu u Pečuhu, gdje je dvadesetak sudionika (Vlasta Rišner, Stjepan Blažetin, Branko Kuna, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Krunoslav Pranjić, Branimir Donat, Zlata Šundalić, Dubravka Brunčić, Boris Škvorc, Helena Sablić Tomić, Tvrtko Vuković, Krystyna Pieniazok, Zoltan Medve, Sanja Jukić, Sanjin Sorel, Vlasta Markasović, Helena Peričić, Kristina Peternai...) izlagalo u tri paralelne znanstvene sesije.
Stihove je čitao glumac Darko Milas, a o knjizi su govorili Goran Rem i Božica Zoko.
Recenzenti su knjige dr. sc. Suzana Marjanić, prof. dr. sc. Goran Rem te prof. dr. sc. Boris Škvorc.
Naklada Meandar je u ožujku i travnju 2003. objavila sljedeće naslove: Milan Kundera: Jacques i njegov gospodar, drama Goran Rem: Koreografija teksta 1 i 2 - Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu, studija antologijski izbor pjesama Raoul Schrott: Finis terrae, roman Renata Valentić: Slike odlaze, poezija Jan Erik Vold: U znaku vage, poezija O izdanjima: MILAN KUNDERA: JACQUES I NJEGOV GOSPODAR drama, prevela s češkoga Sanja Milićević Armada Jacques i njegov gospodar je iznimno duhovita i zabavna " varijacija " Diderotova romana Jacques fatalist, napisana za " osobno zadovoljstvo " Milana Kundere, ali i kao " dokument o stanju duha jednog češkog pisca potresenog šokom invazije. " Kada se na " Ćehoslovačku spustila " vječnost ruske noći ", Milan Kundera kaže da je " u toj očajnoj situaciji posve spontano potražio utjehu " u tom Diderotovom romanu koji je gozba pameti, duhovitosti i mašte, Jacqeusu fatalistu.
GORAN REM: KOREOGRAFIJA TEKSTA 1 - 2 - INTERMEDIJALNOST U SUVREMENOM HRVATSKOM PJESNIŠTVU Studija Intermedijalnost u suvremenome hrvatskom pjesništvu (knjiga Koreografija teksta 1), nastala je gustim čitanjem 700 - tinjak pjesničkih tekstova intermedijalnoga iskustva (opsežno otiskano u Panorami granice odnosno Removu tematu u časopisu Riječi 1 - 3 2002.), a ova je knjiga, naslovljena Koreografija teksta 2, antologijski koncipiran izbor iz spomenutoga korpusa.
Goran Rem rođen je 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu, gimnaziju je zavrπio u Vinkovcima, kroatistiku studirao u Osijeku i Zagrebu.
Nije stoga ni najmanje slučajno da su sada več i mnogobrojne antologije i panorame hrvatskoga pjesništva, koje su se intenzivnije nego prije sačinjavale u zadnjih petnaestak godina, sastavljali odreda sve sami pjesnici (uz to, dakako, i kritičari i teoretičari Hrvoje Pejakovič, Tonko Maroevič, Branko čegec, Miroslav Mičanovič, Tvrtko Vukovič, Zvonimir Mrkonjič, Goran Rem, Miloš čurčevič, Sanjin Sorel, Ante Stamač).
Uredn ici zbornika bili su Goran Rem i Boguslaw Zielizski, a recenzentice Adriana Car Mihec, Krystina PieniMĹąekâ Markovi ć i Helena Sablić Tomić.
Autorski par Helena Sablić Tomić i Goran Rem razlikuje Slavoniju kao zemljopisni prostor omeđen rijekama (Dravom, Dunavom, Savom i dijelom Bosuta) i Slavoniju kao kulturni prostor.
Tekst ' Ujed zmije sjećanja ' Esada Bajtala fenomemu traume pristupa najposrednije te, smještajući radnju čak pedesetak godina nakon rata, najbolje pokazuje onu osjetljivost na zaborav o kojoj govori Goran Rem u pogovoru Poetike buke, ali i ukrštavanje naših trauma, o čemu govori Cathy Caruth.
Goran Rem je autor, naime, artistički izrazito zahtjevne i postmodernistički slojevite poezije.
Goran Rem u pogovoru Poetike buke (2010), antologije slavonskog ratnog pisma, tako naglašava kako je nakon Domovinskoga rata na ovim prostorima moguće zapaziti stanovitu osjetljivost na pomisao o mogućemu zaboravu rata te određenu odgovornost koja se javila među preživjelima da pamte rat za sebe, ali i za druge.
Naime, jedan od rjeđih ratnih romana koji je i mainstreamovski dobio afirmativnu recepciju, smještajući se odmah u suvremenu hrvatsku književnost " (Goran Rem)
Marijanove pjesme su prepoznate, te je dio pjesama znanstvenik i književnik Goran Rem u knjizi " Poetika buke-antologija slavonskog ratnog pisma " uvrstio i Marijanove pjesme u knjigu " Upamtite Vukovar antologija hrvatski pjesnici o Vukovaru ".
Uz čitanku, u istome je izdanju izašao i zbornik radova Urbani Šokci s istoimenoga međunarodnog okruglog stola održanog u Osijeku 2006. koji je uredio Goran Rem.
Među pjesnicima ističu se: Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Slavko Batušić, Vladimir Kovačić, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Boro Pavlović, Branimir Bošnjak, Zvonko Maković, Dubravka Oraić - Tolić, Delimir Rešicki, Goran Rem, Miroslav Mićanović, Krešimir Bagić, Lana Derkač, Božica Zoko, Tvrtko Vukovića i drugi.
Na Pedagoškome fakultetu u Osijeku u okviru Dana Pedagoškog fakulteta, Goran Rem predstavio je Susačke razglednice Branimira Bošnjaka, a u Club-galeriji Magis Branimir Bošnjak govorio je o zbirci Glas koji te vodi Ante Gardaša.
N agrada Kvirin, koju upravo desetu godinu zaredom, za životno djelo u ukupnom pjesničkom stvaralaštvu, dodjeljuje Matica hrvatska iz Siska, ove godine se prema suglasju povjerenstva u sastavu Milorad Stojević, Đurđica Lasić i Goran Rem predaje Slavku Jendričku.
Kada smo ga zamolili da nam iznese svoje opservacije o aktualnom stanju u različitim područjima u Osijeku, prof. dr. sc. Goran Rem, ugledni književnik, znanstvenik i sveučilišni profesor, ubrzo je iskreno priznao:...
Bruno Ćurko, Goran Rem i Mišo Tokić, Osječanima će predstaviti knjigu Novi val i filozofija, zbornik dvanaest eseja različitih autora koji analiziraju jedno od najplodnijih razdoblja popularne glazbe u bivšoj Jugoslaviji.
Bez pretenzija Âťpisanja povijesti šokačke književnostiÂŤ i pregleda poetika, kako veli Goran Rem, ova knjiga ipak na njih i upućuje.
Goran Rem: Nikada i sad, Meandar, Zagreb, 2006.
Povijest hrvatske književnosti u Slavoniji iščitavat će se i kroz prizmu stilske kategorije (Zoran Kravar, Barok u staroj slavonskoj književnosti, 1992, te kao povijest određenoga žanra (Davor Dukić, Povijesna epika u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, 1995, Milovan Tatarin, Slavonska crkvena prikazanja, 1999, Goran Rem, Slavonsko ratno pismo, 1997).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com