Izložba " Darwin danas " namijenjena je odraslima i djeci, a posjetitelji kroz niz informativnih panela i čuveno Darwinovo stablo mogu saznati što je Darwin nekoć davno zaključio i zbog čega su njegova istraživanja itekako relevantna i danas.

Darwinovo djelo Porijeklo vrsta prvi puta je objavljeno 1859. godine, u kojem donosi hipotezu kako se čovjek razvio od nižih oblika života.

Takvo je Darwinovo stajalište o tome zašto danas postoji čovjek.

Moderna molekularna genetika je pomoću DNA, makro-molekule gotovo potpuno rekonstruirala Darwinovo stablo evolucije.

No, iako je od samog po? etka moralo biti o? ito kako je Darwinovo poimanje od njih razli? no, ta razlika nije u cijelosti uo? ena sve do novijih vremena.

Nasuprot različitim lamarkističkim smjerovima i hipotezama, koje podcjenjuju ili negiraju Darwinovo načelo prirodnog odabira, zoolog August Weismann ne priznaje nikakve druge faktore evolucije osim prirodnog odabira.

Sastavni dio izložbe je i čuveno Darwinovo stablo. "

Premda se veliki dio podataka može tako uporabiti da podupire Darwinovo gledište (uglavnom na području prilagodbe postojećih organizama u okolišu), priča o podrijetlu života i o genetskom kodu spada u područje povijesne znanosti.

Činjenica je da je istodobna beskompromisna obrana Darwina i rasne jednakosti neuskladiva, to se može lako potvrditi jednostavnim uvidom u Darwinovo djelo.

Međutim, u tim načelima Darwinovo učenje opstaje neokrznuto, slučaj i prirodni odabir ravnaju evolucijom, a Bogu se daje šansa tek područjima dovoljno dalekim od biologije da ne ugroze nedodirljivost Darwinova učenja, u fazama razvitka svemira i našega planeta prije pojave života i u šturoj opasci o postojanju moralnog zakona, tj. razlikovanja dobra i zla.

Rasprava o tome, a podsjetimo u tom smislu na otkri ć e fotografije i Darwinovo Podrijetlo vrsta, rodila je antropološku kriminologiju.

Darwinovo neodređeno objašnjenje načina na koji se fotosenzibilna točka postupno razvila u složeno ljudsko oko nalik kameri, možda je samo površno uvjerljivo, no to nije i znanstveno objašnjenje podrijetla oka.

Mnogi evolucionisti današnjice su praktični katolici poput dr. Josipa Balabanića koji je preveo Darwinovo Porijeklo vrsta na hrvatski jezik.

U Darwinovo vrijeme, zbog prevladavajuceg tipološkog mišljenja geografske zivotinjske rase zvali su varijetetima.

Svijet u kojemu su se Bog, anđeli i čuda povukli daleko izvan najudaljenijih granica materijalne stvarnosti, bio je zreo za Huxleyevo i Darwinovo munjevito osvajanje.

Darwinovo strastveno zanimanje za botaniku i geologiju potaklo je profesora Henslowa da ga preporuči kapetanu Robertu FitzRoyu za znanstvenog suputnika na brodu Beagle.

Iako se u Darwinovo vrijeme promjena u načinu razmišljanja već ' ' osjećala u zraku ' ', on je bio taj koji je konačno podvukao crtu i predstavio svoju, tada radikalnu teoriju.

Odgovaramo na pitanje koje nas vraća skroz u Darwinovo vrijeme " kaže doc.

Darwinovo naučavanje dalje su razradili, proširili i produbili Huxley, Ernst Haeckel, Kliment Arkadijevič Timirjazev i drugi.

Za početak Lojkić je demistificirao lik i djelo Charlesa Darwina te njegovu planetarno razvikanu, a ustvari podvalu i šuplju teoriju evolucije te dokazima rasvijetlio Darwinovo naličje koje krije koncept zdrave rase odnosno njegovu želju postizanja osobina čovjeka uz pomoć umjetnog odabira.

Darwinovo kolebanje i ponašanje samih evolucionista mozemo lako razumjeti, ako znamo da je u varijacijskom Darwinovom modelu evolucije kljuc evolucije varijabilnost kao gradivo u kojem djeluje prirodni odabir.

On je Darwinovo djelo pro? itao 1863. i došao do zaklju? ka da je za " progresivnu " biološku evoluciju bila važna suradnja (kooperacija) unutar vrsta, više negoli " borba za opstanak "/struggle for existence /.

Ona ima kobno svojstvo da na mnoge umove ostavlja dojam kako oni razumiju nju i sve ostalo; jednako kao što mnogi od njih žive u svojevrsnoj iluziji da su pročitali (Darwinovo) Podrijetlo vrsta.

Na primjer, teorija evolucije je ukinuta u školama, a učitelji koji se usude spomenuti Darwinovo ime budu premješteni u bespuća Anatolije.

Godine 1859. je objavljeno Darwinovo Podrijetlo vrsta, a rođendane slave George Ferris, Edmund Husserl, Pierre Curie, Georges Seurat, Sir Arthur Conan Doyle.

Možda zato nitko nikad nije odgovorio na Darwinovo pitanje da li slonovi plaču?

Jedno od ključnih dijela znanstvene povijesti, Darwinovo porijeklo vrsta napisano je na osnovu mase znanstvenih dokaza opisuje evoluciju vrsta na čitaocu zanimljiv način.

Bilo je bit će onih koji za marendom apsolviraju »Rat i mir« plus Darwinovo »Podrijetlo vrsta«.

Darwinovo djelo govori o njegovoj teoriji prirodne selekcije koja je postala temelj modernog razumijevanja evolucije

No, svejedno, Darwinovo je učenje izazvalo žustre polemike, i to, doslovce, diljem svijeta.