Marxovo prvo, kapitalno filozofsko pitanje (iz kojega je onda izveden čitav ' ' marksizam ' ', glasi: što je to radni dan?

Iako se većini na spomen Marxa u glavu usele jednoumlje i komiteti, Marxovo ekonomsko učenje temeljilo se na uvjerenju da je ekonomija temelj društva, a politika tek nadgradnja

Cjelokupno Marxovo ekonomsko učenje temeljilo se na uvjerenju da je ekonomija temelj društva, a politika tek nadgradnja koja treba pridonositi stvaranju bogatstva.

Marxovo čitanje tehnokracije Vjerujem kako su financijske institucije opasnije za naše slobode negoli vojske.

Ekonomija nije filozofija, kao što je bila u Marxovo vrijeme.

Možda bi ovdje trebalo navesti još i Marxovo shvaćanje po kojem je čovjek autopoietično biće, koje posredstvom rada stvara samo sebe.« Rad stvara čovjeka. »Eto, dalje nećemo.

Međutim, koliko god su oba ova momenta (političko i socijalno) faktički sadržana u Marxovu shvaćanju socijalističke revolucije, o čemu govore njegovi tekstovi, ipak je veoma važno uočiti da Marxovo poimanje revolucije bitno nadilazi i horizont političkoga i horizont socijalnoga, jer je Marxu (upravo filozofski) stalo do toga da istraži i pokaže mogućnost jednoga i drugoga.

Misaono zahvaćanje ima moć da mijenja uvjete u kojima se događa, a Marxovo misaono posizanje imalo je tu moć (i to puno više negoli njegovi uglavnom neuspješni pokušaji političkog djelovanja).

Marxovo pismo odaje njegov panični strah: ne bi li revolucionari mogli pričekati nekoliko godina, s obzirom na to da on još nije dovršio svoj Kapital?

To ne znači da moji sugrađani čine onaj proletarijat koji u Marxovo vrijeme sanjao je da izgubi svoje okove.

Kad bi Stjepan Mesić poznavao najelementarniju literaturu o marksizmu, možda bi uzeo u obzir jasnu formulu Leszeka Kolakowskog - koji sigurno nije ustaša - kako u stvarnom životu višak jednakosti podrazumijeva višak države, a apsolutna jednakost apsolutnu državu, ali i činjenicu da se Marxovo razumijevanje formule svakomu po svojim potrebama bitno razlikovalo od mnogo skromnijih onodobnih socijalističkih shvaćanja pravih potreba ljudskog društva.

To je vrlo lijepo objasnio Luis Althusser, čuveni francuski marksovski mislioc, kada je Marxovo djelo razdvojio na ono iz ideološke faze i ono iz znanstvene faze (između kojih se događa epistemološki rez).

Nastavljajući porodičnu tradiciju, Filipović ne razumije Marxovo djelo, čak ni one marksističke dogme koje osuđuje.

Takav sustav podsjeća na Marxovo učenje o vrijednosti rada, pa ga Liessmann naziva »ironijom svjetske povijesti«, »renesansom marksizma u središtu obrazovne reforme koja samu sebe shvaća kao liberalnu«.

Razlika je samo u tome što Isusovo učenje polazi od Boga, a Marxovo učenje polazi od čovjeka???

Zasto milijuni pobijeni u Kristovo ime nemaju veze sa Kristovim ucenjem a milijuni pobijeni u Marxovo ime imaju veze sa Marxovim ucenjem?

Primjerice, slične se teze mogu naći i u djelima Derride za kojeg kapitalizam označava razliku jer beskrajno odgađa svoje vlastite ciljeve i stoga nikad ne može biti posve dovršen, te Kojina Karatanija koji slijedi klasično Marxovo stanovište da kapitalizam neprekidno uništava samoga sebe još od samog početka njegova nastanka.

Pritom, naravno uopće nije bitno da 99 % samozvanih marksista nisu pročitali ni jedno Marxovo djelo, a samozvani kapitalisti većinom nemaju " ni za cigare "; sve je u Hrvatskoj podnošljivo dok ima " kruha i igara ".

U Isusovo doba na svijetu je živjelo pet-šest milijardi ljudi manje nego danas, u Marxovo tri, a ni jedni ni drugi nisu na raspolaganju imali internet.

Ovdje nedostaje nedvosmislena referenca na niz društvenih antagonizama koji generiraju potrebu za komunizmom pri čemu se dobro staro Marxovo shvaćanje komunizma ne javlja kao ideal, nego kao pokret koji predstavlja reakciju na trenutne društvene antagonizme i u tom je smislu u potpunosti relevantan.

Mogli bismo ovdje raspraviti predstavlja li i Marxovo razmišljanje ili ne.

Pokušaji bezumnika koji hodaju njegovim stopama da održe sustav živim uz pomoć hrpe prepravaka, tumačenja i polukretenskog znanstvenog rada a la Maurice Dobb i George Novac, su ponižavajuće uvrede za Marxovo ime i odvratno zagađenje sve onoga za što se on zalagao.

Odličan članak, mislim da u nedostatku još boljeg rješenja, ovo Marxovo će biti sasvim OK.

Kod nas se Marxovo djelo nepravedno zapostavlja i minorizira, vjerojatno radi nesretnih iskustava u svježoj povijesti, s čime Marx nije imao nikakve veze (kao što nije imao veze ni s Lenjinovim pragmatizmom, Staljinovim revizionizmom, ili Titovim re-revizionizmom).

Komunistički izrodi u Hrvatskoj su imali za ideal Marxovo proroštvo da će Hrvati nestati s kulgle zemajske.

I radi nacionalnoga samoosvještavanja i emancipiranja nužno je Marxovo učenje.

Mada je Marxovo vrijeme prošlo, etika u odnosima prema čovjeku, i poštovanje ljudske kreativnosti, a naročito problemi čovjekovog otuđenja u društvenoj praksi - uvijek će ostati aktualno.

Daleko od toga da poznajem Marxovo djelo, ali nigdje nisam cuo da je zagovarao gulage, gole otoke, polja smrti.

Svaki pogon s novom tehnologijom koji se danas otvara kao prvo više nema težište na ljudskoj radnoj snazi (u Marxovo vrijeme je bilo drugačije) i apslutno je nemoguće da 20 radnika (kolko ih npr tamo radi) otvori punionicu vode koja košta ogromne novce i cijela svota i svota po radniku je jako velika.

Marxovo eta, eta - et altera, et altera - mišljenja.