Izložba velikim brojem izložaka predstavlja tu zemlju središnje Amerike u dvjema razinama; razinu civilizacije Maja prije dolaska Španjolaca te vrijeme nakon dolaska Španjolaca na ta područja u 16. stoljeću.

Te kanale za usmjeravanje vode s Andi prvi su počeli kopat domoroci, još prije dolaska Španjolaca.

Radi se o jednom od najaktivnijih vulkana u Meksiku, gdje je zabilježeno više od 20 velikih erupcija od dolaska Španjolaca u Meksiko.

Popocatepetl se smatra jednim od najnasilinijih vulkana u Meksiku i to nakon svojih 15 erupcija koje je doživio od dolaska Španjolaca.

Na njemu su bila podignuta tri malena hrama poganskoj božici Tomantzin, toj krvoločnoj božici, kojoj su poganski svećenici prije dolaska Španjolaca žrtvovali tisuće ljudskih žrtava.

Nakon dolaska Španjolaca, biskup Diego de Landa je naredio uništenje svih pisanih djela Maya, no kasnije mu je bio potreban njihov jezik radi pokrštavanja pa je napravio latinsku ortografiju Yucateka, što je, pak, kasnije bilo ključno za dešifriranje mayanskih natpisa.

Od 10. stoljeća do dolaska Španjolaca traje tzv. postklasično razdoblje civilizacije Maya, dijelom integrirane u zajednicu Tolteka.

U vrijeme dolaska Španjolaca u Sierra Gordi živjela su tri naroda: Huasteci u velikim feudalnim posjedima koji su bili vješti u predenju pamuka, Jonace koji su živjeli u špiljama i napadali imanja Huasteka, te velika skupina naroda Pame koji su uzgajali kukuruz i živili u kućama od trave ili palminog lišća, a koji su surađivali s fratrima.

Njihova je civilizacija do dolaska Španjolaca uglavnom propala (14), Španjolci su nakon toga jednostavno zatrli svaki trag na istu.

Pod svojim najvećim kraljem Cosijeza Zapoteci odolijevaju dugoj opsadi na stjenovitoj planini Giengola, vidikovcu nad Teheantepecom, i uspješno održavaju svoju političku autonomiju pred Astecima sve do dolaska Španjolaca.

Prije dolaska Španjolaca u XVI. stoljeću područje Belizea naseljavala su indijanska plemena Maja i Karaibi.

Prije dolaska Španjolaca, bilo je malo autohtonih naselja na otoku Viganu, većinom sojenica od drva ili bambusa.

Izabranik Svete Marije Guadalupske bio je Juan Diego rođen 1474. Prije dolaska Španjolaca bio je poganin kao i ostali urođenici Azteci.

4. Kolonijalno razdoblje (nakon dolaska Španjolaca u 16. st.).

Caranga, jedno od starih plemena Aymara Indijanaca koji su u vrijeme dolaska Španjolaca dominirali u kraju koji danas zauzima nacionalni park Sajama u Boliviji, departman Oruro, odnosno između jezera Poopó i Anda Occidental, uključujući i područje Cochabambe, Chuquisake (sada Sucre).

Na širi prostor današnjeg grada Meksika s razvijenom civilizacijom najprije Olteca a potom Tolteca početkom 14. stoljeća dolaze Azteci, posljednja plemena koja su nastavala ovaj prostor prije dolaska Španjolaca, Cortesovih konkvistadora na konjima koje su Azteci vidjeli prvi put i vjerovali da je konj i čovjek jedno.

Inke su svoj vrhunac doživile stotinjak godina prije dolaska španjolaca.

Bili su organizirani u državu; do dolaska Španjolaca zauzimaju gotovo cijeli teritorij Čilea, a tijekom XVI. stoljeća potisnuti

Tradicionalni instrumenti su puhači: kena (uzdužna flauta bez piska, napravljena od trske, kosti ili drveta), njezini srodni instrumenti kena-kena i kenačo, zatim sikus, niz cijevčica od trske različitih dužina povezanih u dva reda koje su poznate kao Panova flauta, te čarango, žičani instrument nastao modifikacijom gitare i mandoline nakon dolaska Španjolaca u te krajeve.

U Meksiku su prije dolaska Španjolaca, Azteci, Zapoteki, Mizteki i Maje uživali u blagodatima parne kupelji.

Od tri Quiche praotaca pa do dolaska Španjolaca na prijestoljima Quiche naroda izredali su se redom:

Prvotno utemeljeni u pretklasičnome razdoblju (oko 2000. prije Krista do 250. poslije Krista), prema srednjoameričkoj kronologiji, brojni su gradovi Maja najviši stupanj razvoja dosegli za vrijeme kasičnoga razdoblja (oko 250 poslije Krista do 900. poslije Krista) te nastavili svoj razvoj za vrijeme poslije-klasičnoga razdoblja, sve do dolaska Španjolaca.

U vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću žive sjeverno od rijeke Marañón.

Starosjedilački narodi (Arawak i Karaibi) raseljeni su (kao roblje) nakon dolaska Španjolaca (od 1518) po Haitiju i drugim susjednim otocima.

Na vrhuncu je bio od 1200. godine pa do dolaska Španjolaca početkom 16. stoljeća.

Do dolaska Španjolaca u prvom desetljeću 16. stoljeća, Inke su nekoliko stoljeća vladale carstvom koje se prostiralo od Kolumbije i Ekvadora na sjeveru, do današnjih Perua i Čilea na jugu

Također, uz ovaj spomenuti, kao dodatni uzrok napuštanja lokaliteta prije dolaska Španjolaca znanstvenici pretpostavljaju i unutarnje sukobe, to jest, građanki rat među Inkama koji se odigravao u isto vrijeme kad i španjolska osvajanja Južne Amerike.

Opljačkane su nekoliko stoljeća prije dolaska Španjolaca

Međutim, ide i dalje i studira biblijske tekstove i učestalost brojki u njima. 1532. dvanaest godina nakon dolaska Španjolaca na Yucatan i sloma mojih Maja sa njihovim predviđanjem smaka - izdaje Računsku knjižicu o kraju kršćanstva (Ein rechenbuchlin vom EndChrist), u kojoj matematički izvodi datum i vrijeme kraja svijeta 19.10.1533. u točno 8 sati ujutro.

Većina ubijenih na vratovima i ključnim kostima ima tragove noža, a znanstvenici smatraju da su žrtvovani svega nekoliko desetaka godina prije dolaska Španjolaca.