POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Republika Hrvatska je privržena multilateralizmu, suradnji i kolektivnoj sigurnosti, stoga u svim relevantnim prilikama poziva države potpisnice na poštivanje i implementaciju odredbi HCOC te na promociju ciljeva HCOC, kako bi se Pravilnik razvio i ojačao.

Države potpisnice Memoranduma su se obvezale organizirati učinkovit i povezan sustav kontrole stranih brodova, kako bi se udovoljili standardi sigurnosti na moru, zaštita morskog okoliša te radni i životni uvjeti posade.

Analiza odredbi ovih članaka o pravu na jednake mogućnosti u pogledu zaposlenja i profesije primjer su nužnosti ekstenzivnog tumačenja odredbi, ali i uvida da pozitivna ocjena, uz usklađeno normativno-pravno stanje zahtijeva i učinkovitu praktičnu provedbu te odgovarajuću ekonomsku i socijalnu politiku države potpisnice.

Na Četvrtom sastanku 43 države potpisnice te Europske Unije kao samostalne potpisnice Aarhuške konvencije u Kišinjevu u Moldaviji raspravljalo se o postojećem stanju, te učinjenim pomacima u provedbi, kao i budućim perspektivama.

Ukazuje se nužnost ekstenzivnog tumačenja odredbi, te na uvjetovanost usklađenog normativno-pravnog stanja zahtijeva i učinkovite praktične provedbe te odgovarajuće ekonomske i socijalne politike države potpisnice.

Države potpisnice su se obvezale da će donositi mjere potrebne za dobro funkcioniranje eurozone, za poticanje konkurentnosti, zapošljavanja, te održivih javnih financija.

Države potpisnice zastupa sa hrvatske strane Ministarstvo prometa i veza Republike Hrvatske, a sa slovenske strane Ministarstvo za promet in zveze Republike Slovenije

Proširijući takvu politiku docnije, sve države potpisnice Šengenskog sporazuma su nabavile odgovarajuću vojnu opremu, uključujući specijalne video kamere sa infracrvenom opremom za nadzor granica, helikoptere, oklopna vozila, patrolne čamce i drugu opremu za lov na ljude koji nemaju odgovarajuću vizu za ulazak u EU.

Olimpijsko primirje za OI London 2012. počinje sedam dana prije otvaranja i završava sedam dana nakon zatvaranja Igara, a ima za svrhu da države potpisnice osiguraju promociju mira i mirnog rješavanja sukoba kroz kulturu, obrazovanje, održivi razvoj i sudjelovanje javnosti.

Moći će putovati u države potpisnice Schengenskog sporazuma - sve članice Europske unije osim Britanije i Irske, kao i u Švicarsku, Norvešku i na Island.

Sve države potpisnice trebaju raditi na sprečavanju uvođenje, te kontroli ili uklanjanju stranih invazivnih vrsta.

Države potpisnice (Belgija, Francuska, Velika Britanija, Luxemburg i Nizozemska) su ugovorom uspostavile obrambeno savezništvo i time Europi dodali jednu sigurnosnu dimenziju više.

Dio odgovornosti snose i države potpisnice, koje temeljni cilj dopunjenog Bruxellskog ugovora, tj. opremiti WEU potrebnim sigurnosnim instrumentima radi osiguranja europske sigurnosne dimenzije, u praksi nisu mogle (ili htjele) ostvariti.

Kao jedan od primjera ' ' kolektivnog ' ' pristupa zaštiti manjiskih prava može se navesti članak 2.2. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije: ' ' Države potpisnice poduzet će, ako okolnosti to zahtijevaju, na socijalnom, ekonomskom, kulturnom i ostalim poljima, posebne i konkretne mjere za odgovarajuće osiguranje razvoja ili zaštite određenih rasnih skupina ili pojedinaca koje pripadaju tim skupinama... ' '.

Ponedjeljak, 26. studenoga 2012. Predstavnici 190 zemlja okupit će se danas u Dohi na konferenciji o klimi na kojoj bi sudionici trebali pokrenuti II. fazu Protokola iz Kyota, jedinog službenog dokumenta koji države potpisnice obvezuje na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu.

Države potpisnice Sporazuma se godišnje abecednim redom smjenjuju u predsjedanju Vijećem.

Potpisanom rezolucijom države potpisnice preuzele su obvezu da svake dvije godine na zajedničkom sastanku provjere što je sve učinjeno ili je moglo biti učinjeno na području autizma te da na istim sastancima podrže postupke i postupnike javnog zdravstva za poboljšanje pristupa osobama s autizmom.

Države potpisnice Haške konvencije su: Austrija, Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Crna gora, Hrvatska, Češka, Francuska, Latvija, Litva, Luxembourg, Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska.

Izuzetna je podudarnost problema u sve tri države potpisnice daytonskog sporazuma, a posebno kad se govori o pravosuđu: vrlo je niska razina efikasnosti, mnogo je nedorečenih zakona koji građanima onemogućavaju da ostvare svoja prava pred sudom, ili im to bitno otežavaju itd.

No, ono što ACTA pokušava je obavezati države potpisnice na jači angažman od postojećeg, a meni to smrdi na policijsku državu i davanje neprimjerenih ovlasti velikim tvrtkama.

Primatelj je Konvencijom definiran kao osoba koja fizički primi HNS teret iskrcan u državi potpisnici, ali ako je osoba koja fizički prima HNS teret agent, primatelj će biti osoba za koju je dana obavijest HNS Fondu ili osoba koja se po nacionalnom pravu države potpisnice smatra primateljem.

Prema Konvenciji o pravima djeteta, države potpisnice dužne su roditeljima pružiti odgovarajuću pomoć u odgoju njihove djece.

Za usporedbu, države potpisnice Kyotskog protokola obvezale su se da će do razdoblja od 2008. do 2012. godine smanjiti emisije stakleničkih na 5,2 % ispod razine emisije 1990. godine.

(1) Nakladnik televizijskog programa ne smije na temelju dobivenih isključivih prava prenositi pojedini događaj značajan za javnost Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili države potpisnice međunarodnog ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku, na način kojim bi značajnom dijelu gledatelja u Republici Hrvatskoj bilo onemogućeno praćenje toga događaja.

To se jasno nazire i iz tog njihovog statuta a naročito iz zahtjeva i predloženim mjerama kažnjavanja na koje bi se obvezale države potpisnice.

SZO i UNICEF definiraju svoje stavove o zaštiti, poticanju i podržavanju dojenja, koji su izraženi kroz« 10 koraka do uspješnog dojenja ». 1989. g. u Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjeni narodi opredjeljuju se da će države potpisnice poduzeti mjere kako bi majkama i obiteljima pružile znanje i potporu za provedbu dojenja. 1990. g.

Države potpisnice Rimskog ugovora (25. ožujka 1957.), kojim je ustanovljena EEZ, su za temeljni cilj postavile stvaranje jedinstvenog tržišta.

Zbog tih razloga su države potpisnice smatrale da se prije liberalizacije slobode kretnja treba intenzivirati suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova te poduzeti niz drugih mjera i radnji koje bi trebale neutralizirati moguće negativne učinke uvođenja potpune slobode kretanja.

Za dostizanje tog cilja države potpisnice su utvrdil kao krajnji rok konac 1992. godine.