U ovom broju je to dr. Dragutin Pavličević sa četiri rada u kojima obrađuje manje poznate dijelove hrvatske povijesti " - istaknuo je predstavljajući Moslavačko zrcalo " urednik časopisa dr. Dražen Kovačević.

Dragutin Pavličević: Hrvati i istočno pitanje

Uz prigodne riječi dobrodošlice koje je uputio predsjednik društva Josip Krajči, o dugogodišnjoj suradnji dviju matica, pa i u međunarodnim okvirima, biranim je riječima dopunio Dragutin Pasarić, a zatim i Zlatko Heršak, te prof Dragutin Pavličević.

S tim se slažu i drugi recenzenti djela ¬ - dr. sc. Dragutin Pavličević te povjesničar Đuro Vidmarović, a kojemu je područje moslavačke povijesti vrlo blisko.

Monografiju su detaljnije predstavili Prof. dr. sc. Dragutin Pavličević predstavljajući suradnike koji su sudjelovali u stvaranju monografije, Prof. dr. sc. Ivan Rogić ukazujući na elemente kojima se treba obratiti veća pozornost, te Doc.dr.sc. Dražen Švagelj ističući priloge koji su značajni u dokumentiranosti iznesenih činjenca.

I Bleiburg i Maribor i križni put bile su tabu-teme u drugoj Jugoslaviji, samo je hrvatski narod o tome potajno pjevušio tužaljku: Maribore, do Zidana Mosta, na tisuću samo jedan osta (Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb 2007., str. 400 - 401 i 438).

Prva promocija zbornika je održana krajem protekle godine u Gospiću, a evo početkom veljače, Požega je imala čast biti domaćin ovog kulturnog događaja u koje su knjigu predstavili: prof. dr. sc. Josip Fajdić, predsjednik LZD " Vila Velebita " u Požegi i suradnik u zborniku, zatim prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, prof. dr. sc. Ante Bežen, suradnik u zborniku, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, recenzent, prof. dr. sc. Ivan Rogić, recenzent, doc.dr.sc. Željko Holjevac, urednik i voditelj područnog centra Gospić.

Promociji je nazočio i Dragutin Pavličević koji je kao gost prvog dvobroja u " Moslavačkom zrcalu " kroz četiri rada približio manje poznate dijelove hrvatske povijesti.

O posebnostima hrvatske povijesti govorio je, drugoga dana škole dr. Dragutin Pavličević, umirovljeni sveučilišni profesor.

Autor te izreke je kako je to u članku objavljenomu u Vijencu dokazao povjesničar dr. Dragutin Pavličević zapravo predsjednik vlade i ministar vojske Kneževine Srbije Milivoje Petrović, koji se prema rodnome selu preimenovao u Blaznavca.

Dvije knjige zbornika IDENTITET LIKE: KORIJENI I RAZVITAK predstavljene su 16. prosinca 2009. godine u Kulturno-informativnom centru u Gospiću u Budačkoj ulici broj 12. Nakon pozdravnih riječi župana ličko-senjskog Milana JURKOVIĆA i gradonačelnika Grada Gospića Milana KOLIĆA o knjigama su govorili: Vlado ŠAKIĆ, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Mile BOGOVIĆ, biskup gospićko-senjski, Dragutin PAVLIČEVIĆ, recenzent, Ivan ROGIĆ, recenzent i Željko HOLJEVAC, urednik, voditelj Područnog centra Gospić.

Dragutin Pavličević POVIJEST HRVATSKE Četvrto, dopunjeno izdanje

Nakon otvaranja izložbe prof. dr. Dragutin Pavličević održao predavanje o svojim sjećanjima i zajedničkom radu s prof. Filipom Potrebicom.

Utorkom u Opatičkoj 16: Dragutin Pavličević o kućnim zadrugama

Prof. Dragutin Pavličević, koji je napisao uvod ovom opsežnom djelu, nastojao je predstaviti Hrvatsku kao na dlanu te ukazati na to kako je prošlost siguran putovnica za budućnost.

Zvali smo je Banija i doživljavali kao srpsku pokrajinu, a kad je nastala slobodna Hrvatska, prozvali smo je Banovinom, mislim da je začetnik te promjene bio povjesničar Dragutin Pavličević, i sad se uglavnom tako zove, samo neki nostalgičari još ju zovu Banijom.

Dragutin Pavličević u Vijencu Matice hrvatske piše: Pišući svoju Kratku kulturnu i političku povijest Bosne i Hercegovine te nedavno knjigu Hrvati i istočno pitanje, pronašao sam da je sličnu, gotovo identičnu misao izrekao jedan Srbijanac, a ne Hrvat, i da je to bilo u dalekom 19. stoljeću.

O zborniku su još govorili prof. dr. Dragutin Pavličević te njegove kolege Ivan Rogić i Ante Bežan kao i predsjednik požeške ' Vile Velebita ' dr. Josip Fajdić koji je govorio u migracijama Ličana iz svog rodnog kraja kroz povijest od 1714. do današnjih dana. " - Vijesti iz Požege: Ličko zavičajno društvo 08.02.2010. u 10:15

Od ovog plemena poznat je povjesničar dr. Dragutin Pavličević, autor knjiga o porijeklu Bunjavaca Like i Hrvatskog Primorja.

Težak, Babić: Gramatika hrvatskog jezika Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis Joanna Rapacka: Leksikon hrvatskih tradicija Dragutin Pavličević: Povijest Hrvatske Miroslav Šicel: Hrvatska književnost

DRŽAVNI ARHIV U SLAVNOSKOM BRODU 9. lipnja 2011. Međunarodni dan arhiva DASB - Otvorenje izložbe " Matičarstvo i osobna stanja građana " 19:00 Predavanje na temu " Matične knjige - temeljni izvor za genealoška istraživanja " 12:00 Gimnazija u Požegi Otvorenje izložbe " Plodni istraživač hrvatske prošlosti Dragutin Pavličević " Predavanje prof. dr. sc. Dragutina Pavličevića " Plodni istraživač hrvatske prošlosti Dragutin Pavličević " Državni arhiv u Slavonskom Brodu će povodom Međunarodnog dana arhiva otvoriti izložbu Matičarstvo i osobna stanja građana čime će posjetiteljima biti omogućen uvid u matične knjige Brodsko posavske i Požeško-slavonske županije te organizirati prigodno predavanje na temu matičarstvo. 10. lipnja 2011. Gimnazija u Požegi - DAN OTVORENIH VRATA Dan otvorenih vrata bit će obilježen organiziranim posjetima učenika osnovnih i srednjih škola te upoznavanjem građana s matičnim knjigama Brodsko posavske i Požeško slavonske županije.

KNJIGE Povijest pučke škole u Prološcu/Viktor Vito Grabovac; Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I. i II./Dragutin Pavličević

Knjigu su predstavili prof. Petra Somek, direktorica i urednica Meridijana, urednik monografije prof. dr. sc. Dragutin Feletar te recezenti dr. sc. Adolf Malić i dr. sc Dragutin Pavličević.

U utorak, 30. rujna 2008. u Opatičkoj 16 s početkom u 18 sati povjesničar prof. dr. Dragutin Pavličević održat će predavanje na temu kućnih zadruga u Hrvatskoj s posebnim osvrtom o njihovim diobama u 19. i 20. stoljeću.

Prof. dr. sc. Dragutin Pavličević ugledni hrvatski povjesničar i zaslužni znanstvenik, uz njegovih 80 godina života i 50 godina znanstvenog rada.

Uz ostale predstavljače (prof. Dragutin Pavličević i prof. Enver Ljubović, te Željko Holjevac) o knjizi je pod vidom onoga što piše o crkvi na prostoru Ličko-senjske županije govorio gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović.

Stoljeća. (Dragutin Pavličević) Dakle, između ostaloga poticao je i razvoj glazbenog života u Zagrebu pa tako i nastanku i razvoju HGZ.

Županijska skupština je odlučila kako će dodijeliti tri nagrade za životno djelo, koje će dobiti prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, kojega predlaže Državni arhiv iz Požege, prof. Zlatko Crnković kojega predlaže Državni arhiv Požega i posthumno dr. Željko Muljević, kojega predlaže HSP dr. Ante Starčević.

Spomenimo poimence samo rođene u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: Vjekoslav Klaić, Josip Bösendorfer, Matija Pavić, Ferdo Šišić, Gjuro Szabo, Ćiro Truhelka, Josip Matasović, Rudolf Horvat, Stjepan Pavičić, Lazar Ćelap, Ivan Erceg, Josip Adamček, Miroslav Brandt, Nada Klaić, Lujo Margetić, Josip Buturac, Lelja Dobronić, Ive Mažuran, Ante Sekulić, Mirko Marković, Igor Karaman, Dragutin Pavličević, Mira Kolar-Dimitrijević, Nikola Kosanović, Zdravko Krnić, Ivan Kovačević, Mile Konjević, Slavica Hrečkovski, Dragiša Jović, Vlado Horvat, Filip Potrebica, Andrija Šuljak, Emanuel Hoško, Nenad Moačanin i drugi.

Predsjednika Tuđmana prisjetio se i dr. Dragutin Pavličević, povjesničar i njegov prijatelj.