Smatrajući da termin petrarkizam pokriva samo jedan dio ljubavnoga pjesništva navedenih stoljeća i detaljno analizirajući koncepcije ljubavi koje zatječemo u tom korpusu, autor ističe pluralističnost, polidiskurzivnost amorozne lirike hrvatske renesanse. (prof. Dunja Fališevac)

Potporu i/ili dolazak na skup izrazili su brojne poznate i javne osobe kao što su Rajko Grlić, Vedrana Rudan, Dražen Lalić, Amir Hodžić, Boris Lenhard, Vesna Teršelič, Sandi Blagonić, Ida Prester, Mirela Priselac Remi, Neva Tolle, Nevena Rendeli, Elizabeta Gojan, Tanja Rudež, Gordan Duhaček, Alemka Lisinski, Boris Pavelić, Renato Baretić, Hrvoje Šalković i akademici Vlatko Silobrčić, Zoran Kravar, Zvonko Posavec i Dunja Fališevac.

Nakon uspjeha predstave U lugu onomuj, prema dotad nikad izvedenim pastoralama hrvatskoga renesansnoga književnika, Dubrovčanina Nikole Nalješkovića, dubrovačko kazalište organizira i znanstveni skup Nikola Nalješković u kontekstu povijesti književnosti, kazališta i kulture što će se održati od 6. do 8. studenoga 2003. O nepoznatim ili manje poznatim aspektima života i djela Nikole Nalješkovića, njegovog vremena u i oko Dubrovnika, izlagat će Rafo Bogišić, Slavica Stojan, Zdenka Romer Janeković, Ivica Martinović, Amir Kapetanović, Dunja Fališevac, Divna Mrdeža Antonina, Mira Muhoberac, Leo Rafolt, Tomislav Bogdan, Davor Dukić i redatelj predstave U lugu onomuj Rene Medvešek.

Dunja Fališevac napomenula je kako je Hrvat Pavao Skalić prvi uporabio riječ enciklopedija u današnjem značenju.

Njezina se djela posebice razmatraju u kontekstu odnosa žanra povijesnoga romana i fenomena trivijalne književnosti (Dunja Fališevac), a u njezinu se opusu pronalaze i obrasci poigravanja sa žanrovskim nasljeđem (Dunja Detoni-Dujmić).

Međutim, u svojoj potrazi za sličnim predlošcima Dunja Fališevac nije se dovoljno pomno osvrnula po bivšem domaćem dvorištu, jer činjenica je da HKE ima predložak u, na primjer, Leksikonu pisaca Jugoslavije iz 1987. (Matica srpska).

Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademik Tonko Maroević, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Zoran Kravar te Velimir Visković, njezin glavni urednik.

Izdanje će predstaviti recenzenti Davor Dukić i Jasmina Vojvodić te urednice Živa Benčić i Dunja Fališevac.

Juditu za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini dobit će Dunja Fališevac za knjigu Kaliopin vrt II. - studije o poetičnim i ideološkim aspektima hrvatske epike (izdanje Književnog kruga Split).

Od 1. kolovoza 2005. zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za stariju hrvatsku književnosti Odsjeka za kroatistiku, najprije na projektu Književna antropologija, a zatim na projektu Oniričko kao poetološki i antropološki problem koji vodi prof. dr. sc. Dunja Fališevac.

Drugu veliku skupinu tekstova čine oni »u kojima je dominantni element prozne strukture fabula, priča...« (Dunja Fališevac).

Novi broj književnog lista Vijenac između ostalog donosi: rubrika Tema posvećena je Hrvatskom proljeću, te daje osvrt na nedavno održani znanstveni skup; Razgovor je vođen s književnikom Dubravkom Jelačićem Bužimskim; Dunja Fališevac predstavlja knjigu An Anthology of Croatian Literature, urednika Henryja R.

NAJAVA« Čovjek, prostor, vrijeme »naslov je zbornika radova domaćih teoretičara raznih usmjerenja i generacija; podnaslovom je određen kao zbirka književnoantropoloških studija iz hrvatske književnosti, a uredile su ga Dunja Fališevac i Živa Benčić.

Dunja Fališevac i Milan Paun laureati Šokačke riči 9 VINKOVCI - U organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije i ove se godine održava u Vinkovcima, 11. i 12. studenoga, Šokačka rič 9.

S velikim brojem članaka osim Viskovića i Kravara kao autori se pojavljuju redom ugledni hrvatski znanstvenici i priznati stručnjaci - Krešimir Nemec, Dunja Fališevac, Tomislav Bogdan, Leo Rafolt, Viktor Žmegač, Aleksandar Flaker, Cvjetko Milanja, Marko Grčić i Nedjeljko Fabrio.

Razdradivši najizrazitije njegove osobine i barok je u svim svojim književnim vrstama prihvatio petrarkizam - u hrvatskoj književnoj kulturi petrarkizam je u doba baroka bio neobično živ, ustvrdila je Dunja Fališevac.

Kačićevu poetiku u kontekstu poetičkih paradigmi 18. stoljeća obradila je Dunja Fališevac, o ilirskom ideologemu u njegovim djelima govorila je Zrinka Blažević

Dunja Fališevac je, govoreći o liku djeteta i djetinjstva u starijoj hrvatskoj književnosti, pa i likovnosti, ispravila pojedine netočnosti u dosadašnjim pristupima toj temi te naglasila dvojaki oblik pojavljivanja djeteta u starijoj hrvatskoj književnosti u kojoj se ono javlja kao simbol (najčešće Krista) te kao zbiljsko, povijesno, mimetično dijete.

U organizacijskom odboru skupa su akademici Nikola Batušić, Dunja Fališevac, Pavao Pavličić i Petar Šimunović.

Sveučilišna profesorica Dunja Fališevac je nagradu Judita, koja se dodjeljuje za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u protekloj godini, dobila za knjigu Kaliopin vrt II u izdanju Književnog kruga Split, knjigu koja sadrži petnaestak priloga u sretnom spoju analitičkih i sintetskih studija o hrvatskim epicima i njihovim djelima te o bitnim tendencijama naše tradicije pripovijedanja u stihu.

Obrazloženja za nagrade pročitali su redom akademik Mirko Tomasović, voditelj Marulianuma Bratislav Lučin i dopredsjednik DHK Stipe Čuić, koji je priznanja i uručio, a u ime laureata zahvalila je Dunja Fališevac.

Ta fascinantna hrestomatija pionirski je rad u podru č ju hrvatske književne medievistike, znanstveno djelo prvoga reda, svojevrsna monografija i hrestomatija najstarijega srednjovjekovnog hrvatskog pjesništva i može poslužiti kao vrstan visokoškolski udžbenik na doktorskim studijima filolozima raznih profila te povjesni č arima, etnolozima, antropolozima i drugima dopisat ć e Dunja Fališevac.

Ostala dva dana mogla bi se tematski svesti pod zajednički opći nazivnik književnost moderne, bilo da je riječ o terminološkim pitanjima (Pavao Pavličić), interpretacijama i na komparatističkom tragu nekih aspekata autorskih poetika (Zoran Kravar, Dunja Fališevac, Antun Pavešković), književnopovijesnim analizama stilskih i žanrovskih aspekata moderne, odnosno nekih njezinih specifičnih pitanja (Hrvojka Mihanović-Salopek, Helena Sablić-Tomić, Ivica Matičević), zatim općim pregledima građe (Nevenka Košutić-Brozović, Nikica Kolumbić, Stanislav Marijanović) i, konačno, esejističkom pristupu slobodno oblikovanoj topici (Branka Brlenić-Vujić).

Primljeno je i sedmero novih članica i članova - Dalibor Blažina, Dunja Fališevac, Vanda Mikšić, Boris Postnikov, Dinko Telećan, Tvrtko Vuković i Milana Vuković Runjić, priopćeno je danas iz Hrvatskog P. E. N. centra.

Tu su č injenicu iz druk č ijeg diskursa znanstveno u č vrstili i Vinko Foreti ć, Frano Č ale, Josip Torbarina, Franjo Švelc, Josip Bratuli ć, Rafo Bogiši ć, Slobodan Prosperov Novak, Mirko Tomasovi ć, Dunja Fališevac i dr. onemogu ć avaju ć i svojom utemeljenom argumentacijom bilo kakvo kontekstuiranje hrvatskih književnika u srpski književni kanon.

Dunja Fališevac rekla je kako Hrvatska književna enciklopedija predstavlja modernu mrežu znanja o književnosti i njezinu umreženost s drugim umjetnostima i drugim humanističkim znanostima.

U svojoj nepromišljenoj laudi Dunja Fališevac u Vijencu govori o vezama hrvatske književnosti od najranijih vremena s angloameričkim, bliskoistočnim ili pak dalekoistočnim književnim kulturama.

Dunja Fališevac (Zagreb) s izvanrednom je temeljitošću informirala o metatekstualnim zapisima u starijoj hrvatskoj književnosti kao znaku urbane književne kulture, a njezino izlaganje bilo je oduševljeno pozdravljeno kao jedno od najboljih i šteta je što treba čekati još dvije godine da ga hrvatska javnost dobije na uvid.

Leksikon hrvatskih pisaca (Školska knjiga, Zagreb, 2000.), čiju koncepciju potpisuje prof. dr. Krešimir Nemec, koji je i urednik za noviju hrvatsku književnost, a čiji su urednici još prof. dr. Dunja Fališevac i prof. dr. Darko Novaković, već nekoliko dana nakon što je 8. studenoga bio predstavljen na sajmu Interliber-educa, izazvao je veliku pozornost kritike i publike, ali odmah i polemičke iskre, pri čemu u prvom redu mislimo na primjedbe dr. Slobodana P.

Priređivači su tekstova i autori predgovora: Dunja Fališevac i Davor Dukić; a naslovi priloga: Petar Bogašinović: Opkruženje Beča grada od cara Mehmeta i Kara Mustafe velikoga vezijera; Petar Kanavelić: Pjesan u pohvalu privedroga Ivana Sobjeskoga, kralja Poljačkoga.