Nakon što je poništen natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjžnice jer nije zasnovan radni odnos, Gradsko vijeće odlučilo je jučer raspisati novi, a prihvatilo je i strateški plan razvoja Ekomuzeja u Lepoglavi, te akcijski plan i program, koji polazi od ideje da se Lepoglava brendira kao grad čipke, što bi u konačnici dovelo do značajnijeg razvoja turizma i većeg broja turista u Lepoglavi.

Općina je za dobivanje sredstava iz EU-fondova kandidirala projekt golf igrališta, odmuljavanja Tarske vale, Santa Marine, Valelunge i Kopaloa te ekomuzeja Kuće maslinovog ulja i drugih.

U tijeku je i osnivanje Udruge građana Ekomuzej Komiža u koju su pozvani svi stanovnici Komiže i drugi zainteresirani zaljubljenici u Komišku baštinu i tradiciju, glavni budući kreatori i nositelji Ekomuzeja.

Jedan od najprestižnijih ekomuzeja u Europi.

Javnosti je predstavljen i projekt Ekomuzeja Komiža, prvog dalmatinskog ekomuzeja, a kako bi upoznali ribare i ostale dionike u sektoru sa stanjem ribarstva u Hrvatskoj te izazovima i obvezama nakon ulaska u EU, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede RH izradili smo knjižicu " Hrvatsko morsko ribarstvo Stanje i perspektive na pragu EU ".

Dragana Lucija Ratković, stručnjakinja za ekomuzeje Projekta COAST članovima Osnivačkog odbora izložila je čitavu filozofiju ekomuzeja; što su to ekomuzeji i zašto ih se smatra ključnim instrmentom za održivi razvoj zajednice, od čega se sastoji i kako nastaje ekomuzej.

Skica budućeg " Ekomuzeja Komiža "

Kao kreator interesa i ulaganja, ekomuzeji, koketirajući s turizmom, nastoje turistima otkriti slabije poznata područja putem raznih informacijskih punktova koji svojom aktivnošću i promotivnim materijalima upućuju na postojanje ekomuzeja u blizini.

Tako ćemo vidjeti objekte kulturne i prirodne baštine obrađene znanstveno, ali prezentirane na čitljiv, razumljiv i dostupan način koji posjetitelju omogućava vlastit odabir pristupa identitetu, što je možda ipak najveća prednost ekomuzeja kao, doslovno, muzeja bez zidova.

Održana prva osnivačka radionica Ekomuzeja Komiža

U nedjelju, 2.06. u 20 sati održat će se već dobro poznati Spacio koji uključuje romantičnu vožnja batanama duž poluotoka uz glazbenu pratnju, razgled Ekomuzeja Kuća o batani, posjet rovnjskom spaciu Matika i ribarsku večeru u 4 slijeda uz nastup glazbenog sastava Batana, a za goste se priprema i posebno Inspirit iznenađenje.

Idejnim rješenjem Ekomuzeja čipke i čipkarstva, Lepoglava i njena okolica žele se razviti kao prepoznatljiva i jedinstvena turistička i kulturna destinacija.

Naime, 1967. godine u Francuskoj su, na osnovi politike ekonomskog i kulturnog razvoja sela, ustanovljeni Regionalni parkovi prirode što je bila izvrsna prilika za Georgesa Henria Riviereu da u mjestu Quessantu, u obliku " Maison des techniques et traditions quessantines " (Kuća vještina i tradicija Quessanta), prezentira prvi oblik ekomuzeja u Francuskoj i svijetu.

Idejna zamisao autora, Huguesa de Varine Bohana, bila je osnivanje muzeja koji bi svojom koncepcijom i programom ostvario blisku suradnju s lokalnim stanovništvom, a što je kasnije dovelo do prejake asocijacije s ekološkom komponentom interesa muzeja. 1972. godine na ICOM-ovom kolokviju u Courmarinu usvojena je i prva definicija ekomuzeja što je utjecalo na promjenu definicije muzeja usvojene na savjetovanju u Santiagou de Chile iste godine, a koja je inzistirala na tome da je muzej mehanizam utjecanja na formiranje svijesti, ali i značajan čimbenik razvoja.

Svi zaintersirani Komižani, kako oni na otoku, tako i raseljeni koji su važni dionici ovog projekta, ali i svi ljubitelji i štovatelji Komiže, te dalmatinske prirodne i kulturne baštine općenito, mogu posjetiti portal Moj otok Vis www.mojotokvis.com, na čijim će stranicama novinar Vinko Kalinić, svojevrsni kroničar komiškog ekomuzeja, bilježiti aktualna događanja i sve inicijative ekomuzeja u nastanku.

Dragana Lucija Ratković predstavila je tri programske sastavnice prve faze osnivanja Ekomuzeja Komiža koje se odnose na projektiranje i oblikovanje projektne dokumentacije za novu stalnu izložbu u komiškom Kaštelu Komuni " kao i za obilježavanje i interpretiranje kulturnog krajolika Komiže tematskim putevima i stazama (na moru i kopnu) te za oblikovanje i idejna rješenja opremanja kulturnog centra Vitićevog doma u kojemu će biti smješten dokumentacijski centar i polivalentni prostor za održavanje brojnih programa ekomuzeja.

Spomenuta dokumentacija bit će temeljem za osiguravanje sredstava za realizaciju sastavnica ekomuzeja iz sredstava RH i fondova Europske unije.

Autori projektne ideje i koncepta stalnog postava ' Ekomuzeja čipke i čipkarstva ' u Lepoglavi su tvrtka Muze d. o. o. iz Zagreba i dr. Tihana Petrović Leš, etnologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Studio Cuculić iz Zagreba zadužen je za vizualni identitet ekomuzeja, dok je Studio Revolucija iz Zagreba autor multimedijalnog koncepta i web stranice.

Svojim postavom, kao i programima unutar i izvan ekomuzeja, osnažuje povezanost lokalne zajednice i čipkarske tradicije te tako, na interdisciplinaran način temeljen na upotrebi novih tehnologija, interpretira Lepoglavu kao posebno odredište vezano uz čipku i čipkarstvo.

Komiža, 22. lipnja 2012. U okviru Festivala mora Rota Palagružona, regate tradicionalnih komiških brodica od Komiže do Palagruže, Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Grad Komiža u Komiži su predstavili projekt osnivanja Ekomuzeja Komiža.

Tijekom radnog vremena čipkarice izrađuju lepoglavsku čipku i to kompliciranije motive i detalje, a čipke će u konačnici ostati u vlasništvu Ekomuzeja kao izložbeni primjerci.

Radionica za izradu falkuše i drvene brodogradnje, centar i ljetna škola tradicionalne navigacije, kuća komiškog ribara, ribarska luka, ribarska i poljoprivredna zadruga, tvornica ribe, vinograd, maslinik, voćnjaci limuna i rogača, vojni prostori i otoci viškog arhipelaga samo su neke buduće moguće sastavnice Ekomuzeja Komiža u kojoj tradicijske vještine i znanja povezane s prirodnim okolišem, poljoprivredom i ribarstvom na zanimljivi način pripovijedaju priču o neraskidivoj povezanosti Komižana s morem i okolišem.

Predstavljen projekt Ekomuzeja Komiža u sklopu regate tradicionalnih falkuša

Članovi Osnivačkog odbora i savjetodavno tijelo pri osnivanju muzeja u sastavu Ognjen kunca iz Projekta COAST UNDP-a, stručnjakinja za ekomuzeje Projekta COAST Dragana Lucija Ratković, predstavnici Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela iz Splita i Arheološkog muzeja Split kao partnerske institucije sudjelovali su zajedno ove subote, 6. studenog na prvoj osnivačkoj radionici Ekomuzeja Komiža, simboličnog naziva O sveti Mike, reci nan rotu ", kojom su komiški ribari vjekovima zazivali svog nebeskog zaštitnika.

Na predavanju će biti predstavljene dizajnerske interpretacije i kreativna rješenja nekoliko muzeja, ekomuzeja, vizitor centara i kulturno-turističkih destinacija.

Sudionici radionice timskim radom su odredili i skicirali temeljne sastavnice i teme budućeg Ekomuzeja, te usuglasili plan aktivnosti, način i organizaciju rada na njegovoj realizaciji.

Napravljena je i prva skica Ekomuzeja Komiža " u kojoj su obuhvaćeni svi segmenti kulturne i povijesne baštine Komiže, kao i živo stvaralaštvo koje se veže uz tu baštinu.

Lepoglava i Mirabella suradnju vide i u povezivanju sličnih organizacija koje djeluju u području kulture poput muzeja iz Mirabelle i Ekomuzeja iz Lepoglave, a postoji i mogućnost povezivanja mladih kroz zajedničke programe.

Na izložbi će biti prikazan i projekt daljnjeg razvoja Arheološkog parka kao Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine, a uz izložbu će biti organizirana i prigodna prodaja suvenira izrađenih u okviru projekta vizualnog identiteta Arheološkog parka.