Dunja Rihtman-Auguštin (1926. - 2002.) hrvatska je etnologinja koja je svojim radom mnogo pridonijela suvremenoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji.

" Charles Darwin na epohalan je način pripomogao da se nametne IDEJA RAZVOJA, ne samo u biologiji i prirodnim znanostima nego i u etnologiji, ZNANOSTI O RELIGIJI I POVIJESTI RELIGIJE.

Samoreprezentirajuća praksa se međutim etnologiji ne događa samo na naknadnoj meta-razini, ona je uglavljena i u njen nexus kao znanosti o samima sebi, nekom kolektivnom tijelu kojemu pripada i svaki etnografski/etnološki napor.

Iz tiska je izašao novi broj Etnloške tribine br. 32. U ovom broju možete pročitati tekst uz 50. obljetnicu HED-a, raspravu na temu etike u etnologiji/kulturnoj antropologijite pet članaka te prikaze knjiga i vijesti.

Time postaje prvim djelom takve vrste u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i kulturnoj antropologiji, pa je stoga i naslovljeno sintagmom ironijskoga formata.

Nositelji discipline tada su domaćoj etnologiji nadodali nastavak kulturna antropologija koji je od 2004. godine u nazivu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (a potom i od prije nekoliko godina osnovanog Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru), a koji je bio konstruktivno rješenje.

Bajoslovlje je hrvatski naziv za mitologiju, a upotrebom tog termina, autor pokazuje želju da se hrvatskim predajama i mitovima osigura dostojno mjesto u etnologiji i folkloristici...

Okvirne teme priloga: - teorijska razmatranja (esencijalistički, dekonstrukcijski, marketinški pristupi identitetu; poimanje identiteta kao zbilje ili kao jezičnog i političkog konstrukta; objektivistički i subjektivistički pristupi; otvorenost i uključivost naspram zatvorenosti i isključivosti identitetnih predodžbi; klasični pristupi kulturi, npr. difuzionizam i regionalizacija hrvatskih kultura u odnosu na nacionalni identitet); - pisanja o identitetu u hrvatskoj etnologiji u posljednjih dvadeset godina (od npr.

Posebno se obrađuje suodnos povijesno usmjerene etnologije i, ispočetka, izrazito ahistorijskih socio/kulturnoantropoloških pravaca (funkcionalizam, strukturalizam i sl.), pokušaj objedinjavanja dijakronijskih i sinkronijskih pristupa u suvremenoj etnologiji/kulturnoj antropologiji.

Još jednom bi ovako javno želio zahvaliti ljudima koji su sve ovo pokrenuli: Ines Prica (naše gore list, mater joj je Zen), Tomislav Pletenac prof na Etnologiji FFa, režiser Ivo Kuzmanić, snimatelj Jože Rehberger Ogrin i Phrulex tj Krešimir Markov bez kojeg gangawerk ne bi bio ovo što je.

Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je studije etnologije i povijesti, a potom postigao i magisterij te doktorat na istom Fakultetu, gdje je i radio od 1986. do 1991. godine, baveći se etnološkom kartografijom, istraživanjima tradicijskih oblika nadgrobnika, ukopišta te etnologijskim prinosima naših misionara i njihovim doprinosima općoj i nacionalnoj etnologiji.

Njezin je prinos suvremenoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji presudan i poseban - Dunja Rihtman-Auguštin nije stvorila vlastitu školu, čvrst teorijski sustav ili zaokruženu metodologiju, ona je tolerantno i nesebično otvarala put različitim pristupima, i to ne samo u etnoantropologiji nego i izvan vlastite uže struke: u folkloristici, etnomuzikologiji, etnokoreologiji, etnoteatrologiji, istraživanju folklornog likovnog izraza i drugdje.

Struktura tradicijskog mišljenja je provokativna i nedvojbeno uspjela knjiga, koja upozorava na razliku između stvarne kulture i tradicijskoga mišljenja, koja upućuje na ozbiljno etnološko i povijesno istraživanje, knjiga koja otvara put istraživanju strukture tradicijskog mišljenja današnjice, pa i etnologiji svakodnevice.

Ovaj doktorski rad trebao bi doprinijeti i omogućiti ocjenu njezinog doprinosa hrvatskoj etnografiji i etnologiji te jednoznačno odrediti njezino mjesto u povijesti hrvatske etnografije i etnologije budući da je sakupljena sva primarna i sekundarna literatura, pisana većinom na njemačkom jeziku i goticom, a nešto manje na mađarskom, slovenskom, francuskom, engleskom i češkom jeziku.

Godišnji redoviti znanstvenostručni skup HED-a posvećen je mitološkim istraživanjima u etnologiji i srodnim disciplinama.

Pozivaju se izlagači i izlagateljice da predstave svoja istraživanja iz sljedećih područja: teorije mitova, istraživanja indoeuropske i praslavenske mitologije u hrvatskoj filologiji, etnologiji i folkloristici, mitska matrica narodnih običaja i vjerovanja, preuzimanje mitoloških motiva u književnosti, mitska botanika i animalistika, mitske i urbane predaje, mitovi svakodnevice i mitovi u masmedijima, ljubavni mitovi, globalizacijske i antiglobalizacijske mitske projekcije, politički mitovi postsocijalizma, etnomitovi i dr. Prvi poziv za sudjelovanje podrazumijeva razmatranje što većeg spektra tema koji će se oblikovati uz pomoć vaših prijedloga.

Ekologiji i etnologiji okrenuli su se i stanovnici seoceta Pičete što se prostire na Konavoskim brdima.

Osvrtom na poimanje terena i terenskoga rada u hrvatskoj etnologiji 20. stoljeća, autori ističu heterodoksičnost teorijskih paradigmi i pripadajućih metodologija koje se razvijaju pod okriljem dviju institucionalno odvojenih etnoloških škola mišljenja i terenskih praksi one Odsjeka za etnologiju i Instituta za etnologiju i folkloristiku.

Imenovanjem Antuna Radića, poznatijeg kao brata Stjepana Radića, kreatorom najdugotrajnije etnološke paradigme u hrvatskoj etnologiji, urednici ga vrednuju i kao inovatora i kao autora snažne vizije, koji je potkraj 19. stoljeća hrvatsku etnologiju osmislio kao etnografiju vlastitog, doduše, ruralnog dijela naroda, s jasno oblikovanim zahtjevom samo-reprezentativnosti.

U trećoj godini organizacija međunar. animalističkoga skupa uz popratnu manju izložbu, na kojemu bi se razmatrale kulturnoanimalističke teme u književnosti, folkloristici, etnologiji i kulturnoj antropologiji.

Dio časopisa posvećen Etnologiji donosi nam izvorni znanstveni članak Milana Černelića o tradici ji paljenja godišnjih vatri, i to ivanjske vatre u Bunjevaca i crkvene vatre na Veliku subotu u Šokaca.

Projekt " Kulturna animalistika: književni, folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki prilozi ", kako već naslovna sintagma sugerira, prvi je usustavljeni kulturnoanimalistički znanstveni projekt u Hrvatskoj koji je utemeljen na pretpostavkama spoznaje važnosti propitivanja kulturnoanimalističkih tema u književnosti (književnoj antropologiji), folkloristici, etnologiji i kulturnoj antropologiji.

Prije Kozarčevih Mrtvih kapitala objavio je Ilija Okrugić, pisac pučkih igrokaza, inače sklon etnologiji i folkloru, dramu Šokica (1884.) s motivom ljubavi između katolkinje i pravoslavca.

OKRUGLI STOL Etika u etnologiji/kulturnoj antropologiji 5. lipnja 2009. godine (prijepodnevni termin) Voditeljica: dr. sc. Valentina Gulin Zrnić (Institut za etnologiju i folkloristiku) Okrugli stol okupio bi suradnike različitih djelatnosti unutar etnologije/kulturne antropologije (znanstveno-istraživačke, znanstveno-obrazovne, muzejsko-prezentacijske, konzervatorske, primijenjene, medijske i dr.).

Za nama je vrijeme rada, postojanja i neprekidne djelatnosti jedne kulturno-znanstvene institucije koja je dala velik doprinos etnologiji Bosne i Hercegovine pa i jugoistočne Europe.

- Kroz zadrugu razvijamo ljubav prema etnologiji i ekologiji, ljubav prema radu.

Veliki dio građe ove Zbirke pripada etnologiji.

Iako je u etnologiji uvriježena podjela na tri etnografske zone, autorica je koristila noviju podjelu prostora Hrvatske na nizinsku (Međimurje, Podravina, Hrvatsko zagorje u jednoj grupi, zatim Slavonija, Baranja i Srijem u drugoj), središnju (okolica Zagreba, Pokuplje, Moslavina, Posavina, Žumberak), gorsku (Lika, Gorski kotar, dalmatinsko zaleđe) i primorsku zonu (Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija).

To je ono što mi u etnologiji nazivamo jadranskom inačicom hrvatske kulture, dinarskom inačicom ili panonskom inačicom hrvatske kulture, a u nekom općem govoru su nam poznate kao mediteranska, srednjeeuropska i balkanska inačica hrvatske kulture.

spava on svakako mirno, samo sam htio reći koliko je puno mitologije u nas, iako sam čitao nekoliko romana koji su čista mitologija i svidjeli su mi se, možda zato što sam na faksu proučavao mitologiju u likovnoj kulturi i etnologiji. slažem se s vama; bez ofenziva.